Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Srp 2017

Svi su u Hrvatskoj navalili na kunske kredite s fiksnom kamatom, ali na kraju bi ih to moglo skupo koštati, evo i zašto

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Svi su u Hrvatskoj navalili na kunske kredite s fiksnom kamatom, ali na kraju bi ih to moglo skupo koštati, evo i zašto

Tisuće građana u posljednje vrijeme pretvara eurske kredite u kunske i fiksira kamatne stope do kraja otplatnog razdoblja unatoč tome što su one više nego na kredite u eurima. Tako je oko 70 posto novoodobrenih kredita u kunama. Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, smatra da je vrlo upitno hoće li se to građanima isplatiti u slučaju da Hrvatska uvede euro.

- Mogli bismo doći u situaciju u kojoj je građane netko nagovarao da uđu u skuplji kredit, a mogli su ostati u jeftinijem - rekao je Adrović na okruglom stolu “Euro: da ili ne?”, odnosno “doručku” Ekonomskog laba koji uređuje Velimir Šonje. To je prva javna rasprava na temu uvođenja eura, ali pravu podlogu za nju najavio je HNB, koji će na jesen prezentirati studiju s troškovima i koristima takvog koraka. Nakon što je izašla iz procedure prekomjernog deficita, Hrvatska treba, smatra Šonje, pokrenuti raspravu o uvođenju zajedničke valute, a pobrojao je i razloge za i protiv.
Raspad eurozone

- Uvođenjem eura ukida se valutni rizik, nema troškova konverzije, dolazi do smanjenja kamata i regulatornih troškova te pozitivnog utjecaja na gospodarsku i financijsku stabilnost. S druge strane, moguć je rast inflacije, gubi se mogućnost slabljenja valute u krizi, monetarna politika se vodi prema potrebama moćnijih država, članstvo se ‘plaća’, a uvijek postoji mogućnost da se eurozona raspadne - naveo je. Budući da građani uglavnom štede u eurima, zagovornici takve odluke smatraju da su se oni već opredijelili. Posljednje istraživanje Eurobarometra također potvrđuje sklonost euru jer 52 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da bi to bilo dobro za zemlju. No, kako je riječ o prilično kompleksnom projektu, imaju različita viđenja, pri čemu jedni više stavljaju naglaska na njegove dobre, a drugi na lošije strane. Marina Tkalec iz Ekonomskog instituta među onima je koji uvođenje eura smatraju nužnošću.

- Hrvatska je ulagala napore da smanji eurizaciju, ali to se nije dogodilo. Ljudi se sjećaju hiperinflacije i nitko nije bio spreman štedjeti u kuni. Stanovi i automobili kupuju se u eurima - rekla je Tkalec, ističući da Hrvatska, de facto, ima euro te da je samo pitanje hoćemo li ga uvesti do kraja ili ćemo napraviti neke dramatične promjene u monetarnoj polici. A dramatične promjene poput rekunizacije ili devalvacije nisu izgledne. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta kaže da je deeurizaciju gotovo nemoguće provesti, ali ona u prvi plan ipak stavlja interes izvoznika te napominje da bi središnja banka o tome trebala voditi računa.

- Izvoz je jedina dugoročna perspektiva s obzirom na trend iseljavanja i sve manji broj domaćih potrošača. Jačanje kune treba sprečavati i voditi politiku kontrolirane deprecijacije - rekla je Ivanov, ističući da Hrvatska to može učiniti samo prije ulaska u tečajni mehanizam ERM2. Turizam je konkurentan i po sadašnjem tečaju, napomenula je Ivanov, ali “zemlje ovisne o turizmu su siromašne zemlje”.
Neopravdan strah

Kada se građane pita što ih najviše zabrinjava pri uvođenju eura, oni navode rast cijena. Međutim, podaci pokazuju da se percepcija građana ne poklapa s realnim stanjem: iskustvo drugih zemalja pokazuje da je rast cijena zbog konverzije minimalan, 0,3 postotna boda. S druge strane, kao opipljiva prednost ističe se pad kamatnih stopa. Simulacija koju je iznio Šonje pokazuje da bi prinosi na desetogodišnje kamatne stope ulaskom u euro pale sa 3,15 posto na 1,92 posto. Hoće li se to pozitivno odraziti i na privatni sektor, ne može se sa sigurnošću reći, kaže Maroje Lang iz HNB-a. Dodaje, međutim, da uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava jer HNB sada nameće prilično visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika.
Lani banke zaradile 1,8 milijardi kuna

Prihodi koji banke ostvaruju trgujući valutama ili na tečajnim razlikama lani su iznosili oko 1,8 milijardi kuna, rekao je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.

To je iznos koji bi banke izgubile uđe li Hrvatsku u EMU, a istodobno se za toliko nekome smanjuje trošak poslovanja. No, ulaskom u EMU, ističe Adrović, bankama bi se smanjilo trošak poslovanja i time nadoknadio dio gubitka prihoda od konverzije.

Uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava jer HNB sada nameće prilično visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika.


Komentari članka

Vezani članci

Mirovinci imaju šest milijardi kuna keša, pripremaju se za novu državnu obveznicu

25.04.2018.

U inozemstvu domaći OMF-ovi uložili su 11,6 milijardi kuna, najviše u stranim dionicama (ukupno 5,4 milijarde), a nešto manje u inozemnim fondovima (ukupno 5,29 milijardi kuna.

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

23.04.2018.

Većina poduzetnika do kraja travnja dužna je podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit. U Hrvatskoj se poduzetnička zarada oporezuje po stopama od 18 i 12 posto, ovisno o ostvarenim prihodima, a postoje olakšice i oslobođenja koji omogućuju legalno smanj

Hrvatska među najlošijim zemljama po korištenju EU fondova

26.03.2018.

Službeni podaci Europske unije pokazuju da je Hrvatskoj u tekućem proračunskom razdoblju isplaćeno tek nešto više od milijardu eura, odnosno 8 posto od planiranog iznosa, od 12,7 milijardi eura

Prvi put u historiji dug SAD-a premašio 21.000 milijardi dolara

20.03.2018.

Trump je obećao da će u roku osam godina eliminisati javni dug, no prošlog mjeseca omogućio je Vladi neograničeno zaduživanje do 1. marta 2019.

'Google porez' donosi pet milijardi eura

19.03.2018.

Porez će ciljati prihode tehnoloških divova poput Facebooka, Googlea, Applea ili Spotifyja, a ne dobit. Naime, Velika Britanija, Njemačka i Francuska već neko vrijeme traže oštriji pristup prema tehnološkim kompanijama koje koristeći rupe u poreznom zakon

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 336 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija