Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Sij 2019

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Ivica Brkljača, Arhivanalitika  

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

Iako je Institut za turizam posljednji turistički satelitski račun izradio 2014. (za 2011. godinu), u utorak su u Ministarstvu turizma predstavljeni rezultati satelitskog računa turizma za 2016. koji je rezultat prve međuinstitucionalne suradnje svih ključnih nositelja sustava statistike turizma RH: Ministarstva turizma, Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija, HNB-a i Instituta za turizam.

Satelitski račun turizma tako je postao dio službene statistike Republike Hrvatske, a njegovi rezultati su metodološki potpuno usporedivi s ostalim zemljama (tablice satelitskog računa turizma sastavljene u skladu sa međunarodnim metodološkim okvirima „Satelitski račun turizma: Preporučeni metodološki okvir 2008.“ i „Međunarodne preporuke za statistiku turizma 2008.“).

Naime, do sada se u javnosti često moglo čuti kako turizam generira 19 do 20 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, što je pogrešno jer omjer prihoda od turizma (podatak iz platne bilance) u odnosu na BDP nije isto što i stvarni udio turizma u BDP-u.

Satelitski račun turizma služi upravo procjenjivanju izravnoga ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu. Naime, turizam nije djelatnost sam po sebi, već ga definiraju svojstva potrošača ovisno o tome jesu li potrošači ujedno i turisti ili nisu, a iz perspektive ponude turizam se ne može definirati kao jedna aktivnost već se radi o skupu djelatnosti. Satelitski račun turizma, kako navodi DZS, dodatak je Sustavu nacionalnih računa (SNA) osmišljen kako bi se omogućilo bolje uključivanje statistike turizma u statistiku nacionalnih računa i poboljšanje međunarodne usporedivosti tih statistika.

Ukratko, najvažniji rezultati izvedeni iz satelitskog računa turizma za 2016. su sljedeći:

1. Vrijednost unutarnje turističke potrošnje u 2016. iznosila je 78,6 milijardi kuna: od toga dolazni turistički izdaci (potrošnja stranih turista) čine 66,4 mlrd. kn, domaći turistički izdaci (potrošnja domaćih turista) 10,5 mlrd. kn te ostale sastavnice turističke potrošnje 1,7 mlrd. kn.

2. Bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u 2016. – koja predstavlja zbroj ukupne bruto dodane vrijednosti svih poslovnih jedinica koje pripadaju turističkim djelatnostima, neovisno o tome pruža li se sva proizvodnja posjetiteljima i neovisno o stupnju specijalizacije procesa proizvodnje – iznosila je 69,9 milijardi kuna, što predstavlja 24% ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti (BDV-a) u 2016.

3. Izravna bruto dodana vrijednost turizma – zbroj dijela bruto dodane vrijednosti koju u ekonomiji stvaraju turističke djelatnosti ili ostale djelatnosti u ekonomiji koje služe izravno posjetiteljima u odgovoru na unutarnju turističku potrošnju – iznosila je 31,7 mlrd. kn i činila je 10,9% ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV-a).

4. Izravni bruto domaći proizvod turizma u 2016. – zbroj bruto dodane vrijednosti (u bazičnim cijenama) koju ostvaruju sve djelatnosti kao rezultat unutarnje turističke potrošnje i neto poreza (porezi umanjeni za subvencije) – iznosio je 40,04 milijardi kuna i njegov udio u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) iznosio je 11,4%.

Dakle, turizam u Hrvatskoj izravno generira 11,4% BDP-a.

Ipak, za bolju sliku i međunarodnu usporedbu koristi se dodana vrijednost turizma (jer isključuje subvencije i poreze), a izravna bruto dodana vrijednost turizma u Hrvatskoj čini 10,9% hrvatskog BDV-a. U tablici 2 vidimo kako Hrvatska time značajno odstupa od konkurenata jer je, primjerice, u Portugalu doprinos turizma BDV-u 6,7%, u Španjolskoj 6,6%, Italiji 6,0% itd.

Satelitski račun turizma pokazuje kako turizam izravno pokreće brojne gospodarske djelatnosti u širem obuhvatu od onoga što se uobičajeno smatra turizmom (poput djelatnosti pružanja smještaja ili pripreme i usluživanja hrane) te uključuje i djelatnosti vezane uz sve vrste putničkog prijevoza, djelatnosti kulture, sporta i rekreacije, zatim trgovine odnosno proizvodnje trgovačke robe itd. Na slici 1 možemo vidjeti kolika je izravna dodana vrijednost turizma po djelatnostima.

S obzirom da se zna kako turizam indirektno pokreće i stvaranje dodane vrijednosti u ostalim djelatnostima, Institut za turizam dodatno je izračunao i te neizravne te time ukupne učinke turizma na hrvatsko gospodarstvo u 2016. Input-output modelom procijenili su multiplikativne učinke turističke potrošnje te uvoznu ovisnost turizma.
Procjena je kako ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske (cjelokupni izravni i neizravni doprinos turizma bruto dodanoj vrijednosti) iznosi 16,9%, a uvozna ovisnost tj. udio izravnog i neizravnog međufaznog uvoza generiranog turističkim domaćim finalnim isporukama u ukupnom uvozu (robnom i uslužnom) iznosi 6,5%.

Dakle, dva su najvažnija rezultata iz predstavljene studije: 1) turizam u Hrvatskoj izravno generira 11,4% BDP-a odnosno 10,9% BDV-a, te 2) cjelokupni izravni i neizravni doprinos turizma BDV-u iznosi 16,9%. To su značajni udjeli, no očito je kako turizam ipak ne generira toliki udio godišnje novostvorene vrijednosti u Hrvatskoj kako se to često prezentira u javnosti.

Satelitski račun turizma od sada će se objavljivati svake dvije godine, bit će dio službene statistike, a ovime će se unaprijediti i kvaliteta izračuna samog BDP-a.

http://arhivanalitika.hr/blog/satelitski-racun-turizma-koliko-turizam-doprinosi-hrvatskom-gospodarstvu/


Komentari članka

Vezani članci

Nekad su turisti hrlili u Hrvatsku zbog ovog tipa turizma, danas je na izdisaju

21.07.2019.

Hrvatska je do sredine osamdesetih imala 34 nudistička kampa i predvodila je u tom dijelu turizma uz Francusku i Njemačku. Danas ih je preostalo samo devet

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

19.07.2019.

Kao malo kad dosad, u Dubrovniku je uočljiva tzv. srpanjska turistička rupa. I dok se malo tko od Dubrovčana žali na, ipak samo povremene, manje gužve na Stradunu, nemoguće je ne uočiti kako su ugostiteljski objekti prazniji nego je to inače uobičajeno sr

Na Ultri zaradili više nego ikada: Partijaneri potrošili 15 milijuna kuna više nego lani

19.07.2019.

Ako se i nakon proteklog turističkog tjedna u Splitu i širem okruženju od Trogira do Omiša te na otocima još netko iz turizma, usluga, trgovine, prijevoza i drugog bude žalio na zaradu, onda nam stvarno nema pomoći.

Vlasnik paškog restorana koji je oduševio Bourdaina otkriva kako spasiti turizam

17.07.2019.

Znam i to da nam lažno tepanje tipa 'ko to more platit' ne pomaže, da nam šovinistički ispadi prema drugim nacionalnostima ne pomažu, znam da treba istini pogledati u oči i uhvatiti se posla. Država je prva na redu. Očekujem da početkom iduće godine spust

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija