Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2020

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

Pandemija izazvana koronavirusom u fokus globalne ekonomija vratila je proizvodnju hrane i osiguranje prehrambene samoodrživosti.

Hrvatskoj kao članici Europske unije treba jačanje produktivnosti rada i proizvodnje u poljoprivredi, usmjeravanje na ekohranu i kulture visokih prinosa, a ne postizanje samodostatnosti. Navodi to, među ostalim, u analizi "Hrvatska poljoprivreda u kontekstu krize izazvane virusom COVID-19" Dejan Jelić iz tvrtke MK poslovni savjeti d.o.o.

Samodostatnost
"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proizvodnje (uključujući ribarstvo i šumarstvo) iznosila je 3,6 posto ukupnog BDV-a Hrvatske u 2018. godini, što je značajno više od 1,6 posto BDV-a u EU-28. Udio poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti iznosi oko 2,6 posto, a proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda 3,4 posto. U izrazito poljoprivrednoj Irskoj, za usporedbu, poljoprivreda pridonosi BDV-u s 0,9 posto, a informacijsko-komunikacijski sektor s 12,1 posto. Saldo vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2019. godini bio je u minusu za 1,2 milijarde eura dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 64 posto. Izvoz, ali i uvoz hrane već godinama bilježe rast, pa se izvoz u 2019. godini kretao oko 2,2 milijarde eura, a uvoz je iznosio oko 3,4 milijarde eura. Hrvatskim izvozom u pravilu dominiraju proizvodi višeg stupnja prerade, dok su u uvozu zastupljene sve skupine proizvoda. Od ukupno 24 grupe proizvoda, Hrvatska ostvaruje suficit u razmjeni samo šest skupina: žitarice, uljarice, svježa riba, duhanski proizvodi, mesne prerađevine, razni prehrambeni proizvodi. Kod svih ostalih saldo vanjskotrgovinske razmjene je negativan", navodi Jelić.

Trgovinski deficit
Dodaje i da je Hrvatska poljoprivredno nedostatna, odnosno postojeća razina proizvodnje ne zadovoljava ukupnu potrebu za hranom stanovništva Hrvatske i inozemnih turista.

- Samodostatnost koja mjeri koliko domaća proizvodnja pokriva domaću potrošnju veća je od 100 posto jedino kod žitarica (120 posto) i uljarica (275 posto), pri čemu je samodostatnost ulja samo 62 posto, mesa oko 70 posto (od čega jedino mesa peradi oko 100 posto), mliječnih proizvoda oko 75 posto, jaja oko 87 posto, vina oko 75 posto, a najlošija je situacija kod povrća (62 posto) i voća (40 posto). Zanimljivo je da se proizvodnja nije značajnije povećala ni uz izdašne potpore Europske unije koje se mjere u milijardama kuna, pa se nameće zaključak da su europske potpore neadekvatno plasirane, na što je prije svega utjecao model potpora koje smo koristili. Izravna plaćanja kao najznačajniji izvor potpora, kaže Jelić

Dodaje također da "hrane na tržištu u Europskoj uniji ima dovoljno, u određenim sektorima ima i viška. Disbalansi u potražnji i ponudi izazvani su promjenom u potrošačkim navikama te otežanim izvozom proizvoda na treća tržišta. Iako u bližoj budućnosti ne možemo najaviti nestašicu hrane u EU-u, moguće je da u određenim segmentima proizvodnje zabilježimo manjkove zbog nedostatka radne snage u poljoprivredi. Hrvatska se s problemom nedostatnosti u proizvodnji hrane i potrebom za unaprjeđivanje konkurentnosti nosi godinama, što pokazuje i kontinuirani trgovinski deficit u sektoru. Ipak, iz pozicije članice EU-a čije tržište čini manje od 0,5 % te ekonomije, ne mora težiti samodostatnosti u svim kulturama, već rast produktivnosti i profitabilnosti proizvodnje može tražiti u specijaliziranoj niši koja donosi visoke prinose i prihode. Jedna od takvih niša mogla bi biti u jačanju voćarstva i povrtlarstva te njihovoj preradi ili pak u usmjeravanju na ekoproizvodnju. Stoga u definiranju buduće poljoprivredne politike Hrvatska mora kreirati mjere koje će voditi povećanju konkurentnosti. U bogatoj Europi kvaliteta hrane je izazov koji je pandemija podcrtala kao ključni problem."

NAJVEĆI JE INTERES ZA INVESTICIJSKE POTPORE
“Hrvatska je lani izravnim plaćanjima isplatila gotovo 2,9 milijardi kuna, i taj bi iznos trebao rasti do 2022., a ritam isplata u proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. ovisit će o programima dogovorenima na razini Europske komisije. Drugi set mjera odnosi se na uređenje tržišta i obuhvaća one sheme koje su u prošlosti dovele do rasta poljoprivredne proizvodnje u EU-u. One se aktiviraju samo u uvjetima krize i za rješavanja specifičnih problema pojedinih sektora. Vrlo izdašne su mjere ruralnog razvoja koje nude cijelu paletu shema vezanih uz ruralna područja, strukturne probleme te korištenje resursa, a u Hrvatskoj najveći interes postoji za investicijske potpore (poljoprivrednom proizvođaču nadoknadi se dio investicije, udjeli sufinanciranja su različiti, ali se u pravilu kreću oko 50 % prihvatljivih troškova investicije), ali i, primjerice, potpore za ekološku proizvodnju (koja se isplaćuje po hektaru zemljišta, tj. na sličan način kao i izravne potpore). Za ruralni razvoj u razdoblju 2014. - 2020. Hrvatska je na raspolaganju imala oko 2,4 milijarde eura, od čega nešto više od dvije milijarde eura dolazi iz europskog proračuna”, kaže Jelić.


Komentari članka

Vezani članci

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Američka mornarica testirala moćni laserski top za uništavanje dronova

27.05.2020.

Novi način borbe protiv bespilotnih letjelica testiran je prije nekoliko dana u Tihom oceanu, a objavljeni su i prilično atraktivni video zapisi obaranja drona

Sada je i službeno: Volvo ograničava brzinu svih novih vozila

27.05.2020.

Potez koji su u Volvu najavili još prošle godine sada je dobio i službenu potvrdu – švedski proizvođač ograničit će najvišu brzinu svim svojim novim automobilima na 180 km/h kako bi napravio dodatni korak prema svojem krajnjem cilju: nula ozbiljnih ozljed

Jedan od najpopularnijih podcasta u svijetu prelazi na Spotify za 100 milijuna dolara

27.05.2020.

Američki komičar, komentator MMA borbi i podcaster Joe Rogan dobio je pozamašan iznos novca da svoj popularni podcast prenese na Spotify i s njima potpiše ekskluzivni ugovor

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija