Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Lip 2024

Svako selo ima barem jednog Slavka, ovo je priča o njemu

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Ivan Malić  

Svako selo ima barem jednog Slavka, ovo je priča o njemu

Koliko je poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, toliko je i priča o lomu koji se događa kako se približava generacijska tranzicija. Slavkova priča je jedna od takvih. Topla ljudska o odricanju, posvećenosti i uspjehu.

Mnoga naša poljoprivredna gospodarstva prolaze ili će u idućih 10 godina prolaziti generacijsku smjenu. Poljoprivredne su to priče započete još u 90-tim godinama i osnivatelji su danas već pomalo umorni 50 ili 60-godišnjaci. Prije ili kasnije, osnivatelje dohvate godine, bolest, djeca umjesto da postanu poljoprivrednici odu u influencere ili sve od navedenog.

Svako gospodarstvo ima neku svoju priču i neki svoj način tranzicije. Neka se prodaju jer nasljednici nisu zainteresirani za nastavak ili je osnivačima dosta. Neki i dalje guraju (pozdrav veteranu g. Franji iz Crnca). Vidim puno primjera mladih koji od svojih roditelja preuzimaju gospodarstva i pokazuju najbolje od oba svijeta – naslijedili su strast i posvećenost svojih roditelja, pokupili i znanje jer su na traktoru otkad su naučili puzati. Ta djeca imaju znatiželju i energiju mladih, ali i svjesnost da žive u složenijem okruženju nego njihovi roditelji i da se moraju mijenjati da bi opstali. To su djeca odrasla s volanom u desnoj i Youtube-om u lijevoj ruci.

Koliko je poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, toliko je i priča o lomu koji se događa kako se približava generacijska tranzicija. Slavkova priča je jedna od takvih. Topla ljudska priča o odricanju, posvećenosti i uspjehu.

Niti zna da je bogat niti mu je to bitno
Pričao sam danas sa Slavkom na temu njegova OPG-a. Vrtimo zapravo dugo tu priču, ja je forsiram, a on pomalo prihvaća potrebu da se mijenja. Tema je naizgled složena: nakon 30 godina naporna rada i dalje nije na stabilnim nogama. Radi 300 hektara uljarica i žitarica, posvećen je i kvalitetan proizvođač. Nije najjači kao Mirko, ali je iako samouk i dalje natprosječan hrvatski ratar. Ako postoji američka priča o uspjehu, njegova je hrvatska priča o uspjehu. Gledajući proizvodne rezultate, ja bih ga bez dileme stavio u top 10% hrvatskih najboljih proizvođača.

Stvarao je svoju priču iz nule otkad je odložio pušku - deda je ostavio tek Dajca i par jutara zemlje. Krv, znoj i suze su tekli godinama da bi došao do pozicije u kojoj je danas, a ona je sljedeća:

Visoki proizvodni rezultati u uljaricama/žitaricama daju stabilnost gospodarstvu
Visoka je vrijednost imovine u zemljištu i strojevima. Veći dio zemlje je u vlasništvu, a 100 hektara je u zakupu od fizičkih osoba i države
Gospodarstvo je zaduženo 500 tisuća EUR s lošom strukturom ročnosti duga – dospjelost većine duga je u idućih par godina. Usprkos zaduženosti, imovina je i dalje bitno veća od zaduženosti i poželjan je poslovni partner bankama
Starost i manji nedostatci u strojevima i infrastrukturi gospodarstva zahtijevaju dodatnih 500 tisuća EUR investicije u idućih par godina
Visoka razina vlastita rada jer Slavko prosječno radi 1,5 smjene a u vrijeme sjetve i žetve i 2 pune smjene. Ovo naglašavam zato što moramo shvatiti da bi Slavko da negdje radi ovako složene i odgovorne poslove za poslodavca u prosječnih 60-70 sati tjedno sigurno zaradio 30.000 EUR mjesečno, a to je čak pola onog što zaradi kao poduzetnik/poljoprivrednik.
Česta je fluktuacija traktorista jer nije lako pratiti njegov radni tempo.
S druge strane lenije, Slavko ima 4 stenta, a ni posljedice života i rata (ima li razlike?) nisu zanemarive. Ima 50 godina, krasnu ženu, 2 kćeri koje su se udale u Norvešku, opasnu mamu, 8 mačaka, susjedovog psa Švrću i jednog, ali vrijednog kuma. Kum misli da treba početi misliti na budućnost - da bude manje stresna nego dosadašnji dio života koji je bio pun odricanja, crnih noktiju i stvaranja vrijednosti. Kad sam prije pola godine pričao s kumom, on ispije rakiju, povuče dim i reče: "Brine me Slavko. U budućnosti treba misliti na kvalitetu života više nego na lemeše, jer djeca i/ili zetovi neće nastaviti njegov posao, zašto se onda dalje ubijati od posla“.

Ne nazire se kraj odricanju
Ovo je tipična priča uspješnog hrvatskog ratara. Generacija je to na tranziciji nakon 30 godina stvaranja. Generacija kojoj je svaka od zadnjih 30 godina godina u kojoj se nešto love posuđuje u proljeće za plaće i kredite/leasinge i živi na dug do prve love u srpnju. Svako slavonsko selo ima barem jednog Slavka, a neki ih imaju i nekoliko. Ti Slavci su teški milijune EUR, a prikrivaju to na način da su većinu dana u zaprljanom radnom odijelu, ne idu na godišnje odmore i rade posao agronoma, traktoriste, financijaša, pregovarača, traktoriste, varioca, mehaničara, psihologa i meteorologa, često sve u istom danu. Uvijek im fali novca jer uvijek ima neka zemlja koja se "mora“ kupiti i neki stroj koji se mora popraviti. Slavko niti zna da je bogat niti mu je to bitno – fokus je njegove svakodnevne misli što sutra mora prskati i kad će pasti kiša.

Kad bi ga onako grubo financijski ogolio, sa svojih 2,5 milijuna eura imovine godišnje iz proizvodnje stvori dobiti maksimalno 100 tisuća EUR. 4 %. Riječima četiriposto. Maksimalno! I to mislim da je 4% dosegao samo jedne, 2022. godine, dok je u prosjeku to bitno manje. Paradoksalno, većina vrijednosti koje je stvorio na svom OPG-u je nastala iz porasta vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, a ne iz biznisa. Iz stomaka bi lupio da je u porastu vrijednosti poljoprivrednog zemljišta u zadnjih 20 godina stvoreno minimalno 50% novostvorene vrijednosti u njegovu gospodarstvu. On to niti ne zna, ali on je zapravo puno bolji trgovac nekretninama nego ratar. Malo se šalim, Slavko bi si prije odsjekao ćunu nego prodao jutro zemlje.

Što da radi 50 godišnji Slavko? Poljoprivreda je njegova strast i njegov život, ali odricanju se kraja ne nazire. Zdravlje i godine stišću. Htio bi raditi još 10 godina, ali slabijim tempom nego do sada.

Savjet za budućnost
Da sam ja Slavko, ili da on hoće saslušati savjet, savjetovao bi mu sljedeće kao njegov consigliere:

Krenuo bi u proces okrupnjavanja zemljišta, 150 hektara gospodarstva su velike table, ostatak tabli su veličine od 0,3-10 hektara. U tom procesu dogovorio bi lokalnu internu komasaciju sa glavnim igračima u selu i okolici tako da minimalna tabla bude 2 hektara. Preostalih 25-tak hektara koji se ne mogu kvalitetno riješiti bi prodao ili dao u dugoročni zakup. U tom procesu podigao bi dio kapitala za financiranje investicija npr. 25 ha x 12 kEUR=300 kEUR casha. Druga posljedica procesa okrupnjavanja bi bilo veća operativna učinkovitost i manji troškovi. Uštede zbog povećane efikasnosti mogu biti oko 50 EUR/ha, što na tih 100 okrupnjenih hektara daje 5000 EUR godišnje ušteda. To bi ublažilo 20% koliko se u komasaciji morao odreći – dao je topa za lovca, ali i dobio poziciju za svog pješaka da ide naprijed

Restrukturirao bi kratkoročni financijski dug na 10 godine preko razvojnih banaka. Dio duga bi otišao na investicije, a dio na obrtni kapital. Time bi se prestao financirati od dobavljača i počeo financirati od banaka što bi donijelo dodatnih 2-3 % ušteda na repromaterijalu ili 7-8 tisuća EUR godišnje.

Investirao bi u mehanizaciju da se značajno podigne efikasnost i smanje troškovi u segmentu sati rada strojeva i ljudi

Investirao bi samo nužno u ekonomsko dvorište/zgrade koje bi se koristilo za strojeve, gnojivo i skladištenje dijela roba na kraće vrijeme. Suhu robu bi prodavao iz dvorišta najdalje u roku 30-60 dana nakon žetve. Mokru robu bi vozio kod partnera u silos koji bi imao prednost i kod otkupa suhe robe.

Skratio bi si život u polju i više vremena potrošio da nauči engleski, čitati financijske izvještaje, planirati cash flow, pratio tržišna kretanja i radio procjene kad je najbolje prodati svoju robu. Time bi stvorio novu vrijednost s kojom bi mogao platiti traktoristu ili agronoma koji bio preuzeo dio njegova posla

Počeo bi razmišljati o povrtlarstvu i navodnjavanju koje može pružiti veću dodanu vrijednost (povrat na kapital). Pripremio bi se s projektom za neki budući povrtlarski napad na Intervenciju 73.10.


Komentari članka

Vezani članci

Od ulja sjemenki grožđa do namaza od lješnjaka - Martina Šaravanja zna kako podići dodanu vrijednost

19.07.2024.

Martina Šaravanja mlada je vlasnica OPG-a koji se bavi vinogradarstvom, ratarstvom te uzgojem lješnjaka i oraha. Članica je iločke poljoprivredne zadruge Trs preko koje plasira sve svoje proizvode.

Gramper na kaštelirski način ima sasvim posebnu priču, a priča ju Marko Bratović

18.07.2024.

Krumpir je biljka iz porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet i postala nezaobilazna prehrambena namirnic

Zadruge - jedini legalni karteli

18.07.2024.

Premda u Hrvatskoj za taj oblik poslovnog organiziranja pada interes, kako zbog trendova tako i zbog percepcije da je riječ o ‘nečemu iz Jugoslavije‘, zadrugarstvo nudi neke prednosti. Jedna je od uočljivijih ta što su zadruge po prirodi karteli jer nastu

Chef i vlasnik restorana Agli Amici s dvije Michelinove zvjezdice: Tajna uspjeha je obitelj

17.07.2024.

Agli Amici iz Rovinja nedavno je postao prvi restoran u Hrvatskoj ovjenčan s dvije Michelinove zvjezdice. O tom postignuću, kulinarskom carstvu koje je stvorio i poslovnim planovima za Forbes Hrvatska pričao je chef Emanuele Scarello

Recept za sladoled Alil nije mijenjao 40 godina

16.07.2024.

Sladoled proizvodi na tradicionalan, već pomalo zaboravljen način. U ponudi ima 12 vrsta te ljetne slastice - počevši od vanilije i jagode, preko punča, čokolade, lješnjaka i limuna… Vitrinu u koju stane još više vrsta ne želi instalirati. Dovoljno im je,

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1578 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1257 članka imaju tag trgovina
  10. 1142 članka imaju tag investicije
  11. 1183 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 574 članka imaju tag opg
  17. 745 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke