Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2020

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

Pandemija izazvana koronavirusom u fokus globalne ekonomija vratila je proizvodnju hrane i osiguranje prehrambene samoodrživosti.

Hrvatskoj kao članici Europske unije treba jačanje produktivnosti rada i proizvodnje u poljoprivredi, usmjeravanje na ekohranu i kulture visokih prinosa, a ne postizanje samodostatnosti. Navodi to, među ostalim, u analizi "Hrvatska poljoprivreda u kontekstu krize izazvane virusom COVID-19" Dejan Jelić iz tvrtke MK poslovni savjeti d.o.o.

Samodostatnost
"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proizvodnje (uključujući ribarstvo i šumarstvo) iznosila je 3,6 posto ukupnog BDV-a Hrvatske u 2018. godini, što je značajno više od 1,6 posto BDV-a u EU-28. Udio poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti iznosi oko 2,6 posto, a proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda 3,4 posto. U izrazito poljoprivrednoj Irskoj, za usporedbu, poljoprivreda pridonosi BDV-u s 0,9 posto, a informacijsko-komunikacijski sektor s 12,1 posto. Saldo vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2019. godini bio je u minusu za 1,2 milijarde eura dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 64 posto. Izvoz, ali i uvoz hrane već godinama bilježe rast, pa se izvoz u 2019. godini kretao oko 2,2 milijarde eura, a uvoz je iznosio oko 3,4 milijarde eura. Hrvatskim izvozom u pravilu dominiraju proizvodi višeg stupnja prerade, dok su u uvozu zastupljene sve skupine proizvoda. Od ukupno 24 grupe proizvoda, Hrvatska ostvaruje suficit u razmjeni samo šest skupina: žitarice, uljarice, svježa riba, duhanski proizvodi, mesne prerađevine, razni prehrambeni proizvodi. Kod svih ostalih saldo vanjskotrgovinske razmjene je negativan", navodi Jelić.

Trgovinski deficit
Dodaje i da je Hrvatska poljoprivredno nedostatna, odnosno postojeća razina proizvodnje ne zadovoljava ukupnu potrebu za hranom stanovništva Hrvatske i inozemnih turista.

- Samodostatnost koja mjeri koliko domaća proizvodnja pokriva domaću potrošnju veća je od 100 posto jedino kod žitarica (120 posto) i uljarica (275 posto), pri čemu je samodostatnost ulja samo 62 posto, mesa oko 70 posto (od čega jedino mesa peradi oko 100 posto), mliječnih proizvoda oko 75 posto, jaja oko 87 posto, vina oko 75 posto, a najlošija je situacija kod povrća (62 posto) i voća (40 posto). Zanimljivo je da se proizvodnja nije značajnije povećala ni uz izdašne potpore Europske unije koje se mjere u milijardama kuna, pa se nameće zaključak da su europske potpore neadekvatno plasirane, na što je prije svega utjecao model potpora koje smo koristili. Izravna plaćanja kao najznačajniji izvor potpora, kaže Jelić

Dodaje također da "hrane na tržištu u Europskoj uniji ima dovoljno, u određenim sektorima ima i viška. Disbalansi u potražnji i ponudi izazvani su promjenom u potrošačkim navikama te otežanim izvozom proizvoda na treća tržišta. Iako u bližoj budućnosti ne možemo najaviti nestašicu hrane u EU-u, moguće je da u određenim segmentima proizvodnje zabilježimo manjkove zbog nedostatka radne snage u poljoprivredi. Hrvatska se s problemom nedostatnosti u proizvodnji hrane i potrebom za unaprjeđivanje konkurentnosti nosi godinama, što pokazuje i kontinuirani trgovinski deficit u sektoru. Ipak, iz pozicije članice EU-a čije tržište čini manje od 0,5 % te ekonomije, ne mora težiti samodostatnosti u svim kulturama, već rast produktivnosti i profitabilnosti proizvodnje može tražiti u specijaliziranoj niši koja donosi visoke prinose i prihode. Jedna od takvih niša mogla bi biti u jačanju voćarstva i povrtlarstva te njihovoj preradi ili pak u usmjeravanju na ekoproizvodnju. Stoga u definiranju buduće poljoprivredne politike Hrvatska mora kreirati mjere koje će voditi povećanju konkurentnosti. U bogatoj Europi kvaliteta hrane je izazov koji je pandemija podcrtala kao ključni problem."

NAJVEĆI JE INTERES ZA INVESTICIJSKE POTPORE
“Hrvatska je lani izravnim plaćanjima isplatila gotovo 2,9 milijardi kuna, i taj bi iznos trebao rasti do 2022., a ritam isplata u proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. ovisit će o programima dogovorenima na razini Europske komisije. Drugi set mjera odnosi se na uređenje tržišta i obuhvaća one sheme koje su u prošlosti dovele do rasta poljoprivredne proizvodnje u EU-u. One se aktiviraju samo u uvjetima krize i za rješavanja specifičnih problema pojedinih sektora. Vrlo izdašne su mjere ruralnog razvoja koje nude cijelu paletu shema vezanih uz ruralna područja, strukturne probleme te korištenje resursa, a u Hrvatskoj najveći interes postoji za investicijske potpore (poljoprivrednom proizvođaču nadoknadi se dio investicije, udjeli sufinanciranja su različiti, ali se u pravilu kreću oko 50 % prihvatljivih troškova investicije), ali i, primjerice, potpore za ekološku proizvodnju (koja se isplaćuje po hektaru zemljišta, tj. na sličan način kao i izravne potpore). Za ruralni razvoj u razdoblju 2014. - 2020. Hrvatska je na raspolaganju imala oko 2,4 milijarde eura, od čega nešto više od dvije milijarde eura dolazi iz europskog proračuna”, kaže Jelić.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvodit će 840.000 svinja godišnje na farmama s 12 katova

28.09.2020.

Svinje su ograničene na jedan kat tijekom cijelog života kako bi se izbjeglo njihovo miješanje, a svaka stambena jedinica ima ventilacijski sustav, dizala za prijevoz i cjevovod za usmjeravanje uginule prasadi na unutarnja područja spaljivanja.

Goran Litvan: PROKLETSTVO KAUBOJSKOG JPP-a - Sprega koju otkriva samo Uskok

27.09.2020.

Prošlotjedna tranša uhićenja šefa Janafa Dragana Kovačevića (HNS), gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića (HDZ) i Nove Gradiške Vinka Grgića (SDP) te poduzetnika Kreše Peteka pravi je odraz hrvatske poslovno-političke simbioze. Ta je četvorka zajed

Sve smo bogatiji, neto financijska imovina po Hrvatu iznosi 11.809 eura

25.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu. Za prošlog

Revolucija u tradicionalnoj proizvodnji maslina na Kreti

25.09.2020.

Maslinari na grčkom otoku Kreti su tradicionalnu proizvodnju zamijenili visokom tehnologijom koja im pomaže u rješavanju problema nastalih klimatskim promjenama.

Hrvatska kućanstava povećala financijsku imovinu, ali i obveze

24.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 764 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 371 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 327 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici