Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Sij 2019

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Ivica Brkljača, Arhivanalitika  

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

Iako je Institut za turizam posljednji turistički satelitski račun izradio 2014. (za 2011. godinu), u utorak su u Ministarstvu turizma predstavljeni rezultati satelitskog računa turizma za 2016. koji je rezultat prve međuinstitucionalne suradnje svih ključnih nositelja sustava statistike turizma RH: Ministarstva turizma, Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija, HNB-a i Instituta za turizam.

Satelitski račun turizma tako je postao dio službene statistike Republike Hrvatske, a njegovi rezultati su metodološki potpuno usporedivi s ostalim zemljama (tablice satelitskog računa turizma sastavljene u skladu sa međunarodnim metodološkim okvirima „Satelitski račun turizma: Preporučeni metodološki okvir 2008.“ i „Međunarodne preporuke za statistiku turizma 2008.“).

Naime, do sada se u javnosti često moglo čuti kako turizam generira 19 do 20 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, što je pogrešno jer omjer prihoda od turizma (podatak iz platne bilance) u odnosu na BDP nije isto što i stvarni udio turizma u BDP-u.

Satelitski račun turizma služi upravo procjenjivanju izravnoga ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu. Naime, turizam nije djelatnost sam po sebi, već ga definiraju svojstva potrošača ovisno o tome jesu li potrošači ujedno i turisti ili nisu, a iz perspektive ponude turizam se ne može definirati kao jedna aktivnost već se radi o skupu djelatnosti. Satelitski račun turizma, kako navodi DZS, dodatak je Sustavu nacionalnih računa (SNA) osmišljen kako bi se omogućilo bolje uključivanje statistike turizma u statistiku nacionalnih računa i poboljšanje međunarodne usporedivosti tih statistika.

Ukratko, najvažniji rezultati izvedeni iz satelitskog računa turizma za 2016. su sljedeći:

1. Vrijednost unutarnje turističke potrošnje u 2016. iznosila je 78,6 milijardi kuna: od toga dolazni turistički izdaci (potrošnja stranih turista) čine 66,4 mlrd. kn, domaći turistički izdaci (potrošnja domaćih turista) 10,5 mlrd. kn te ostale sastavnice turističke potrošnje 1,7 mlrd. kn.

2. Bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u 2016. – koja predstavlja zbroj ukupne bruto dodane vrijednosti svih poslovnih jedinica koje pripadaju turističkim djelatnostima, neovisno o tome pruža li se sva proizvodnja posjetiteljima i neovisno o stupnju specijalizacije procesa proizvodnje – iznosila je 69,9 milijardi kuna, što predstavlja 24% ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti (BDV-a) u 2016.

3. Izravna bruto dodana vrijednost turizma – zbroj dijela bruto dodane vrijednosti koju u ekonomiji stvaraju turističke djelatnosti ili ostale djelatnosti u ekonomiji koje služe izravno posjetiteljima u odgovoru na unutarnju turističku potrošnju – iznosila je 31,7 mlrd. kn i činila je 10,9% ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV-a).

4. Izravni bruto domaći proizvod turizma u 2016. – zbroj bruto dodane vrijednosti (u bazičnim cijenama) koju ostvaruju sve djelatnosti kao rezultat unutarnje turističke potrošnje i neto poreza (porezi umanjeni za subvencije) – iznosio je 40,04 milijardi kuna i njegov udio u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) iznosio je 11,4%.

Dakle, turizam u Hrvatskoj izravno generira 11,4% BDP-a.

Ipak, za bolju sliku i međunarodnu usporedbu koristi se dodana vrijednost turizma (jer isključuje subvencije i poreze), a izravna bruto dodana vrijednost turizma u Hrvatskoj čini 10,9% hrvatskog BDV-a. U tablici 2 vidimo kako Hrvatska time značajno odstupa od konkurenata jer je, primjerice, u Portugalu doprinos turizma BDV-u 6,7%, u Španjolskoj 6,6%, Italiji 6,0% itd.

Satelitski račun turizma pokazuje kako turizam izravno pokreće brojne gospodarske djelatnosti u širem obuhvatu od onoga što se uobičajeno smatra turizmom (poput djelatnosti pružanja smještaja ili pripreme i usluživanja hrane) te uključuje i djelatnosti vezane uz sve vrste putničkog prijevoza, djelatnosti kulture, sporta i rekreacije, zatim trgovine odnosno proizvodnje trgovačke robe itd. Na slici 1 možemo vidjeti kolika je izravna dodana vrijednost turizma po djelatnostima.

S obzirom da se zna kako turizam indirektno pokreće i stvaranje dodane vrijednosti u ostalim djelatnostima, Institut za turizam dodatno je izračunao i te neizravne te time ukupne učinke turizma na hrvatsko gospodarstvo u 2016. Input-output modelom procijenili su multiplikativne učinke turističke potrošnje te uvoznu ovisnost turizma.
Procjena je kako ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske (cjelokupni izravni i neizravni doprinos turizma bruto dodanoj vrijednosti) iznosi 16,9%, a uvozna ovisnost tj. udio izravnog i neizravnog međufaznog uvoza generiranog turističkim domaćim finalnim isporukama u ukupnom uvozu (robnom i uslužnom) iznosi 6,5%.

Dakle, dva su najvažnija rezultata iz predstavljene studije: 1) turizam u Hrvatskoj izravno generira 11,4% BDP-a odnosno 10,9% BDV-a, te 2) cjelokupni izravni i neizravni doprinos turizma BDV-u iznosi 16,9%. To su značajni udjeli, no očito je kako turizam ipak ne generira toliki udio godišnje novostvorene vrijednosti u Hrvatskoj kako se to često prezentira u javnosti.

Satelitski račun turizma od sada će se objavljivati svake dvije godine, bit će dio službene statistike, a ovime će se unaprijediti i kvaliteta izračuna samog BDP-a.

http://arhivanalitika.hr/blog/satelitski-racun-turizma-koliko-turizam-doprinosi-hrvatskom-gospodarstvu/


Komentari članka

Vezani članci

Spusti li se PDV u turizmu na 10 %, plaće ćemo povećati za 20%

14.02.2019.

Nedostatak radne snage u turizmu na prvom mjestu treba riješiti maksimalnim angažmanom domaće radne snage, uzimajući uvoz radnika kao rezervno rješenje za gašenje požara.

Škole moraju biti most između učenika i potreba turizma

14.02.2019.

Strukovna zanimanja ne promoviraju se dovoljno i smatraju se manje vrijednima. Svatko tko se danas odluči za strukovnu školu mora u tome vidjeti perspektivnost

Jedan od najatraktivnihih turističkih projekata u Istri bliži se realizaciji: Baljanski Jurski park otvara se ZA ČETIRI MJESECA

13.02.2019.

Nakon gotovo šest mjeseci bazenski kompleks je u zamišljenim gabaritima. Građevinski, odnosno betonski radovi na samom su kraju i ono što sada slijedi je finalizacija. Konkretno, pred nama je hortikulturno uređenje svih 16 tisuća četvornih metara auto kam

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1877 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1193 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 808 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 886 članka imaju tag svijet
  12. 854 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 475 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 323 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 322 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 324 članka imaju tag porezi