Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ruj 2017

Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandar Tešić  

Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika

Branislav Livaić konzervativan je poduzetnik koji nije sklon velikim poslovnim rizicima ni pravljenju planova bez pokrića. Ne želi se zalijetati u velika ulaganja niti podizati velike kredite koje bi možda bilo teško vraćati, već ide malo po malo. Njegova tvrtka Ferometal zapošljava, proizvodi, izvozi i raste, likvidna je i isplaćuje plaće. S konzervativnom poslovnom filozofijom Livaić je stvorio tvrtku za strojnu obradu i površinsku zaštitu metala koja u zagrebačkom predgrađu Veliko Polje danas zapošljava 15 ljudi i u 15 godina koliko postoji nije nikad bila u teškoćama. Planira uskoro u mirovinu, a za preuzimanje uspješne i stabilne tvrtke priprema sina Gorana.

S konzervativnom poslovnom filozofijom Branislav Livaić stvorio je tvrtku za strojnu obradu i zaštitu metala koja u zagrebačkom predgrađu Veliko Polje danas zapošljava 15 ljudi i u 15 godina koliko postoji nije nikad bila u teškoćama. Raste unatoč tomu što je ostala bez pola milijuna kuna zbog loše naplate.
– Kontinuirano rastemo i svake godine od osnutka ostvarivali smo dobit, katkad veću, katkad manju, i nikad nikomu nismo bili dužni. Redovito isplaćujemo plaće koje su među najvišima u branši, možda čak i previsoke u odnosu na konkurenciju. Teško mi je trenutačno govoriti o daljnjem rastu jer smo ograničeni prostorom, ali u srednjoročnom je planu kupnja terena i gradnja novih pogona. Razmatramo mogućnosti za širenje, no riječ je o investiciji od oko pet milijuna kuna, što si ne možemo priuštiti iz vlastitih sredstava, a da bismo napravili takav iskorak, trebali bismo aplicirati za nepovratna sredstva iz fondova EU. Bila bi šteta ne iskoristiti novac koji se nudi i to nam je u planu. Vjerujem da će moj sin pokušati ostvariti taj cilj, a moja je želja povući se u mirovinu i biti od pomoći koliko budem mogao. Pritisak tržišta je enorman, radimo u tri smjene, subotom, nedjeljom i praznikom i jedva stižemo – govori Livaić.

Ferometal je za sada aplicirao za sredstva Ministarstva poduzetništva, a projekt vrijedan oko 300 tisuća kuna prošao je prvi krug natječaja. Tim poticajnim sredstvima planiraju proširiti pogon za površinsku zaštitu metala koji im je postao usko grlo jer posla je svakim danom sve više.

Širenje uz europski novac

Osim s nedostatkom prostora u neadekvatnom prizemlju obiteljske kuće, Ferometal muku muči i s pronalaskom stručne i kvalitetne radne snage, i to najviše za segment strojne obrade u kojem su upravo zbog manjka specijaliziranoga kadra manje uspješni nego u onom površinske zaštite metala.

– Na tržištu rada nedostaje operatera na CNC strojevima, ljudi od struke koji poznaju tehnologiju i režim rada. Doći do kvalitetnog čovjeka dugotrajan je proces. Kada bi bilo dovoljno takvih ljudi, ne bi bio problem naći nove poslove niti bi postojala zapreka za daljnje zapošljavanje. Kadar nam je krucijalni problem, ljudi koji znaju i hoće raditi, bez obzira na velik broj nezaposlenih u Hrvatskoj. Metalskoj industriji nedostaje ljudi, nismo ništa manje deficitarni s kadrom nego što su to građevina ili turizam. To nam je ograničavajući faktor za povećanje proizvodnje i izvoza. Danas je problem, a sutra će biti još veći. Strojna obrada zapinje nam zbog kadra. Nije dovoljno napraviti proizvod kvalitetno, treba ga napraviti i dovoljno brzo da možete biti konkurenti, to je cijela mudrost. Da smo i tu uspješni kao što smo uspješni u površinskoj zaštiti metala, već sada bismo mogli imati jasan plan za veći iskorak, a ovako moramo malo pričekati. Neki ljudi koji su radili kod nas sad su u mirovini, drugi koji su u Ferometalu proveli desetak godina otišli su u Njemačku. Imamo stalne izobrazbe, međutim, morate shvatiti da ovo nije posao koji se može naučiti za tri mjeseca. Dobiti kvalitetnog čovjeka dugotrajan je proces – žali se ovaj iskusni poduzetnik na stanje na tržištu rada koje postaje sve veći problem.

Najjeftinije nije i najbolje

U takvim otežanim uvjetima poslovanja ključan je izazov postići produktivnost i biti konkurentan na europskom tržištu na kojem konkurencije u toj branši ne manjka. Ima posla i nije ga problem pronaći, no da bi bili konkurentni i uopće dobili priliku ugovoriti posao, prisiljeni su spuštati cijene. Tržište je takvo, konkurencija je velika, uzmi ili ostavi.

– Ako dovoljno spustite cijene, posla imate koliko god hoćete. Teško nam je doći u situaciju da direktno nudimo posao, pa radimo preko posrednika koji ugovaraju poslove za krajnje kupce. Imaju na desetke kooperanata poput nas, daju ponudu na više mjesta i posao dobiva onaj koji ponudi najnižu cijenu. Možda su neki od njih s vremenom uvidjeli da najjeftinije rješenje nije uvijek najbolje i pokušavaju pronaći neki balans između cijene i kvalitete. Planiramo istražiti mogućnosti kako direktno dobiti poslove u Njemačkoj i Austriji, biti prvi kod potencijalnog kupca, da ne idemo više preko posrednika. Ovako svatko uzima svoj postotak, katkad je to i više posrednika pa onda za nas koji proizvodimo ostaje mali dio kolača. Morate biti maksimalno racionalni i produktivni. Radite, ali praktički stenjete pod teretom raznih troškova – priznaje Livaić, čiji je Ferometal na prihod od oko 3,5 milijuna kuna ostvario godišnju dobit od oko 140 tisuća kuna. Problema povremeno imaju i s naplatom potraživanja i s predugim sudskim sporovima kojima nastoje utjerati dugove, a bilo je i slučajeva kada ni nakon dobivenih parnica nisu uspjeli napla titi posao koji su odradili. Otkako posluju, ostali su tako bez gotovo pola milijuna zarađenih kuna.

– Kada ste mala tvrtka i ako vam netko ostane dužan velik iznos, ulazite u probleme. Mi smo, srećom, sve to uspješno prevladali, ali da smo uspjeli naplatiti posao koji smo odradili, danas bismo imali novac za daljnje širenje. Sve to stvara uvjete u kojima ne možete disati punim plućima i razvijati se. I danas imamo određenih teškoća s naplatom. Upravo se spremamo poslati dopis partneru iz Rumunjske, jednoj tvrtki koja posluje po cijelom svijetu, da ćemo obustaviti proizvodnju dok ne naplatimo potraživanja. Neusporedivo je lakše poslovati ako imate solidne partnere, kad postoji međusobno povjerenje – upozorava Livaić na golemi problem koji osim hrvatskog muči očito još neka tranzicijska gospodarstva.

Sve u izvoz

Osim u Rumunjsku Ferometal izvozi i u Švicarsku te Švedsku. Direktno izvezu oko 15 posto proizvodnje, no zapravo gotovo sva njihova proizvodnja završi u izvozu putem finalnih proizvoda njihovih partnera. Od pouzdanih i priznatih partnera, surađivali su, među ostalima, s karlovačkim proizvođačem oružja HS Produktom, izrađujući za njih ciljnike i još neke dijelove automatskih pušaka, s Rimac Automobilima za koje su izrađivali manje dijelove električnih automobila i obavljali uslugu eloksiranja, s Dalekovodom i Institutom za nuklearnu tehnologiju.

Strojna obrada podrazumijeva izradu visokozahtjevnih strojnih dijelova iz aluminijskih i čeličnih legura te polimera, na CNC strojevima i klasičnim alatnim strojevima za tokarenje i brušenje. Površinska zaštita metala uključuje eloksiranje aluminija i bruniranje čelika. Eloksiranje je elektrokemijski proces kojim se na površini aluminija formira zaštitni sloj oksida koji ima antikorozivnu i antiabrazivnu funkciju, dok je bruniranje postupak kemijske konverzije površine čelika kojim nastaje sloj magnetita – crnog oksida željeza koji osigurava otpornost na koroziju.


Komentari članka

Vezani članci

Svi Vincekovi kolači i sladoled proizvodit će se u Dugavama

25.04.2018.

Sredinom 1990-ih prvi su ponudili i sladoled za dijabetičare, a najtraženija je zagrebačka kremšnita.

Uspješna priča iz Rovinja: Mali studio radi za velike Francuze

25.04.2018.

Studio za vizualne komunikacije Tumpić/Prenc s kreativnim direktorom Anselmom Tumpićem ostvario je suradnju s multinacionalnom kompanijom Groupe Bel sa sjedištem u Francuskoj, jednim od najvećih proizvođača sira u Europ

NAKON ŠTO JE OSTALA BEZ POSLA ZAGREPČANKA ANITA OTVORILA JE PEGLERAJ 'Evo koliko me koštala početna investicija i koliko mjesečno zaradim'

18.04.2018.

Nakon što je ostala bez posla, Zagrepčanka Anita Horvat u svom je kvartu uočila prazan poslovni prostor i odlučila pokrenuti nešto svoje. Razmišljala je o kozmetičkom salonu, ali na kraju je, zahvaljujući njezinom suprugu, odluka pala na - pegleraj

U Zagrebu prvi sklopni blokovi Schneidera

18.04.2018.

Hrvatska tvrtka Končar - Aparati i postrojenja sklopila je licencno partnerstvo s francuskom korporacijom Schneider Electric koja je jedan od globalnih lidera u upravljanju energijom i automatizaciji.

Obiteljski biznis preuzela 4. generacija, od ulaska u EU rastu 15% godišnje, a sve radnike obučavaju sami jer tokara - nema

17.04.2018.

Sirovina se uvozi iz provjerenih izvora u Češkoj i Belgiji, a godišnje se iz pogona u Donjoj Lomnici Zlatarske radione Križek isporuči 200 kilograma skupocjenih proizvoda, od čega je 70 kilograma od zlata

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija