Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2017

Što se zapravo krije iza dramatične najave rezanja mirovina za gotovo dva milijuna ljudi

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Što se zapravo krije iza dramatične najave rezanja mirovina za gotovo dva milijuna ljudi

Uvođenjem drugog mirovinskog stupa 2002. godine pokrenuta je mirovinska reforma koja je trebala donijeti održiv mirovinski sustav.

Između ostalog, uveden je drugi mirovinski stup koji se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Tada je predviđeno da se u drugi stup uplaćuje pet posto plaće.

Kako je zbog krize zaustavljen nastavak mirovinske reforme, koji je predviđao povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup s pet na 10 posto, vrlo brzo se pokazalo da prihodi iz drugog stupa neće biti dovoljni da se održi postojeća razina mirovina.
Dokument: "Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2020."

Kako bi privremeno riješila problem, država je 2011. ljudima koji su u trenutku osnivanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina omogućila da se vrate u prvi stup i osigurala dodatak od 27 posto.

Međutim u prvi stup se ne mogu vratiti oni koji su 2002. imali manje od 40 godina, znači svi oni koji su rođeni 1962. godine i kasnije. Za njih nije predviđen ni dodatak od 27 posto.

Kako se do danas ništa nije promijenilo u pogledu izdvajanja za drugi stup, Vlada će zaštitni dodatak morati proširiti i na nove umirovljenike.

Na to upućuje i stav Ministarstva rada i mirovinskog sustava, iz kojeg su poručili da nitko od budućih umirovljenika neće biti zakinut.

Za državu to ne bi trebao biti velik problem jer za nove umirovljenike neće trebati isplaćivati dodatak od 27 posto nego manje, budući da će se dio razlike pokriti iz drugog mirovinskog stupa. Prema simulacijama, za prvu generaciju osoba s punim stažem, one koji će u mirovinu ići 2022., trebat će osigurati dodatak od oko 20 posto. On će se postupno smanjivati kako se bude povećavalo razdoblje uplata u drugi mirovinski stup.

Tako bi za osobe koje će ići u mirovinu 2030. godine prihodi iz drugog stupa trebali porasti do te mjere da će u potpunosti pokriti zaštitni dodatak.

Pritom treba naglasiti da bi se izjednačavanje moglo dogoditi i ranije, ako u međuvremenu dođe do povećanja izdvajanja za drugi stup.

Kako stoji u Vladinom programu reformi i Programu konvergencije za razdoblje 2017. - 2020., ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, što se namjerava postići obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, tj. većom penalizacijom prijevremene starosne mirovine, ubrzanjem izjednačavanja dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te nakon toga postupnim podizanjem dobi na 67 godina za žene i muškarce.


Komentari članka

Vezani članci

Pad nezaposlenosti u prosincu na mjesečnoj razini odstupa od trenda

19.01.2018.

Ohrabruje podatak da je mjesečni i godišnji rast broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih prvenstveno posljedica izlaska radi zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti, dok pada broj onih koji iz evidencije izlaze zbog odjava s

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

Sedam velikih projekata koji će obilježit 2018. godinu u Hrvatskoj

17.01.2018.

Odluka rejtinške agencije Fitch o povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga prvi je korak na putu jačanja boniteta hrvatske države.

Hrvatska 102 milijuna noćenja Iza nas je rekordna turistička godina

16.01.2018.

Prihod od turizma u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci 2017. narastao na gotovo 9 milijardi eura

Štednje nikad više: Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

16.01.2018.

Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 22 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 879 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 805 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 503 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 293 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija