Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2017

Što to znači biti „paušalac“?

Izvor: www.czposijek.hr · Autor: Ivana Šimleša Vondrak  

Što to znači biti „paušalac“?

Prilikom prijave obrta Poreznoj upravi u Registar poreznih obveznika obrtnik mora naglasiti želi li utvrđivati dohodak u paušalnoj svoti. Tada će od Porezne uprave dobiti rješenje da je „paušalac“. Isto tako i u tijeku poslovanja može donijeti odluku da želi prijeći u paušalni sustav oporezivanja dohotka, ako za to ispunjava uvjete i obavijesti Poreznu upravu do 15. siječnja.

No zašto bi to učinio i što to stvarno znači?

Paušalni porez na dohodak mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnosti obrta i samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a kojima ukupan godišnji primitak ne prelazi iznos propisan za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno iznos od 230.000,00 kuna (koji će od 01.01.2018. biti 300.000,00 kuna), te nisu u sustavu PDV-a.

Visina paušalnog poreza na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koji donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a prema univerzalnoj stopi od 12%. U paušalnom rješenju iskazuju se svota godišnje paušalnog dohotka, a rješenjem utvrđen paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja, kao i pripadajući mu prirez.

Godišnja porezna osnovica formira se sukladno Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 1/17), u iznosu od 15% gornje granice paušalnog razreda. Na primjeru prvog paušalnog razreda od 0 do 85.000,00 kuna, osnovica iznosi 12.750,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 85.000,00 kn i porezno priznatih izdataka u visini 85%. Dakle, paušalci ne prate izdatke nego samo primitke jer im država ustvari po odmah priznaje 85% od primitaka kao prihvatljivi izdatak, ali se pri tome ne gleda stvarno ostvareni primitak u poreznom razdoblju nego gornja granica kojoj pripadate. Isto vrijedi i za ostale porezne razrede, a iznose godišnjih poreznih osnovica i njima pripadajućih godišnjih paušalnih poreza donosimo u nastavku.

Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju podataka iz izvješća PO-SD, koje se podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik koji plaća paušalni porez obvezan je tijekom godine voditi evidenciju o prometu na temelju kojeg se spomenuto izvješće izrađuje i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Obrtnik koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, mora voditi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR), u koju obavezno upisuje, pored iznosa naplaćenih u gotovini, i iznose naplaćene bezgotovinskim putem. Za svaku isporuku i obavljenu uslugu mora izdati račun propisanog sadržaja. Međutim, obrtnik paušalac koji prodaje vlastite proizvode u maloprodaji (npr. na štandu) mora i nadalje voditi Knjigu popisa robe jer tu knjigu propisuje Zakon o trgovini, a ne porezni propis.

Paušalni sustav oporezivanja nije interesantan obveznicima poreza na dohodak samo zbog jednostavnijeg sustava praćenja, a time i jeftinijeg knjigovodstva, nego i zbog manjeg iznosa doprinosa u odnosu na obrt koji dohodak utvrđuje iz poslovnih knjiga. Posebice to vrijedi onima kojima je samostalna djelatnost jedina osnova za doprinose.
Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada vlasnik obrta radi isključivo u obrtu

Kod paušalnih djelatnosti prema odredbama čl. 70. Zakona o doprinosima, osnovica za obračun doprinosa obrtnika koji obavlja samostalnu djelatnost obrta (djelatnost je njegovo osnovno zanimanje i po toj osnovi je prijavljen na obvezna osiguranja), a dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti, jednaka je umnošku svote prosječne plaće i koeficijenta 0,4. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona o doprinosima i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. (»Narodne novine«, broj 102/16) iznosi 7.739,00 kuna.

S obzirom na navedeno, osnovica za doprinose za 2017. godinu iznosi 3.095,60 kn i na nju se plaća 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje (619,12 kn), 15% za doprinos za zdravstveno osiguranje (464,34 kn), 0,5% za doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (15,48 kn), te 1,7% za doprinos za zapošljavanje (52,62 kn). Ukupni mjesečni doprinosi iznose prema tome 1.151,56 kn.

Rok uplate odnosno dospijeće obveznih doprinosa je do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada je vlasnik obrta zaposlen kod drugog poslodavca

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta ili poljoprivrede i šumarstva, a istovremeno je osigurana po nekoj drugoj osnovi (npr. radni odnos) obveznik je doprinosa po osnovi druge djelatnosti. U tom slučaju godišnja osnovica za obračun doprinosa jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak, odnosno na temelju podataka iz izvješća PO-SD, kojim ste obvezni prijaviti primitke kao paušalni obveznik poreza na dohodak Porezno upravi.

Porezna uprava izdaje rješenje o utvrđenim godišnjim doprinosima koje osiguranik plaća u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja.
Prednosti i nedostaci paušalnog oporezivanja

Kao zaključak možemo reći kao su glavne prednosti paušalnog oporezivanja jednostavnije knjigovodstvo i niža osnovica za doprinose, kao i jasnije planiranje poreznih obveza. Valja naglasiti i nedostatak, a to je da ćete minimalni porez od 1.530,00 kn (i na njega prirez) koji se odnosi na primitke do 85.000,00 kn, platiti i onda kada vam se dogodi da su primici nula.

Kod obrta koji dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, ako imate gubitak na kraju poslovne godine, tada nećete platiti porez niti pripadajući mu prirez. I unatoč nedostatku, mnogi će se mali obrtnici početnici često odlučiti za paušalni obrt, upravo zbog povoljnijih doprinosa i manjih mogućih razlika po poreznim rješenjima nakon završetka poslovne godine, nego što to mogu biti ona utvrđena iz godišnje prijave poreza na dohodak onih koji nisu izabrali biti „paušalci“.

Za sve dodatne informacije javite nam se na besplatni broj 0800 345 345 ili putem e-pošte: info@czposijek.hr.


Komentari članka

Vezani članci

Ostane li kao sada ‘gubimo’ 200 hotela i čak 2,5 milijardi eura investicija!

12.02.2018.

Ostane li stopa PDV najviša na Mediteranu turizam će do 2030. propustiti 2,5 milijardi eura potencijalnih investicija, pokazuju analize

Sabor podržao porezne olakšice za tvrtke koje ulažu u istraživanje i razvoj

08.02.2018.

Cilj je povećati ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se postiglo da ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. sa sadašnjih 1 dosegnu 1,4 posto BDP-a.

Do kraja mjeseca rok za prijavu poreza, na ovo morate paziti ako želite povrat

02.02.2018.

S dolaskom veljače počinje i sezona poreznih prijava za građane. Kao i ranijih godina, većina građana više ne mora samostalno podnositi prijavu, a obračun koji će napraviti Porezna uprava uključit će i sve porezne izmjene koje je donijela Marićeva porezna

Smanjenje nameta na plaće možda je pametnije od sniženja PDV-a

29.01.2018.

Mislim da treba napraviti analize i vidjeti je li pametnije smanjiti PDV ili neke druge namete našim poslodavcima, recimo namete na plaću

Umjesto PDV-a bolje je smanjiti druga dva poreza

25.01.2018.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a, te je 2014. od tog poreza ubrala čak 12,5% BDP-a, najviše od država članica EU koje u prosjeku prikupe PDV-a u protuvrijednosti 7,8% BDP-a

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1750 članka imaju tag turizam
  3. 1480 članka imaju tag financije
  4. 1140 članka imaju tag izvoz
  5. 731 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 883 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 734 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 822 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 739 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 295 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 340 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 220 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag agrokor
  33. 334 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 282 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 174 članka imaju tag edukacija