Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2019

U Hrvatskoj bi se moglo zaposliti dodatnih 15.000 radnika ako se ispune ova dva uvjeta

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

U Hrvatskoj bi se moglo zaposliti dodatnih 15.000 radnika ako se ispune ova dva uvjeta

Ova godina prva je u kojoj smo počeli uvoziti još jednu vrstu radnika, a što je dosad bi lo gotvo nezamislivo – trgovce. Za ovu godinu broj radnih dozvola za ovaj je profil djelatnika postavljen je na 1700.

Godišnje kvote za zapošljavanje stranaca postale su neizbježna medijska tema, kao i objave podataka o iseljavanju, te su predviđanja o nedostatku kadra prisutna u svim sektorima. Primjerice, predviđa se da će do 2022. u EU nedostajati čak milijun vozača, a Hrvatska već ove godine namjerava uvesti njih 2714.

Statistika također pokazuje da su najtraženiji zaposlenici i dalje trgovci i konobari, što je dijelom zasigurno posljedica turizma, ali ipak i povećanja kupovne moći, između ostalog. Ipak, ako samo u Njemačku godišnje odseli preko 50.000 ljudi, što možemo očekivati pri pražnjenju bazena radno sposobnih ljudi? Ova godina je prva u kojoj smo počeli uvoziti još jednu vrstu radnika, a što je dosad bilo gotovo nezamislivo – trgovce. Kvota je tako određena na 1700 radnih dozvola za prodavače.

Porezno rasterećenje

Odlučili smo provjeriti kakva je situacija po pitanju pronalaska i zadržavanja radnika u našim trgovačkim centrima. Westgate Shopping City kojeg vodi Denis Čupić, asset manager i predstavnik ulagača u Westgate te direktor F.O. / Grupe, jedan je od naših najvećih mallova te bi se kao takav mogao među prvima naći u problemu.

“Generalno, od naših zakupaca dobivamo informacije kako je nalaženje radne snage za trgovinu otežano, dok je za ugostiteljstvo kritično. Ovdje je splet problema vrlo izražen”, kaže Čupić.

Westgate, kaže, srećom ima prednost jer je dostupniji radnoj snazi iz zagorskog kraja pa su se zakupci pojačano okrenuli tom dijelu, a ne toliko samom Zagrebu.

“Tome doprinose i ulaganja u prometnu infrastrukturu, pa će elektrifikacija pruge Zaprešić-Zabok i obnova kolodvora Novi Dvori u Zaprešiću pojačati i olakšati povezanost sa Zagorjem. Takav smjer ulaganja može uvelike utjecati na dostupnost potrebnog kadra, jer, primjerice, netko tko ovisi o javnom prijevozu, ne može na vrijeme doći na posao ako ne postoji dovoljan broj polazaka određene linije, ako su oni vikendom drastično smanjeni, ili ako ne postoji usklađenost između polazaka različitih linija, odnosno, vrsta prijevoza. Naravno, nažalost, uvijek postoje mjesta koja su prometno gotovo izolirana, što utječe na stopu zapošljavanja lokalnog stanovništva”, pojašnjava Čupić. Dodaje da zadržavanje radnika dijelom može biti u okviru nadležnosti samih trgovaca pa sve više njih pruža mogućnosti poput dodatnih usavršavanja, različitih edukacija i pogodnosti za zaposlenike te povećanja plaća, no objektivno su sputani odlukama i činjeničnim stanjem izvan njihovog utjecaja.

Članstvo u Europskoj uniji ipak donosi priliku visoke mobilnosti, a sve je više ljudi želi iskoristiti zbog perspektive većih primanja ili stjecanja inozemnog iskustva, tako da mnoge ne može zadržati čak ni veća plaća, ako je u nekoj drugoj državi još veća, bez obzira na to što su i troškovi života uglavnom veći.

Iako je odlukom Vlade proširena i mogućnost zapošljavanja umirovljenika uz zadržavanje postojeće mirovine, na trgovinu su se već pozitivno odrazili pomaci u regulaciji studentskog rada, jer su povećali broj studenata koji mogu tako raditi. To su većinom vikend poslovi, a i studentima su povećana prava kao i pravna sigurnost takvog rada, stoga inicijativa zakonodavca u pogledu širenja opsega potencijalnih posloprimaca ne izostaje.

“Svakako još treba ići u smjeru dodatnog smanjenja opterećenja osobnih dohodaka, ali i u ukidanje opterećenja dodatka kao što su stimulacije i bonusi koji su česti u trgovini. Mjere u smjeru ukidanja oporezivanja toplih obroka djelatnicima, povećanje neoporezivog iznosa za prijevoz, svakako bi pomogle gospodarstvu u pogledu zapošljavanja, a posebno u trgovini”, predlaže Čupić i dodaje da su prvi pozitivni pomaci napravljeni prošle godine uvođenjem neoporezive nagrade radnicima.

Izazovi, naravno, ne postoje samo u regulaciji povezanoj direktno s radnicima i različitim davanjima na koje su poslodavci obvezni.

“Trgovina generalno pati od iznimno visokog PDV-a u usporedbi sa zemljama okruženja, tako da bi svaki korak u smjeru smanjenja PDV-a proizveo iznimno visoke multiplikatore u ovom segmentu. Parafiskalna opterećenja slabo vidljivo, ali iznimno opterećuju sve, a posebno ovu branšu”, ističe Čupić, koji je također i predsjednik HUP - Udruge developera. Naime, kaže, smanjenje, posebno u segmentu trgovine gdje je redovna praksa da bruto cijena na svim tržištima bude ista, značilo bi iznimno rasterećenje i stvaranje slobodnog novčanog toka koji bi se prelio na osobne dohotke radnika.

Kako smanjenje PDV-a donosi brze rezultate, vidjeli smo već početkom godine na primjeru smanjenja PDV-a na meso, ribu, jaja, voće i povrće, koji su sada jeftiniji za prosječno 12 posto.

Pohvalno niža cijena struje

Čupić naglašava da je u prosincu Vlada donijela mjeru koja je prošla ispod radara javnosti, a itekako je pomogla gospodarstvu u segmentu parafiskalnog opterećenja energenata. Naime, kako je cijena struje porasla u prethodnom razdoblju zbog podizanja naknade za obnovljive izvore i tako opteretila gospodarstvo, a posebno se to reflektiralo u trgovini, smanjenje mrežarine koje je na snazi od početka ove godine donijelo je u prosjeku smanjenje ukupne cijene struje gospodarstvu za oko 15 posto.

“Iako su možda iz gledišta gospodarstva promjene još prespore te nedovoljno intenzivne, napori Vlade da se olakša poslovanje i podigne konkurentnost gospodarstva u lokalnim, ali i regionalnim izazovima koje vidimo posljednjih godina, su evidentni. U svom segmentu, nadam se da će nam ova, kao i sljedeća godina, donijeti još odlučnije mjere koje će pomoći gospodarstvu i konkurentnosti - posebno sektoru trgovine i ugostiteljstva i to u odnosu na zemlje okruženja čiji kupci gravitiraju Hrvatskoj”, kazao je Čupić, ističući kako su trgovački centri jedan od generatora turizma i to “šoping turizma” a koji generira dodatnu potrošnju te stvara dodatne prihode državnog proračuna, posebno u sferi PDV-a.

Upravo taj potencijal određuje Čupićev stav prema radu nedjeljom, o kojem se uvijek polemizira u kontekstu rada u trgovinama. Naime, šoping centri, posebno govorimo li o sjeveru Hrvatske, ali i Istri te rubnim gradovima Slavonije, mogu postati svojevrstan magnet za šoping turizam.

“U Westgateu je vikend vrlo jak faktor, a sama nedjelja dodatan akcelerator. Podizanje ponude zabavnim sadržajima, od adrenalinskih parkova, gaming arena, zabavnih parkova, do dječjih sadržaja svakako će stvoriti jake magnete za kupce do 90 minuta vožnje”, naglašava Čupić. U tom segmentu radna nedjelja je apsolutna prednost koja podiže promet trgovine, ali i taj se promet, naglašava on, mora preliti na plaće radnika. U šoping centrima se, naime, i najveći postotak prometa u trgovini ostvaruje u tipu trgovina koje donose više prosječne plaće u odnosu na one koje se uobičajeno ističu kao argument za zabranu rada nedjeljom, a rad vikendom donosi im i veće bonuse zbog veće posjećenosti, tako da bi zabrana ustvari bila kontraproduktivna.

Drugi važan element je porezno olakšanje, posebno u segmentu PDV-a, gdje bi već smanjenje za jedan posto ostvarilo multiplikatore od gotovo sedam posto, dok se procjenjuje da bi smanjenje za dva posto ostvarilo skoro 20 posto financijskog multiplikativnog efekta.

Važnost susjednih zemalja

Čupić kao treći važan element navodi uvođenje eura koji bi s jedne strane doveo nove trgovačke igrače, ali i olakšao poslovanje međunarodnim trgovačkim lancima već prisutnim na tržištu.

Euro bi stvorio i dodatan mamac za prekograničnu kupnju, posebno iz Slovenije i Austrije. Te dvije države su “target” i Westgateu, odnosno njihove bliže pokrajine, posebno one čiji stanovnici nedjeljom nemaju mogućnost kupovine i razonode u tamošnjim šoping centrima. Tu je prilika za oko 15.000 novih radnih mjesta u trgovini, s višim plaćama nego dosad kaže Čupić. “Dodatan aspekt je potreba podizanja regionalne vidljivosti i ovdje je potrebna jača sinergija turističkih zajednica, Ministarstva turizma, JLS-ova te šoping centara na osmišljavanju adekvatnih komunikacijskih kanala te ponuda, jer samo u bazenu sjeverne Hrvatske, posebno zagorskog kraja, u kratkom se vremenu može generirati oko 40.000 dolazaka šoping turista vikendima. To bi cijelom području donijelo niz multiplikativnih efekata, od potrošnje u trgovini do potrošnje u ugostiteljstvu, ali i korištenja niza ponuda koje unutar mikroregije postoje - potez od Zagreba do slovenske granice ovdje ima enorman potencijal”, zaključio je Čupić.

Valja napomenuti da bi otvaranje novih radnih mjesta u više područja, pa tako i u trgovini, mogla “isprovocirati” i izmjena statističkih regija, koja će donijeti nove mogućnosti za korištenje potpora i poticaja u krajevima gdje dosad njihov intenzitet nije odgovarao stvarnom stanju.


Komentari članka

Vezani članci

Manje oranica i goveda, a više svinja, ovaca i peradi

03.12.2020.

Nešto više od petine ukupnih površina oranica i vrtova odnosi se na industrijske usjeve, koji u odnosu prema 2016. godini bilježe i porast površina za 1,7 posto. Pod industrijskim usjevima ove je godine bilo 177 tisuća hektara, čime u ukupnim površinama i

Teška godina za turizam

03.12.2020.

O tome koliki ćemo oporavak i rast gospodarstva imati u idućoj godini uvelike će ovisiti kakva će nam biti turistička sezona. Hotelijeri smatraju da će i iduća godina biti teška, ali da bi mogla biti bolja nego ova s obzirom na stečena iskustva u pandemij

Manje se trošilo na ‘Crni petak‘, pad je velik

01.12.2020.

I ove su godine građani iskoristili popuste i promotivne akcije, posebno online. No, s obzirom na gospodarske posljedice pandemije, smanjena sklonost potrošnji je bila očekivana

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

01.12.2020.

Industrijska proizvodnja u listopadu ove godine je porasla 2,8 posto dok je maloprodaja pala 2,5 posto, najmanje od početka pandemije

Goran Litvan: Korona zasad odnijela 66.000 radnih mjesta

30.11.2020.

Broj zaposlenih od veljače do listopada povećan je za oko 18.000. To je dokaz politici za tezu eppur si muove. A prava je istina da korona nije donijela 18.000 radnih mjesta, nego ih je odnijela više od 66 tisuća. Prošle je godine u tom razdoblju povećan

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici