Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lip 2019

Sto i deset zlat(i)nih “kvadrata” na otoku Krku – OPG Zlata Nanić

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Sto i deset zlat(i)nih “kvadrata” na otoku Krku – OPG Zlata Nanić

Svima dobro znana hrvatska pionirka ekološke poljoprivrede, već osam godina živi i obrađuje svoj vrt u Malinskoj na otoku Krku, a njezina priča je više nego fascinantna.

Zlata Nanić, svima dobro znana hrvatska pionirka ekološke poljoprivrede, već osam godina živi i obrađuje svoj vrt u Malinskoj na otoku Krku. Tu je svaki centimetar zemlje maksimalno iskorišten. “U mojem se vrtu hoda na trepavicama”, šali se Zlata, a mi nailazimo na najmaštovitije kombinacije biljaka u suživotu, od autohtonih hrvatskih do raznih egzotičnih. “Obožavam putovati”, kaže i dodaje da sa svojih putovanja umjesto klasičnih suvenira, ona kući donosi sjemenje i biljke.

Ugodno je iznenađena rezultatima postignutima na crvenoj zemlji na velikim vrućinama i uz zalijevanje samo 2-3 puta tjedno. Škrtu crvenu zemlju prihranjuje razmućenim stajskim gnojem, a vlagu uspjeva sačuvati malčiranjem. Njezin vrt jednostavno buja, tu raste sve što vam srce može poželjeti, a uzgaja i puno sjemena. Nađe se tu i ‘vragolastih’ šumskih jagodica koje su pobjegle iz gredice pa sada rastu gotovo na samom betonu.

Uz brojno povrće, ima čička, čičoke, jama, daikona, kakija, limuna, grejpa, kivija, pa čak i grožđa sultatine od kojih dobivamo grožđice; nekoliko vrsta malina, borovnica, jagoda mjesečarki, te goji bobica za koje kaže da su izuzetno ljekovite, pune antioksidansa i prirodno vrlo slatke.

Lijepa sjećanja iz djetinjstva
“Svoje prve spoznaje o vrtu stekla sam u najranijem djetinjstvu u obiteljskom vrtu u Pavlovcu, gdje se spajaju obronci Moslavačke gore i Bilogore. Pod prozorima smo imali mali cvjetnjak u koji se ulazilo preko plota uz pomoć, za tu svrhu, specijalno ugrađene klupice – valjda je to bilo jednostavnije napraviti nego postaviti normalna vrata”, u šali započinje svoju priču Zlata i dodaje da je cvjetnjak morao biti ograđen jer bi ga inače kokoši uništile. “Uživala sam i u povrtnjaku, ali i presađivala visibabe, divlje zumbule i šumarice iz obližnjih šumaraka kojima i danas rado prošećem”, govori.

Gimnaziju je pohađala u Bjelovaru, ali svake školske praznike provodila je kod kuće pomažući u poljodjelskim poslovima. “Moja najljepša sjećanja vezana su uz sušenje sijena i vršidbu žita, a sve se tada radilo ručno. Bio je to naporan, ali uzbudljiv posao. Ljudi su se družili, smijali i pjevali dok su zajedno radili”, s dozom nostalgije se prisjeća dana provedenih u rodnom selu. Posebno ističe ‘komušane’ kada se kukuruz brao u komušini i dovozio kući. Navečer bi se skupili susjedi i uz pjesmu, šalu i smijeh kukuruz bi bio zajednički iskomušan i dignut na tavan.

Željela studirati agronomiju, završila na ekonomiji
“Uz takve poslove, potkraj gimnazije počela sam razmišljati o studiju agronomije ili prehrane. Želja mi je bila studirati trostruki V: vrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo. No, tata je smatrao da to nije posao za ženu te sam na kraju upisala ekonomiju. Studirala sam uz rad što mi je u konačnici omogućilo odlazak u prijevremenu mirovinu i potpuno posvećivanje mojoj prvoj ljubavi – poljoprivredi”, opisuje u najkaćim crtama svoj profesionalni put.

Već 40-ak godina uzgaja povrće za vlastite potrebe, a od 1988. godine i za prodaju te kaže da ‘usput studira agronomiju’. Javnosti je poznata po promociji principa prirodnog uzgoja i prirodne prehrane putem predavanja diljem Hrvatske, seminara i radionica koje je organizirala udruga Živa Zemlja. Njen moto je oduvijek bio ‘od polja – do stola’ kojim je isticala važnost očuvanja vrijednih sastojaka u prirodno uzgojenim namirnicama. Tako su nastala i četiri korisna priručnika: Jela od ljekovitog bilja, Naša tradicijska jela na zdraviji način, Prirodna zimnica i Kolači za zdravlje.

Dobrobiti ekološkog uzgoja
“Godine 1988. život me doveo u selo Habijanovac nedaleko Vrbovca gdje sam osnovala i pune 22 godine vodila prvo Ekološko imanje Zrno. Tamo smo organizirali prvi seminar u Hrvatskoj o biološko-dinamičkom uzgoju te osnovali udrugu Živa Zemlja koju sam vodila punih 13 godina”, kaže te dodaje da nastavlja propagirati ekološku proizvodnju kad god i gdje god se ukaže prilika.

Biljke uzgojene bez umjetnih gnojiva i pesticida sadrže vitalnu energiju koja se hranom prenosi u tijelo i podržava naš imunološki sustav. “Tu kvalitetu ne može se utvrditi kemijskim analizama, ali naš organizam je osjeća. Analize pak mineralnih sastojaka i vitamina pokazuju da je nekih minerala, npr. kalcija i željeza, i do pet puta više u ekološki uzgojenom povrću nego u konvencionalnom. To je zato što se ne primjenjuju mineralna gnojiva pa biljke sadržavaju manje vode i imaju više suhe tvari”, objašnjava Zlata Nanić i dodaje da je okus takvog povrća slatkast jer nema puno nitrata i nitrita kao niti ostataka pesticida.

U prirodnom vrtu sve vrvi od korisnih organizama
Biološko zbrinjavanje tla koje uključuje kompostiranje, malčiranje, zelenu gnojidbu, mješovite kulture i neotrovna sredstva, predstavlja najbolju prirodnu zaštitu biljaka, Zemlje, životinja i čovjeka. “U prirodnom vrtu sve vrvi od korisnih životinja. Tako jedan par sjenica može za svoje mlade skupiti i do 30 kg gusjenica i drugih ‘nepoželjnih’ gostiju u vrtu. Jež i žabe uništavaju puževe, crve i razne insekte pa je usred vrta dobro imati i ‘biotop’. Mnogi insekti sami međusobno uspostavljaju prirodnu ravnotežu. Važno je samo da im mi ne ‘pomažemo’ uništavajući im hranu insekticidima jer tada uništimo i korisne kukce”, nastavlja Zlata Nanić i nikada ne bi bilo kraja pričama i dobrim savjetima, samo kada bi bilo više vremena.

Ponovnim uspostavljanjem vrtova naših baka višestruko dobivamo: čuvamo zemlju, koju smo od naših unuka samo posudili, namirnice pune vitalne energije, te vitamina i minerala koji su nam neophodni za dobro zdravlje, vedro raspoloženje i kreativan rad.

Neka hrana bude lijek tvoj, a lijek neka bude hrana tvoja
“Sretna sam što, zahvaljujući prijeđenom putu, danas imam bolju energiju i imunitet nego što sam imala u mladosti. Godinama ne trošim lijekove i sve više konzumiram sirovu hranu te svakodnevno pijem zelene kašaste sokove i jedem sirove salate od korjenastog i lisnatog povrća u kombinaciji sa žitaricama (ljeti naklijanim, zimi kuhanim) od namirnica iz eko uzgoja”, navodi Zlata.

Zlata sa svojim biljkama ima posebnu vezu, razgovara s njima, tepa im, ali se prisjeća i događaja s voćkom koja sedam godina nije dala ploda. “Jednom prilikom sam kroz vrt vodila prijatelje i kod te voćke sam stala te pomalo ljuto rekla da već tolike godine ne daje ploda i, ako sljedeće godine ne rodi, da ću ju posjeći. Pogađate, dogodine je rodila”, sa smijehom govori.

Rado se i danas odaziva na poziv škola, vrtića, učilišta, udruga ili grupa građana kako bi održala predavanje ili radionicu na dogovorenu temu iz širokog područja ‘od polja do stola’, a o čemu se više može naći na njenoj web-stranici.

Sa Zlatom Nanić ne može biti monotono te je nekoliko provedenih sati u njenom vrtu proletjelo kao nekoliko minuta. Eh, da je bilo više vremena, što se još sve moglo naučiti!


Komentari članka

Vezani članci

Najveća briga naših tvrtki trošak plaća

15.11.2019.

Pada optimizam europskih poduzetnika, dok u Hrvatskoj raspoloženje stagnira.

Lansirali prvi gin s tartufima u svijetu, a boce od 100 eura planule

13.11.2019.

Nakon prvoga lova na tartufe i prvoga čokoladnog namaza, buzetski uzgajivači opet su pogodili

"Mali bauhaus" u centru grada: Već dvije generacije obitelji Linić vode obiteljski posao u Rijeci

13.11.2019.

Kad se imenu DaMan doda i lokacija, Adamićeva ulica nadomak pothodnika Robne kuće Ri, onda je jasno da je riječ o trgovini u kojoj nema čega nema. Ili, kako kažu vjerni kupci, to je jedino mjesto u gradu gdje možeš kupiti i vijak i gumicu, čavlić i brtvic

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

Regionalni distribucijski centar za voće i povrće u Nemetinu

12.11.2019.

U Osijeku bi se do kraja sljedeće godine trebao izgraditi Regionalni distribucijski centar za voće i povrće. Važan je to projekt ne samo za Osječko-baranjsku županiju nego i za istočnu Hrvatsku

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija