Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Velj 2018

Turisti u 2017. dnevno trošili 79 eura

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Turisti u 2017. dnevno trošili 79 eura

Istraživanje je provedeno od srpnja do listopada prošle godine na uzorku od gotovo 6.000 domaćih i stranih turista s ukupno 18 tržišta, i to na Jadranu u 67 mjesta.

Turisti u Hrvatskoj prošle su godine prosječno dnevno trošili 79 eura, što je 19 posto ili oko 13 eura više nego prije tri godine, a poraslo je i njihovo ukupno zadovoljstvo svim elementima ponude u odredištima, osnovni su rezultati istraživanja Instituta za turizam TOMAS Ljeto 2017.

Rezultati tog istraživanja, kojeg Institut radi već deseti put, predstavljeni su u utorak u Ministarstvu turizma koje je, uz Hrvatsku turističku zajednicu i županijske turističke zajednice, pomoglo njegovu realizaciju, za razliju od zadnjeg takvog istraživanja 2014. koje je Institut proveo samostalno.

Istraživanje je provedeno od srpnja do listopada prošle godine na uzorku od gotovo 6.000 domaćih i stranih turista s ukupno 18 tržišta, i to na Jadranu u 67 mjesta.

Predstavljajući rezultate istraživanje znanstvenica iz Instituta za turizam Zrinka Marušić navela je da su po potrošnji najviše dnevno trošili hotelski gosti, 122 eura, a po tržištima turisti iz SAD-a - gotovo 160 eura, a slijede ih gosti iz Velike Britanije sa 140 eura, potom Španjolci 126 eura, Rusi 121 euro i skandinavski turisti s gotovo 120 eura dnevne potrošnje. Zanimljivo je da su najbrojniji hrvatski gosti - Nijemci - trošili prosječno dnevno 75 eura, čime su na 11. mjestu, a iza njih su primjerice još Mađari i Česi te domaći turisti s oko 69 eura dnevne potrošnje.

Po vrstama smještaja analizirana je i dnevna potrošnja turista u kampovima gdje je lani prosječno iznosila 58 eura te u privatnom smještaju 74 eura.

Od ukupne prosječne dnevne potrošnje po osobi od 79 eura turisti su najviše, 40-ak eura trošili na smještaj, a 13 eura na hranu i piće izvan smještaja, 12 eura za kupnju, itd.

Ispitanici su u većini, njih 64 posto, ocijenili da su im troškovi lani u Hrvatskoj bili u skladu s očekivanjima, a 25 posto da su bili veći od očekivanih.

Istraživanje je pokazalo i da je Hrvatska prošle godine uspjela privući veći broj turista u prvi posjet - njih 32,5 posto, za razliku od njih 18 koliko je takvih bilo u 2014., ali još uvijek imamo, kaže Marušić, vrlo lojalne goste jer ih je 27 posto došlo po šest ili više puta u posjetu Hrvatskoj.

"Jedna od važnijih naznaka iz ovog istraživanja je primjetan porast drugih motiva dolazaka osim sunca i mora. Iako odmor na moru odnosno pasivni odmor motivira 55 posto dolazaka turista, raste postotak onih koji dolaze zbog novih iskustava i doživljaja na 31 posto, a zbog gastronomije na 29 posto. To je ono čemu težimo i što pokazuje da i drugi motivi postaju sve važniji, uz navedene, još sport, rekreacija i aktivni odmor, što se može raditi i u pred i posezoni, a time se Hrvatska približava cilju cjelogodišnjeg turizma", istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli.

Najavio je da bi se iduće godine trebalo prvi put provesti istraživanje TOMAS Hrvatska u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo na Jadranu, jer se turizam sve više razvija i na kontinentu i donosi sve bolje rezultate.

"To ćemo dogovoriti s Institutom za turizam da se provede iduće godine, jer bi tako imali rezultate gotove 2020. kada nam istječe aktualna Strategija turističkog razvoja i to bi nam onda poslužilo i kao prilog kreiranju nove strategije za iduće razdoblje", rekao je.

Ocijenio je da je istraživanje TOMAS Ljeto 2017. potvrdilo napredak hrvatskog turizma ali i njegovu popularnost na stranim tržištima. Turisti su u mnogim elementima hrvatsku ponudu ocijenili boljom od mediteranskih konkurenata, a ono čime nisu zadovoljni je u velikom padu u odnosu na 2014., poput prometnih gužvi, aktivnosti kada je loše vrijeme i kvalitete hrane u destinacijama. To će se poboljšati moguće već ove godine u kojoj slijede investicije od oko milijardu eura u nove objekte, kvalitetu i sadržaje, procjenjuje Cappelli.

I direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić rezultate istraživanja drži korisnim za promotivne aktivnosti te za kreiranje novih turističkih proizvoda u Hrvatskoj, a važan je i profil turista koji nam dolaze te načini kako dolaze. "Zbog porasta dolaska avio-gostiju - s 11 na 14 posto prošle godine, vidimo da smo na dobrom putu što smo ove godine odlučili više investirati u suradnju s avio-prijevoznicima i to u pred i posezoni", kazao je.

Unatoč rastu dolaska turista avionima ipak ih i dalje najviše, 64 posto, dolazi automobilima, dok su dolasci autobusima u padu (na 4 posto).

Istraživanje je pokazalo i da ih 78 posto borave u jednom smještajnom objektu, što je manje od njih 85 posto u 2014. godine, a to, objašnjava Marušić, znači da više obilaze druga odredišta nego prije.

Od najomiljenijih aktivnosti turisti i dalje najviše vole plivanje i kupanje, što je logično jer se radi o ljetnom istraživanju, ali sve više vole ići i u restorane, kafiće, na lokalne zabave, u nacionalne parkove te izlete brodom na koje je lani išlo više od 40 posto oni koji su došli u Hrvatsku, rekla je Marušić.

Od ostalih nalaza iz istraživanja istaknula je dominaciju interneta kao izvora informacija, za 44 posto turista, zatim društvenih mreža za njih 67 posto te on-line turističkih agencija preko kojih je čak 70 posto turista unaprijed rezerviralo smještaj u Hrvatskoj.

Važan je i porast na 25 posto onih koji se informiraju o Hrvatskoj preko raznih medija. "Jedna od većih promjena u odnosu na rezultate 2014. je što je za 14 posto, na čak 40 posto porastao broj onih turista koji imaju mjesečni kućni budžet iznad 3.000 eura, kao što ih je prošle godine prvi put više došlo s partnerom, a manje s obitelji, 48 naspram 38 posto. To je dobro, jer parovi više troše u destinaciji, ali ipak treba imati na umu da se smanjuje broj obiteljskih dolazaka - 2014. ih je bilo 48 posto, a sada 38 posto", upozorila je Marušić.

Prema istraživanju, prosječna dob turista prošle godine u Hrvatskoj bila je 41 godina, njih 54 posto bilo je između 30 i 49 godina, a sve više turista je s visokom i višom razinom obrazovanja.


Komentari članka

Vezani članci

Jesu li ugostitelji pljačkaši koji deru turiste?

19.06.2018.

Analiziramo drugu stranu gastronomske medalje: sve govori činjenica da se vlasniku konobe smrkne kad mu netko zatraži oboritu ribu...

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

08.06.2018.

To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe, već kako se uz kontinuiran rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci

Naplaćuju nerealno visoke cijene i varaju strance, ali domaće se ne usude!

07.06.2018.

Poznati ugostitelj ogorčen praksom svojih kolega, drugi samo sliježu ramenima

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

06.06.2018.

Tijekom prvih pet mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (3,4 milijuna noćenja), dok je na Kvarneru i Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 1,8 milijuna noćenja. Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s 1,4 milijuna noćenja, Zadarska s 925.000 n

Nedostaje 15 tisuća sezonaca, loši uvjeti rada tjeraju ljude u inozemstvo

05.06.2018.

Posao je tijekom ljeta težak i naporan, te ne pruža sigurnost, zbog čega se veliki broj sezonaca, pogotovo onih iz Slavonije, odlučuje umjesto na hrvatskoj obali raditi u Europi gdje imaju normalnije radne vrijeme, stalnu plaću i posao 12 mjeseci u godini

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija