Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Srp 2017

Svi su u Hrvatskoj navalili na kunske kredite s fiksnom kamatom, ali na kraju bi ih to moglo skupo koštati, evo i zašto

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Svi su u Hrvatskoj navalili na kunske kredite s fiksnom kamatom, ali na kraju bi ih to moglo skupo koštati, evo i zašto

Tisuće građana u posljednje vrijeme pretvara eurske kredite u kunske i fiksira kamatne stope do kraja otplatnog razdoblja unatoč tome što su one više nego na kredite u eurima. Tako je oko 70 posto novoodobrenih kredita u kunama. Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, smatra da je vrlo upitno hoće li se to građanima isplatiti u slučaju da Hrvatska uvede euro.

- Mogli bismo doći u situaciju u kojoj je građane netko nagovarao da uđu u skuplji kredit, a mogli su ostati u jeftinijem - rekao je Adrović na okruglom stolu “Euro: da ili ne?”, odnosno “doručku” Ekonomskog laba koji uređuje Velimir Šonje. To je prva javna rasprava na temu uvođenja eura, ali pravu podlogu za nju najavio je HNB, koji će na jesen prezentirati studiju s troškovima i koristima takvog koraka. Nakon što je izašla iz procedure prekomjernog deficita, Hrvatska treba, smatra Šonje, pokrenuti raspravu o uvođenju zajedničke valute, a pobrojao je i razloge za i protiv.
Raspad eurozone

- Uvođenjem eura ukida se valutni rizik, nema troškova konverzije, dolazi do smanjenja kamata i regulatornih troškova te pozitivnog utjecaja na gospodarsku i financijsku stabilnost. S druge strane, moguć je rast inflacije, gubi se mogućnost slabljenja valute u krizi, monetarna politika se vodi prema potrebama moćnijih država, članstvo se ‘plaća’, a uvijek postoji mogućnost da se eurozona raspadne - naveo je. Budući da građani uglavnom štede u eurima, zagovornici takve odluke smatraju da su se oni već opredijelili. Posljednje istraživanje Eurobarometra također potvrđuje sklonost euru jer 52 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da bi to bilo dobro za zemlju. No, kako je riječ o prilično kompleksnom projektu, imaju različita viđenja, pri čemu jedni više stavljaju naglaska na njegove dobre, a drugi na lošije strane. Marina Tkalec iz Ekonomskog instituta među onima je koji uvođenje eura smatraju nužnošću.

- Hrvatska je ulagala napore da smanji eurizaciju, ali to se nije dogodilo. Ljudi se sjećaju hiperinflacije i nitko nije bio spreman štedjeti u kuni. Stanovi i automobili kupuju se u eurima - rekla je Tkalec, ističući da Hrvatska, de facto, ima euro te da je samo pitanje hoćemo li ga uvesti do kraja ili ćemo napraviti neke dramatične promjene u monetarnoj polici. A dramatične promjene poput rekunizacije ili devalvacije nisu izgledne. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta kaže da je deeurizaciju gotovo nemoguće provesti, ali ona u prvi plan ipak stavlja interes izvoznika te napominje da bi središnja banka o tome trebala voditi računa.

- Izvoz je jedina dugoročna perspektiva s obzirom na trend iseljavanja i sve manji broj domaćih potrošača. Jačanje kune treba sprečavati i voditi politiku kontrolirane deprecijacije - rekla je Ivanov, ističući da Hrvatska to može učiniti samo prije ulaska u tečajni mehanizam ERM2. Turizam je konkurentan i po sadašnjem tečaju, napomenula je Ivanov, ali “zemlje ovisne o turizmu su siromašne zemlje”.
Neopravdan strah

Kada se građane pita što ih najviše zabrinjava pri uvođenju eura, oni navode rast cijena. Međutim, podaci pokazuju da se percepcija građana ne poklapa s realnim stanjem: iskustvo drugih zemalja pokazuje da je rast cijena zbog konverzije minimalan, 0,3 postotna boda. S druge strane, kao opipljiva prednost ističe se pad kamatnih stopa. Simulacija koju je iznio Šonje pokazuje da bi prinosi na desetogodišnje kamatne stope ulaskom u euro pale sa 3,15 posto na 1,92 posto. Hoće li se to pozitivno odraziti i na privatni sektor, ne može se sa sigurnošću reći, kaže Maroje Lang iz HNB-a. Dodaje, međutim, da uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava jer HNB sada nameće prilično visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika.
Lani banke zaradile 1,8 milijardi kuna

Prihodi koji banke ostvaruju trgujući valutama ili na tečajnim razlikama lani su iznosili oko 1,8 milijardi kuna, rekao je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.

To je iznos koji bi banke izgubile uđe li Hrvatsku u EMU, a istodobno se za toliko nekome smanjuje trošak poslovanja. No, ulaskom u EMU, ističe Adrović, bankama bi se smanjilo trošak poslovanja i time nadoknadio dio gubitka prihoda od konverzije.

Uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava jer HNB sada nameće prilično visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika.


Komentari članka

Vezani članci

HPB postao vlasnik Jadranske banke

06.07.2018.

Namjera HPB-a je provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna za koja će, kako je rekao Vuić, koristiti vlastita sredstva. Hrebac je kazala da je ovim ugovorom završena dvogodišna sanacija

Euro pao u odnosu na dolar, u fokusu tržišta carine u SAD-u i Kini

18.06.2018.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je uvećan 0,2 posto, na 94,966 bodova, nadomak najviših razina u posljednjih sedam mjeseci

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

Analiza pokazala: Bruto inozemni dug pao ispod 40 milijardi eura

06.06.2018.

Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu

Građani oročeni novac masovno prebacuju na tekuće i žiroračune; Evo zašto, računica je jednostavna

25.05.2018.

Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine.

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP