Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ruj 2023

U čemu je problem? Split je drugi po broju poduzetnika u državi, ali i s najvećim minusom. Evo tko je ‘prvak‘ Dalmacije

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Sanja Stapić  

U čemu je problem? Split je drugi po broju poduzetnika u državi, ali i s najvećim minusom. Evo tko je ‘prvak‘ Dalmacije

Split je prošle godine bio najlošiji grad među svim općinama i gradovima u Hrvatskoj, s najvećim gubitkom od 698 milijuna kuna. Taj minus mu je osigurao 556. mjesto po kriteriju dobiti u Hrvatskoj u kojoj je i dalje drugi po broju poduzetnika od 8434 i zaposlenih kojih je 39 tisuća, dok je treći bio po 31,8 milijardi kuna prihoda.

Iz Financijske agencije (Fina) kažu da su prošle godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji poduzetnici Splita bili prvi po dobiti razdoblja od 2,6 milijardi kuna, kao i po gubitku razdoblja od 3,3 milijarde kuna, koji je nadmašio dobit pa su iskazali i najveći neto gubitak. Kaštela su najuspješniji grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji po dobiti od 350 milijuna kuna, po kojoj su na 19. mjestu u Hrvatskoj, slijedi Omiš sa 123 milijuna kuna dobiti, Solin sa 101 milijunom kuna i Vrgorac s 96 milijuna kuna dobiti prošle godine.

PAD NA LJESTVICI
Tvrtke s najvećom dobiti u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošle godine bili su splitski “Tommy” sa 134 milijuna kuna dobiti i “Jadroplov” sa 110,9 milijuna kuna, a Zračna luka Split iz Kaštel Štafilića bila je treća sa 110,7 milijuna kuna dobiti.

Milijardu kuna težila je prošle godine konsolidirana neto dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije, što je čak 52 posto manja zarada nego prethodne godine, kada su poslovali s 2,15 milijardi kuna neto dobiti. To je rezultat koji se dobije kad se s dobiti onih što su poslovali u plusu skinu minusi gubitaša. Lani su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije koji su poslovali s dobiti imali zaradu od pet milijardi kuna, što je porast od 27 posto prema godini ranije, dok su gubitaši povećali minus za 110 posto i nataložili četiri milijarde kuna gubitaka, pa je konsolidirana neto dobit pala na milijardu kuna.

Iz Financijske agencije kažu da su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije pali na 13. mjesto po neto dobiti u Hrvatskoj, dok su godinu ranije bili treća županija. U Hrvatskoj je lani pet županija imalo pad dobiti, a najveću je imala Splitsko-dalmatinska županija i njezin pad od 52 posto, slijedi Zagreb kojem je lani dobit pala za 18 posto ili za četiri milijarde kuna, na 18 milijardi kuna.

Neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj lani je porasla 3,7 posto, na 46,9 milijardi kuna, a iz Fine navode da je najviše poduzetnika u trgovini, u kojoj su ostvareni najveći prihodi i dobit od 13,7 milijardi kuna, što je povećanje od 25 posto u odnosu na pretprošlu godinu.

NAJLOŠIJE PLAĆE
Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, prvi su lani bili u Hrvatskoj poduzetnici Ličko-senjske županije, drugi su poduzetnici Dubrovačko-neretvanske, a treći su poduzetnici Zadarske županije. Splitsko-dalmatinska županija je po ekonomičnosti poslovanja najlošija među 21 županijom u Hrvatskoj. Splitsko-dalmatinska županija najlošija je u Dalmaciji i na 14. mjestu u Hrvatskoj po 5905 kuna prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih.

U Dalmaciji su najveće plaće isplaćivali poduzetnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i iznosile su 6415 kuna u prošloj godini. Prosječno su poduzetnici prošle godine isplaćivali u Hrvatskoj 6973 kune neto plaće, a najveću prosječnu plaću od 7990 kuna isplaćivali su zagrebački poduzetnici.

10 tvrtki s najvećom dobiti u Splitsko-dalmatinskoj županiji

• Tommy, Split, 134,3 milijuna kuna

• Jadroplov, Split, 110,9 milijuna kuna

• Zračna luka Split, Kaštel Štafilić, 110,7 milijuna kuna

• Cemex, Kaštel Sućurac, 76 milijuna kuna

• Mesna industrija Braća Pivac, Vrgorac, 72.798 milijuna kuna

• Grand hotel Lav, Podstrana, 53,8 milijuna kuna

• Omial novi, Omiš, 43,2 milijuna kuna

• Sunčani Hvar, Hvar, 43 milijuna kuna

International Evona, Stobreč, 39,6 milijuna kuna

• Hattrick-PSK, Dugopolje, 39,6 milijuna kuna

Tvrtke s najviše zaposlenih

• Tommy, Split, 3349

• Studenac, Omiš, 3057

• Lonia trgovina, Omiš, 1365

• Mesna industrija Braća Pivac, Vrgorac, 1114

• AD plastik, Solin, 889

• Hattrick-PSK, Dugopolje, 717

• Promet, Split, 633

• Bobis, Solin, 613

• Ribola, Kaštel Lukšić, 511

• Vodovod i kanalizacija, Split, 451


Komentari članka

Vezani članci

Luka Mandić: “Biti poduzetnik postalo je dio mog identiteta”

23.04.2024.

Dvostruki franšizer Mail Boxes Etc. brenda – Luka Mandić – upravlja dvjema poslovnicama, jednom u Požegi, a drugom u centru Zagreba, a o sadržaju i kvaliteti usluga koje pružaju najlakše mu je parafrazirati nagrađivanog repera Vojka V: “Zovi čovika, zovi

Obiteljske tvrtke kao pokretači hrvatskoga gospodarstva – zaključci s UGP-ove konferencije

19.04.2024.

Hrvatska mora hitno definirati što je obiteljsko poduzetništvo i formirati registar obiteljskih tvrtki kako bismo mogli pratiti statistike i znati s kolikim postotkom obiteljske tvrtke sudjeluju u BDP-u

Poslovna komunikacija: 5 vrlina i vještina potrebnih da biste bili što uvjerljiviji

19.04.2024.

Učinkovita komunikacija kamen je temeljac uspjeha. Bilo da predstavljate novu ideju kolegama ili nadređenima, prodajete, pregovarate o poslu ili vodite tim, sposobnost uvjeravanja i utjecaja na druge je jako važna. Komunikacijski stručnjak Ante Mihaljević

Hotela Marjan više nema. Tko će graditi novi za 100 milijuna eura?

09.04.2024.

Nekadašnji splitski hotel Marjan u potpunosti je uklonjen s lokacije na Zapadnoj obali, teren je počišćen i strojevi su povučeni. Trenutno traju spekulacije oko toga tko će dobiti oko stotinu milijuna eura vrijedan posao izgradnje novog hotela čiji je inv

Krenuo je iz Podgore da bi bio konobar u snježnom hotelu u Norveškoj, a danas je dio menadžerskog tima

04.04.2024.

Turistički komunikolog iz Podgore Milivoj Kržanić tijekom ljeta bio je šef recepcije i direktor u hotelu na makarskoj rivijeri, a tijekom zime pristao raditi kao konobar i vodič u norveškom Snowhotelu. U proteklih nekoliko godina posve se predao poslu u N

Tag cloud

  1. 2587 članka imaju tag turizam
  2. 2444 članka imaju tag hrvatska
  3. 1563 članka imaju tag svijet
  4. 1229 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1845 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag izvoz
  7. 1242 članka imaju tag trgovina
  8. 1288 članka imaju tag ict
  9. 1411 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1126 članka imaju tag investicije
  11. 1164 članka imaju tag industrija
  12. 1021 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1134 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 972 članka imaju tag menadžment
  16. 561 članka imaju tag opg
  17. 739 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 961 članka imaju tag kriza
  21. 664 članka imaju tag marketing
  22. 371 članka imaju tag potpore
  23. 603 članka imaju tag tehnologija
  24. 491 članka imaju tag eu fondovi
  25. 468 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 487 članka imaju tag porezi
  27. 532 članka imaju tag krediti
  28. 473 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 457 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 501 članka imaju tag obrazovanje
  31. 406 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 480 članka imaju tag dzs
  34. 396 članka imaju tag start up
  35. 449 članka imaju tag BDP
  36. 405 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor