Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ou 2020

Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: SANJA STAPIĆ  

Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

Gotovo svaki treći zaposleni čovjek u Hrvatskoj prima plaću iz državnog ili jednog od županijskih, gradskih i općinskih proračuna ili od korisnika tih proračuna. Svi ti poslodavci zapošljavaju 27,7 posto svih zaposlenih u zemlji ili 369.781 osobu.

Kod poduzetnika radi 939.954 radnika ili 70,5 posto svih zaposlenih, a male i mikrotvrtke zapošljavaju više ljudi nego srednji i veliki poduzetnici. U malim i mikropoduzećima radi 494 tisuće ljudi, a u velikim i srednjim 445 tisuća. To su podaci Financijske agencije za 2018. godinu.

3739 SUBJEKATA
Još su zanimljiviji podaci o prosječnom broju zaposlenih kod različitih poslovnih subjekata. Tako je prosječan broj zaposlenih po poduzetniku u Hrvatskoj 7,2 radnika, dok je čak 13,7 puta veći prosječan broj zaposlenih po proračunima i proračunskim korisnicima i iznosi 98,9 zaposlenih.

Za sve one koji se pitaju kakvi su to poslodavci proračun i proračunski korisnici reći ćemo da se radi o 3739 poslovnih subjekata: Hrvatskom saboru, Vladi i svim njezinim uredima, ministarstvima, državnim odvjetništvima, sudovima, inspektoratima, upravama poput porezne i carinske, kliničkim bolničkim centrima, zatvorima, centrima za socijalnu skrb, općinama, gradovima, županijama, školama, učilištima, sveučilištima, zavodima, ustanovama, muzejima, kazalištima...

Tako je kod svih proračuna, od državnog preko županijskih do gradskih i općinskih, i svih korisnika tih proračuna zaposlen lijep broj građana Hrvatske.

Na svakih 2,5 zaposlenih kod poduzetnika dođe jedan zaposleni čovjek na proračunima svih razina vlasti, od središnje države do općine. U nekim su županijama proračuni i proračunski korisnici vodeći brojem zaposlenih. Tako je primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji najveći poslodavac upravo jedan proračunski korisnik – KBC Split s 3510 ljudi na platnim listama, dok je trgovački lanac Tommy s 2784 zaposlenih najveći poslodavac među poduzetnicima koji imaju ukupno 78.358 radnika ili 76 posto zaposlenih u županiji. U cijeloj toj županiji ima 367 proračuna i proračunskih korisnika s 22.264 zaposlenih što je 21,6 posto svih zaposlenih. Od tog je broja 56 proračuna gradova, općina i same županije koja je inače najveća županija u zemlji.

Dr. Damir Novotny navodi da je pod utjecajem državnog sektora znatno veći broj poduzetnika nego što pokazuju ovi podaci. Veli da se ovi podaci odnose na direktno zaposlene u državnom sektoru, a tome treba dodati zaposlene u privatnom sektoru kod kojih država ima značajne udjele, poput “Rade Končara”, “Podravke” ili Ine.

– Pod utjecajem državnog sektora je oko 45 posto svih zaposlenih, a tome moramo dodati i satelitska poduzeća koja bez državnog sektora i narudžbi iz državnog sektora na otvorenom tržištu ne bi opstala, toga ima u velikim gradovima gdje veliki broj poduzetnika ovisi o gradskim narudžbama ili u građevinskom sektoru.

Tako je utjecaj državne ekonomije na ukupan broj radnih mjesta negdje oko 50 posto, što je daleko najviši utjecaj državnog i paradržavnog sektora na ekonomsku strukturu među zemljama EU-a u kojima taj utjecaj iznosi između 10 i 17 posto.

Toga je kod nas previše jer država kontrolira izravno oko 1400 poduzeća, a indirektno oko 1800 poduzeća, posebno velikih. U ovoj ekonomskoj strukturi gdje državni sektor kontrolira skoro 50 posto svih radnih mjesta i ekonomskih aktivnosti, ekonomski rast iznad dva posto u budućnosti neće biti moguć – ističe dr. Novotny.

O poduzetničkom sektoru kaže da je fragmentiran, u njemu prevladavaju mikropoduzeća, što je znak da Hrvatska nema razvijen poduzetnički sektor i ima veliki prostor za napredak.

Dodaje da je, primjerice, Slovenija jačala poduzetnički sektor i usmjeravala sredstva iz europskih fondova u jačanje poduzeća i pretvaranje malih i mikropoduzeća u srednja i velika poduzeća i tako je njihova ekonomska struktura ojačala.

LIKA NA ZAČELJU
U Hrvatskoj je mnogo toga jasno o strukturi pa ne čude podaci Financijske agencije po kojima je Grad Zagreb vodeći brojem poslodavaca i zaposlenih u svakoj kategoriji. Tako je u Zagrebu bilo 43.927 poduzetnika s 363.093 zaposlenih, a najviše, 9419 ljudi, radilo je u “Konzumu” i Hrvatskoj pošti – 9312 zaposlena. Unatoč tome, Zagreb nije na listi top pet županija s najvećim udjelom zaposlenih kod poduzetnika jer su od njegova udjela od 63,6 posto bolje Međimurska, Zagrebačka, Varaždinska, Istarska i Krapinsko-zagorska županija u kojima od 85,2 posto do 77,8 posto svih zaposlenih radi kod poduzetnika.

Najveći broj proračunskih korisnika, njih 566, preklani je sjedište imalo u Zagrebu, a taj je grad vodeći brojem ljudi zaposlenih kod proračuna i proračunskih korisnika, bilo ih je 199.424, najviše u KBC-u Zagreb s 5368 zaposlenih.

Udjelom u broju zaposlenih kod proračuna i korisnika ipak nije vodeći Zagreb nego Ličko-senjska županija. Ta županija, koja ima najmanje poduzetnika i najmanje zaposlenih, njih 904 s 4676 radnika, vodeća je udjelom zaposlenih kod proračuna i korisnika kod kojih radi 3999 ljudi što je čak 45,1 posto svih zaposlenih u toj županiji.


Komentari članka

Vezani članci

Zadnji detalji novih mjera: Zatvaraju se kladionice, crkve ostaju otvorene

26.11.2020.

U vladi se još definiraju posljednji detalji oko gospodarskih mjera za one sektore koji budu pogođeni novim strogim mjerama. Oni bi trebali moći računati na postojeće subvencije plaća od 4000 kuna po zaposlenom, a razmatra se privremeno oslobađanje kad je

Klub milijardera: U novom Lideru objavljujemo listu najvećih sustava u Hrvatskoj. Ovdje pogledajte TOP 10

26.11.2020.

Ta skupina sustava ostvarila je prošle godine 294 milijarde kuna prihoda, što je 41 posto svih prihoda u hrvatskom gospodarstvu, iskazala 35 posto bruto dobiti (18,7 milijardi kuna) i zapošljavala 258.705 ljudi, što je 28 posto svih zaposlenih.

Proizvodnja – temelj uspješnog gospodarstva – značaj izvoza

22.11.2020.

Ključ za ekonomski uspjeh i gospodarski rast ovisi prije svega o mogućnostima nacije da stvori nove vrijednosti i dobra te da poboljša kvalitetu postojećih. Zašto se onda u Republici Hrvatskoj toliko pozornosti pridaje samo smanjenju javne potrošnje, pove

Moody's podigao rejting Hrvatske. Novotny: Mi ovdje previše pričamo o tome

17.11.2020.

"Kada bi jedan Infobip, jedno od naših najbrže rastućih poduzeća u privatnome sektoru, izdao svoje obveznice, one bi bile vjerojatno bolje ocijenjene. To ne bi bilo prvi puta da izdanja neke privatne kompanije imaju bolji rejting od državnih. Znači, ovo j

Đikić: Hrvatska ne može ekonomski izdržati lockdown? To je čista demagogija

16.11.2020.

Kaže i kako sve dok nemamo cjepivo jedino što možemo je mjerama izolirati i spriječiti širenje virusa i gubitke života. Mjere su poznate - maske, higijena, držanje distance, bez okupljanja. Osim toga, kaže Đikić, trebamo se i dobro organizirati kao društv

Tag cloud

  1. 2066 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1123 članka imaju tag svijet
  6. 802 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1069 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 339 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici