Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Sij 2018

Štednje nikad više: Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

Izvor: www.tportal.hr · Autor: N.S./Hina  

Štednje nikad više: Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, krajem studenoga prošle godine iznosili su 271,8 milijardi kuna, što je 2,6 posto više nego godinu dana prije, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA)

Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni depoziti u studenom pali za 2,1 milijardu kuna ili 0,8 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Pritom je na kraju studenoga vrijednost depozitnog novca iznosila 69,7 milijardi kuna, što je 0,3 posto više nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini depozitni novac porastao za 22,6 posto.

Od toga su 33,2 milijarde kuna, odnosno 47,6 posto ukupnog depozitnog novca držala kućanstva, dok je 29,5 milijardi kuna ili 42 posto pripadalo nefinancijskim društvima.

‘Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 22 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni’, navode analitičari RBA.

Objašnjavaju da je pad kamatnih stopa na depozite izravna posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, što je rezultat ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke (ESB) i HNB-a i što je izazvalo pad kamatnih stopa na plasmane. ‘ESB planira kamatne stope držati niskima i ovoj godini, stoga je u narednom razdoblju moguće očekivati nastavak sličnih kretanja’, poručuju iz RBA.

Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i domaćoj valuti u studenom su na godišnjoj razini nastavili s padom, za 2,8 posto, pa su skliznuli na 202 milijarde kuna. Pritom su kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili na godišnjoj razini pad od 2,4 posto ili 868 milijuna kuna, na 34,9 milijardi kuna.

Štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji predstavljaju 82,7 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, pali su, pak, na godišnjoj razini za 2,9 posto ili 5 milijardi kuna, na 167 milijardi kuna.

‘Padu dodatno doprinosi i blago jačanje kune u odnosu na euro, budući da u strukturi ovih depozita prevladavaju devizni depoziti denominirani u euru’, zaključuju analitičari RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

21.05.2019.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odl

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Hrvatska usvojila tri turistička zakona kojima se otvara novo poglavlje za Hrvatsku: Evo o čemu se radi

13.05.2019.

Ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona

Na Velesajmu razvili pametnu narukvicu koja pomaže starijima i nemoćnima

13.05.2019.

"Nadamo se da ga netko neće koristiti jer nema s kime piti kavu", šale se tvorci Silver Monitora. Za razliku od drugih sličnih uređaja Silver Monitor je savršeno jednostavan za korištenje. U sebi ima SIM karticu koja se može spojiti na bilo koju mrežu i s

Milijarder i vlasnik konglomerata od 122 tvrtke zainteresiran za ulaganja u Hrvatsku

10.05.2019.

Prvi nepalski milijarder ujedno je i najutjecajniji nepalski filantrop koji se 2015. godine našao na naslovnoj stranici Forbes Asia kao jedan od 40 outstanding givers in the world jer je je uložio milijune u obnovu i gradnju kuća nakon razornog potresa ko

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija