Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ruj 2023

U čemu je problem? Split je drugi po broju poduzetnika u državi, ali i s najvećim minusom. Evo tko je ‘prvak‘ Dalmacije

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Sanja Stapić  

U čemu je problem? Split je drugi po broju poduzetnika u državi, ali i s najvećim minusom. Evo tko je ‘prvak‘ Dalmacije

Split je prošle godine bio najlošiji grad među svim općinama i gradovima u Hrvatskoj, s najvećim gubitkom od 698 milijuna kuna. Taj minus mu je osigurao 556. mjesto po kriteriju dobiti u Hrvatskoj u kojoj je i dalje drugi po broju poduzetnika od 8434 i zaposlenih kojih je 39 tisuća, dok je treći bio po 31,8 milijardi kuna prihoda.

Iz Financijske agencije (Fina) kažu da su prošle godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji poduzetnici Splita bili prvi po dobiti razdoblja od 2,6 milijardi kuna, kao i po gubitku razdoblja od 3,3 milijarde kuna, koji je nadmašio dobit pa su iskazali i najveći neto gubitak. Kaštela su najuspješniji grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji po dobiti od 350 milijuna kuna, po kojoj su na 19. mjestu u Hrvatskoj, slijedi Omiš sa 123 milijuna kuna dobiti, Solin sa 101 milijunom kuna i Vrgorac s 96 milijuna kuna dobiti prošle godine.

PAD NA LJESTVICI
Tvrtke s najvećom dobiti u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošle godine bili su splitski “Tommy” sa 134 milijuna kuna dobiti i “Jadroplov” sa 110,9 milijuna kuna, a Zračna luka Split iz Kaštel Štafilića bila je treća sa 110,7 milijuna kuna dobiti.

Milijardu kuna težila je prošle godine konsolidirana neto dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije, što je čak 52 posto manja zarada nego prethodne godine, kada su poslovali s 2,15 milijardi kuna neto dobiti. To je rezultat koji se dobije kad se s dobiti onih što su poslovali u plusu skinu minusi gubitaša. Lani su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije koji su poslovali s dobiti imali zaradu od pet milijardi kuna, što je porast od 27 posto prema godini ranije, dok su gubitaši povećali minus za 110 posto i nataložili četiri milijarde kuna gubitaka, pa je konsolidirana neto dobit pala na milijardu kuna.

Iz Financijske agencije kažu da su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije pali na 13. mjesto po neto dobiti u Hrvatskoj, dok su godinu ranije bili treća županija. U Hrvatskoj je lani pet županija imalo pad dobiti, a najveću je imala Splitsko-dalmatinska županija i njezin pad od 52 posto, slijedi Zagreb kojem je lani dobit pala za 18 posto ili za četiri milijarde kuna, na 18 milijardi kuna.

Neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj lani je porasla 3,7 posto, na 46,9 milijardi kuna, a iz Fine navode da je najviše poduzetnika u trgovini, u kojoj su ostvareni najveći prihodi i dobit od 13,7 milijardi kuna, što je povećanje od 25 posto u odnosu na pretprošlu godinu.

NAJLOŠIJE PLAĆE
Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, prvi su lani bili u Hrvatskoj poduzetnici Ličko-senjske županije, drugi su poduzetnici Dubrovačko-neretvanske, a treći su poduzetnici Zadarske županije. Splitsko-dalmatinska županija je po ekonomičnosti poslovanja najlošija među 21 županijom u Hrvatskoj. Splitsko-dalmatinska županija najlošija je u Dalmaciji i na 14. mjestu u Hrvatskoj po 5905 kuna prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih.

U Dalmaciji su najveće plaće isplaćivali poduzetnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i iznosile su 6415 kuna u prošloj godini. Prosječno su poduzetnici prošle godine isplaćivali u Hrvatskoj 6973 kune neto plaće, a najveću prosječnu plaću od 7990 kuna isplaćivali su zagrebački poduzetnici.

10 tvrtki s najvećom dobiti u Splitsko-dalmatinskoj županiji

• Tommy, Split, 134,3 milijuna kuna

• Jadroplov, Split, 110,9 milijuna kuna

• Zračna luka Split, Kaštel Štafilić, 110,7 milijuna kuna

• Cemex, Kaštel Sućurac, 76 milijuna kuna

• Mesna industrija Braća Pivac, Vrgorac, 72.798 milijuna kuna

• Grand hotel Lav, Podstrana, 53,8 milijuna kuna

• Omial novi, Omiš, 43,2 milijuna kuna

• Sunčani Hvar, Hvar, 43 milijuna kuna

International Evona, Stobreč, 39,6 milijuna kuna

• Hattrick-PSK, Dugopolje, 39,6 milijuna kuna

Tvrtke s najviše zaposlenih

• Tommy, Split, 3349

• Studenac, Omiš, 3057

• Lonia trgovina, Omiš, 1365

• Mesna industrija Braća Pivac, Vrgorac, 1114

• AD plastik, Solin, 889

• Hattrick-PSK, Dugopolje, 717

• Promet, Split, 633

• Bobis, Solin, 613

• Ribola, Kaštel Lukšić, 511

• Vodovod i kanalizacija, Split, 451


Komentari članka

Vezani članci

Ortaštvo – poduzetništvo s partnerima

26.09.2023.

Kako se može organizirati poduzetništvo više osoba koje žele više ili manje ravnopravno sudjelovati u aktivnostima i/ili zaradi – ortaštvo? Evo korisnih savjeta.

Privatni je sektor ostvario 41 mlrd. kuna netodobiti

12.09.2023.

Zaposlenima kod poduzetnika u privatnom sektoru u 2022. godini, kao i proteklih godina, obračunane su manje prosječne mjesečne netoplaće od prosjeka gospodarstva, 6777 kuna u 2022., što je 2,8 posto manje od prosjeka svih poduzetnika RH (6973 kune).

Split ruši turističke rekorde: sudeći po eVisitoru i u kolovozu je bio jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija

06.09.2023.

Split je tijekom kolovoza, ako je suditi po broju noćenja, bio jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj uz Rovinj, Vir, Medulin, Umag, Poreč, Crikvenicu i, naravno, Dubrovnik. Aktualni podaci sustava eVisitor, navode u Hrvatskoj turisti

Vrhunske tvrtke se predstavljaju na splitskom Ekonomskom fakultetu, odlična prilika za studente završnih godina

06.09.2023.

U četvrtak, 7. rujna, održava se Dan stručne prakse i manifestacija Tvoj poslodavac od 11 do 14 sati na prvom katu Ekonomskog fakulteta. Događaj je namijenjen svim studentima koji u akademskoj godini 2023./24. koji planiraju upisati zadnju godinu svog stu

Očekuje se rekordna dobit hrvatskih banaka u 2023., no daleko smo od njihovog dodatnog oporezivanja

04.09.2023.

Ono što je svakako važno napomenuti je da su u talijanskom vlasništvu i dvije hrvatske banke, a upravo Unicredit grupa (u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka) ove godine izvijestila o rekordnim rezultatima u prvom tromjesečju i rastu od više od 80 posto

Tag cloud

  1. 2531 članka imaju tag turizam
  2. 2360 članka imaju tag hrvatska
  3. 1501 članka imaju tag svijet
  4. 1537 članka imaju tag izvoz
  5. 1804 članka imaju tag financije
  6. 1155 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1213 članka imaju tag trgovina
  8. 1251 članka imaju tag ict
  9. 1375 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1084 članka imaju tag investicije
  11. 1001 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1124 članka imaju tag industrija
  13. 818 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1115 članka imaju tag EU
  15. 934 članka imaju tag menadžment
  16. 719 članka imaju tag maloprodaja
  17. 535 članka imaju tag opg
  18. 507 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 959 članka imaju tag kriza
  21. 656 članka imaju tag marketing
  22. 360 članka imaju tag potpore
  23. 485 članka imaju tag eu fondovi
  24. 594 članka imaju tag tehnologija
  25. 452 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 528 članka imaju tag krediti
  27. 471 članka imaju tag porezi
  28. 494 članka imaju tag obrazovanje
  29. 399 članka imaju tag osijek
  30. 461 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 444 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 391 članka imaju tag start up
  33. 416 članka imaju tag energetika
  34. 470 članka imaju tag dzs
  35. 444 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 415 članka imaju tag vlada
  38. 332 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor