Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Srp 2017

Svi su u Hrvatskoj navalili na kunske kredite s fiksnom kamatom, ali na kraju bi ih to moglo skupo koštati, evo i zašto

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Svi su u Hrvatskoj navalili na kunske kredite s fiksnom kamatom, ali na kraju bi ih to moglo skupo koštati, evo i zašto

Tisuće građana u posljednje vrijeme pretvara eurske kredite u kunske i fiksira kamatne stope do kraja otplatnog razdoblja unatoč tome što su one više nego na kredite u eurima. Tako je oko 70 posto novoodobrenih kredita u kunama. Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, smatra da je vrlo upitno hoće li se to građanima isplatiti u slučaju da Hrvatska uvede euro.

- Mogli bismo doći u situaciju u kojoj je građane netko nagovarao da uđu u skuplji kredit, a mogli su ostati u jeftinijem - rekao je Adrović na okruglom stolu “Euro: da ili ne?”, odnosno “doručku” Ekonomskog laba koji uređuje Velimir Šonje. To je prva javna rasprava na temu uvođenja eura, ali pravu podlogu za nju najavio je HNB, koji će na jesen prezentirati studiju s troškovima i koristima takvog koraka. Nakon što je izašla iz procedure prekomjernog deficita, Hrvatska treba, smatra Šonje, pokrenuti raspravu o uvođenju zajedničke valute, a pobrojao je i razloge za i protiv.
Raspad eurozone

- Uvođenjem eura ukida se valutni rizik, nema troškova konverzije, dolazi do smanjenja kamata i regulatornih troškova te pozitivnog utjecaja na gospodarsku i financijsku stabilnost. S druge strane, moguć je rast inflacije, gubi se mogućnost slabljenja valute u krizi, monetarna politika se vodi prema potrebama moćnijih država, članstvo se ‘plaća’, a uvijek postoji mogućnost da se eurozona raspadne - naveo je. Budući da građani uglavnom štede u eurima, zagovornici takve odluke smatraju da su se oni već opredijelili. Posljednje istraživanje Eurobarometra također potvrđuje sklonost euru jer 52 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da bi to bilo dobro za zemlju. No, kako je riječ o prilično kompleksnom projektu, imaju različita viđenja, pri čemu jedni više stavljaju naglaska na njegove dobre, a drugi na lošije strane. Marina Tkalec iz Ekonomskog instituta među onima je koji uvođenje eura smatraju nužnošću.

- Hrvatska je ulagala napore da smanji eurizaciju, ali to se nije dogodilo. Ljudi se sjećaju hiperinflacije i nitko nije bio spreman štedjeti u kuni. Stanovi i automobili kupuju se u eurima - rekla je Tkalec, ističući da Hrvatska, de facto, ima euro te da je samo pitanje hoćemo li ga uvesti do kraja ili ćemo napraviti neke dramatične promjene u monetarnoj polici. A dramatične promjene poput rekunizacije ili devalvacije nisu izgledne. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta kaže da je deeurizaciju gotovo nemoguće provesti, ali ona u prvi plan ipak stavlja interes izvoznika te napominje da bi središnja banka o tome trebala voditi računa.

- Izvoz je jedina dugoročna perspektiva s obzirom na trend iseljavanja i sve manji broj domaćih potrošača. Jačanje kune treba sprečavati i voditi politiku kontrolirane deprecijacije - rekla je Ivanov, ističući da Hrvatska to može učiniti samo prije ulaska u tečajni mehanizam ERM2. Turizam je konkurentan i po sadašnjem tečaju, napomenula je Ivanov, ali “zemlje ovisne o turizmu su siromašne zemlje”.
Neopravdan strah

Kada se građane pita što ih najviše zabrinjava pri uvođenju eura, oni navode rast cijena. Međutim, podaci pokazuju da se percepcija građana ne poklapa s realnim stanjem: iskustvo drugih zemalja pokazuje da je rast cijena zbog konverzije minimalan, 0,3 postotna boda. S druge strane, kao opipljiva prednost ističe se pad kamatnih stopa. Simulacija koju je iznio Šonje pokazuje da bi prinosi na desetogodišnje kamatne stope ulaskom u euro pale sa 3,15 posto na 1,92 posto. Hoće li se to pozitivno odraziti i na privatni sektor, ne može se sa sigurnošću reći, kaže Maroje Lang iz HNB-a. Dodaje, međutim, da uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava jer HNB sada nameće prilično visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika.
Lani banke zaradile 1,8 milijardi kuna

Prihodi koji banke ostvaruju trgujući valutama ili na tečajnim razlikama lani su iznosili oko 1,8 milijardi kuna, rekao je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.

To je iznos koji bi banke izgubile uđe li Hrvatsku u EMU, a istodobno se za toliko nekome smanjuje trošak poslovanja. No, ulaskom u EMU, ističe Adrović, bankama bi se smanjilo trošak poslovanja i time nadoknadio dio gubitka prihoda od konverzije.

Uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava jer HNB sada nameće prilično visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika.


Komentari članka

Vezani članci

Porast udjela kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu

23.01.2018.

Prema podacima HNB-a, krajem studenog prošle godine ukupni krediti stanovništvu premašili su 119,3 milijardi kuna.

Tečaj eura prema dolaru dosegnuo novu najvišu razinu u tri godine

21.01.2018.

Očekuje se da će i ove godine Fed u dva do tri navrata povećati kamate, no sada se procjenjuje i da će europska i japanska središnja banka početi ukidati poticajne mjere

Otkad ne mogu ovršiti cijelu plaću, banke sve teže daju kredite građanima

19.01.2018.

U bankama kažu da će se primjenom novih propisa smanjiti kreditna sposobnost pojedinih potrošača, posebno onih s primanjima manjim od prosječne plaće, pa su »uskladili uvjete s HNB-ovom odlukom«

Tečaj eura prvi put nakon tri godine iznad 1,21 dolar

16.01.2018.

Američka je valuta oslabjela i prema japanskoj, pa je njezina cijena potonula za 1,7 %, na 111,05 jena. Tako je i u drugom tjednu nove godine nastavljen silazni trend dolara

Bitcoin se oporavio nakon najgoreg tjedna od 2013.

28.12.2017.

U relativno mršavoj trgovini nakon blagdana cijena najpoznatije digitalne valute uspela se 10 posto na preko 15.000 dolara na luksemburškoj burzi Bitstamp.

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 879 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 805 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 503 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 293 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija