Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Lis 2017

Štedljiviji smo od Mađara, Rumunja i Srba, ali Austrijanci su nam nedostižni

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

Štedljiviji smo od Mađara, Rumunja i Srba, ali Austrijanci su nam nedostižni

Muškarci su u Hrvatskoj štedljiviji od žena i prosječno mjesečno izdvajaju 519 kuna što je 20 posto više nego žene. Hrvatski građani, pak, u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što je povećanje od deset posto u odnosu na prošlu godinu. Pokazalo je to istraživanje koje je provela Erste banka ovoga srpnja među 500 ispitanika

Oko 25 posto ispitanih izjasnilo se da štedi više nego prije dvije, tri godine i to prvenstveno zbog povećanih prihoda u kućanstvu, a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla, štednja za neke buduće kupnje te kupnju ili gradnju kuće odnosno stana.

U usporedbi sa štednim iznosima u zemljama srednje i istočne Europe, prednjače Austrijanci s prosječnih 239 eura. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi s 88 eura.

Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze se na sredini ljestvice, dok su iza nas još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, pokazalo je ovo istraživanje, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15 posto većim prosječnim iznosom štednje, slijede ih Česi s 14 posto većim izdvojenim iznosom.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući

Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30 posto hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok četvrtina zbog toga višak novca daje djeci i obitelji, 24 posto ispitanih novac čuva na tekućem računu, a 19 posto ih ulaže u nekretnine.

Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, pokazali su rezultati istraživanja Erste banke, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji. U nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50 posto građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metala. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo pet posto i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.
Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?

Na pitanje što misle, jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32 posto žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo i 48 posto muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32 posto građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20 posto bi konzultiralo svog osobnog bankara odnosno savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15 posto bi samostalno istražilo mogućnosti preko interneta, novina i slično.


Komentari članka

Vezani članci

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

Besplatno ih dijele građanima: Pokušavaju spasiti turizam podjelom vaučera

19.05.2020.

U Sloveniji je najavljeno da bi svaki punoljetni državljanin trebao dobiti 200 eura vaučera za korištenje usluga slovenskih turističkih ponuđača, što je ukupno oko 300 mil. eura .

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1064 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 392 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija