Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

U uzgoj goji bobica ušli kao "grlom u jagode", učili na greškama, a sad stiže prvi pravi urod

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

U uzgoj goji bobica ušli kao "grlom u jagode", učili na greškama, a sad stiže prvi pravi urod

Vedran Hero i Lovro Uher partnerski su krenuli u uzgoj goji bobica i premda je OPG registriran na Vedrana, sve je, kažu, zapravo zajedničko. OPG je registriran u Matuljima, u okolici Rijeke gdje obojica i žive, a plantaža je u Istri u blizini mjesta Potpićan. "Od početka plantažu podižemo zajedno i obavljamo sve potrebne poslove od podizanja same plantaže do prodaje. U tome su nam od velike pomoći i ostali članovi obitelji koji pomažu koliko god mogu. Osim nas dvojice trenutno nemamo zaposlenih, međutim ovog ljeta ćemo imati potrebu za određenim brojem sezonskih radnika/berača", kažu.

Lovro i Vedran poznaju se gotovo čitav život i uvijek je postojala želja za zajedničkim poslovnim poduhvatom. "Dugo smo razmišljali i tražili neko područje koje ima tržišnog potencijala, ne zahtijeva prevelika ulaganja i u čemu bismo se obojica pronašli. Poljoprivreda se pokazala takvom. Krenuli smo istraživati koje kulture bi mogle biti profitabilne i između ostalih pronašli goji bobice.

Ostali smo oduševljeni njihovim nutritivnim vrijednostima i blagodatima za ljudsko zdravlje. Isto tako, primijetili smo da su na našem tržištu prisutne gotovo isključivo sušene goji bobice uvezene iz Kine, vrlo često upitne kvalitete To smo prepoznali kao mogućnost da ponudimo svježe bobice koje su nutritivno puno bogatije od sušenih“, navode i dodaju da budućnost vide u ekološkom uzgoju.

Nasad ulazi u četvrtu godinu
Došli su do zaključka da bi uz dobru promidžbu potražnja trebala rasti. "Budući da se prije nismo bavili poljoprivredom, znali smo da nas čekaju mnogi izazovi kako bismo uopće podignuli plantažu i ono teže – došli do kvalitetnog ploda. Dodatni problem je bio u tome što o uzgoju ovih bobica, kao nove kulture, na internetu gotovo uopće nema kvalitetnih informacija“, navode i dodaju: "Nailazili smo na razne kontradiktorne savjete i preporuke koje su se u praksi pokazale potpuno pogrešnima. To nam je stvaralo probleme, posebno u prvoj godini, kada smo se borili da održimo posađene biljke i podignemo plantažu.

Međutim, uz mnogo rada, edukacije, zapažanja i ispravljanja grešaka uspjeli smo podići nasad i on sada u idealnom stanju ulazi u četvrtu godinu te prvi puta očekujemo veće količine kvalitetnog ploda.“

U uzgoj goji bobica ušli smo kao potpuni laici, kako bi se reklo 'grlom u jagode'. U ove tri godine shvatili smo da u samome uzgoju ne postoji problem koji se uz trud i rad ne može riješiti. Naravno da je uz manjak znanja potrebno više rada. Naprave se i greške, ali iz tih grešaka se uči, stječe se znanje i one se više ne ponavljaju.

Najveći im je problem, kažu, muha Drosophila Suzukii. Novi nametnik u Europi, koji napada plodove neposredno prije dozrijevanja te je napadnuti plod uništen, pojavio im se lani. "Brzo se razmnožava i u stanju je uništiti sav urod. Prema iskustvima iz drugih država gdje se taj nametnik pojavio, jedina efikasna i pouzdana metoda borbe je postavljanje zaštitnih mreža i lovki. Zbog toga smo se i mi odlučili na ulaganje u zaštitnu mrežu. Premda je riječ o nemalom ulaganju, pokazalo se da bi ostavljanje plantaže nezaštićenom vjerojatno bilo i neusporedivo skuplje, odnosno mogli bismo ostati i bez cijelog uroda", kažu.

Vrijeme im je najviše problema napravilo u prvoj godini. Mjesec dana nakon sadnje, taman kada su biljke krenule s rastom, područje plantaže su u razdoblju od dva tjedna u nekoliko navrata pogodili iznimno snažni grmljavinski pljuskovi tijekom kojih je ukupno palo gotovo 500 mm kiše. Tada još nisu imali spremne ni odvodne kanale te su izgubili određeni broj biljaka. Inače su, navode, goji bobice prilično otporne na razne vremenske uvjete. Biljka preživljava i temperature ispod -20 stupnjeva, a bez poteškoća izdržava i najveće ljetne vrućine. Tijekom ljeta mlade biljke potrebno je navodnjavati kako bi im se omogućio nesmetani rast. Također, u slučaju dužih sušnih perioda, potrebno je navodnjavati i odrasle biljke kako bi se dobila zadovoljavajuća količina i kvaliteta ploda.

Naučili da je poljoprivreda kompleksniji posao nego što se čini
"U neposrednoj blizini parcele nalazi se kanal koji ne presušuje niti za najveće suše te iz njega navodnjavamo po potrebi. Međutim, kako se biljke razvijaju potreba za navodnjavanjem je sve manja“, dodaju Vedran i Lovro.

"Prvo što smo naučili je da je poljoprivreda daleko kompleksniji posao nego što se čini. Potreban je jako širok spektar znanja – mora se znati sve o uzgoju, o marketingu, o prodaji, o propisima i pravilnicima. Međutim, mi smo u sve to ušli kao potpuni laici, kako bi se reklo 'grlom u jagode'. U ove tri godine shvatili smo da u samome uzgoju ne postoji problem koji se uz trud i rad ne može riješiti. Naravno da je uz manjak znanja potrebno više rada. Naprave se i greške, ali iz tih grešaka se uči, stječe se znanje i one se više ne ponavljaju. Isto tako, i najbolji rezultati u uzgoju, najveće količine najkvalitetnijeg ploda ne vrijede ništa ako se taj plod ne zna prodati. I to je ono što je većini pa i nama, barem donekle problematično.

Prodaja je vrlo kompleksna, mora se osluškivati tržište, nuditi tipove proizvoda koji su ljudima zanimljivi. Proizvodi moraju izgledati primamljivo. Naravno, kvaliteta proizvoda je uvijek najbitnija ako se želi imati stalne kupce i dugoročno se baviti poljoprivredom, ali tu kvalitetu mora pratiti i ostalo kako bi se na tržište uopće uspjelo doći“, objasnila su ova dva vrijedna mladića.

Površina na kojoj uzgajaju je relativno mala – 7.000 m2. Od toga je pod goji bobicama trenutno cca 5.000 m2, a planiraju plantažu proširiti i na ostatak parcele. "Iako nije riječ o velikoj površini, tu imamo 1.100 biljaka, a zbog specifičnosti uzgoja i potrebnog utroška rada i vremena, smatramo da je riječ o plantaži srednje veličine“, navode. Biljka je izuzetno bujnog rasta te ju je potrebno tijekom čitavog perioda vegetacije konstantno održavati i orezivati kako bi se dobio željeni oblik, prozračnost, a time i kvalitetan plod. Mnogo je i ostalih radova na održavanju plantaže tijekom cijelog proljeća i ljeta, a berba je priča za sebe.

Potrebno je svaku pojedinu bobicu ubrati ručno, ne postoji strojno branje
"Ne postoji mogućnost strojnog branja već je potrebno svaku bobicu zasebno ubrati ručno. Budući da su bobice relativno malene i dozrijevaju neravnomjerno kroz period od nekoliko mjeseci, za ubrati kilogram bobica često je potrebno i više od sat i pol vremena rada. Ove godine očekujemo 3-4 kg ploda po biljci pa kada se to pomnoži sa brojem biljaka, riječ je o velikom broju radnih sati i potrebnih berača.“

U ove tri godine glavni cilj im je bio briga oko same plantaže kako bi biljke bile u što optimalnijem stanju. Prodavali su isključivo krajnjim kupcima na tržnici, dostavama te na sajmovima na području Istre i Kvarnera. Kako navode, tek ove godine sve postaje ozbiljnije i veće: "Trenutno smo u potrazi za partnerima trgovcima, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Goji bobice se svježe ne mogu skladištiti predugo (10-ak dana, op.a.) pa udaljenijim otkupljivačima nudimo prvenstveno naše prerađevine – džemove i marmelade, sokove i zamrznute bobice. Džemovi i sokovi naišli su na izvrsne reakcije kupaca te očekujemo da će upravo u tim proizvodima partneri prepoznati najveći potencijal. Isto tako, jedini smo na našem području koji nudimo svježe goji bobice.“

Navode da, iako potražnja za goji bobicama postoji, pogotovo u zapadnoj Europi, prava je umjetnost ući na to tržište. "Kao prvo, teško je doći do dobrih kontakata, a kada se to i uspije, problem predstavljaju količine koje imaju na raspolaganju – prevelike kako bi ih sami direktno prodavali, a premale za neke veće europske otkupljivače. Veliki udio u tome ima i rušenje cijene – kada se pokušava preko otkupljivača koji imaju pristup tom tržištu, nude se cijene ispod proizvođačke, iako su krajnje cijene u trgovinama čak i nerealno visoke. Upravo to je još jedan od razloga zašto inzistiramo na kvaliteti jer kupci prepoznaju kvalitetan proizvod te se jedino tako netko poput nas može probiti pored, primjerice, uvoza iz Kine", kažu.

Podnijeli su i zahtjev za registraciju ekološke proizvodnje. "I do sada smo se držali svih načela održive poljoprivrede bez upotrebe nepotrebnih kemijskih sredstava, a od ove godine ćemo napokon imati i službeni dokument koji će potvrđivati da su naši proizvodi prekontrolirani i dobiveni isključivo po pravilima ekološke proizvodnje“, dodaju.

Preko LAG-a do vrijednih sredstava
Kako bi si olakšali zacrtani put, odlučili su se prijaviti na pojedine mjere Programa ruralnog razvoja. Naime, prošle godine prijavili su se na natječaj za male poljoprivrednike raspisan putem LAG-a Terra Liburna. Lokalna akcijska grupa "Terra liburna“ objavila je Natječaj za provedbu tipa operacije 1.2.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji za razdoblje 2014.-2020. u ukupnom iznosu od 135.000 eura, gdje iznos potpore po projektu iznosi 15.000 eura, s intenzitetom potpore 100%. Riječ je o tipu operacije 6.3.1.

"Sredstva koja smo dobili na natječaju, znači 15.000 eura, uložit ćemo u nabavu strojeva koji su se pokazali neophodnima za održavanje plantaže te za nabavu rashladne komore, operativne troškove i manjim dijelom za promidžbene aktivnosti", kažu.

Kada je u pitanju sam Program ruralnog razvoja, smatraju kako bi bilo dobro da se i sredstva koja će biti na raspolaganju narednih godina, u većoj mjeri dodjeljuju putem natječaja koje objavljuju lokalne akcijske grupe. "Ljudi koji ondje rade ipak su više u kontaktu sa samim poljoprivrednicima i upućeniji u njihove potrebe, a uz adekvatnu kontrolu raspodjele sredstava, vjerojatno bi veći broj poljoprivrednika uspijevao napredovati u svojem poslovanju, a time i zapošljavati nove ljude pa čak i potaknuti druge na ozbiljno bavljenje poljoprivredom", naglašavaju.


Komentari članka

Vezani članci

Preživjeli su najteže dane u mljekarstvu i danas kažu: stvari idu nabolje

02.07.2019.

Možda smo i mi bili malo tvrdoglavi, ali danas smo došli do situacije da smo partneri s mljekarom i da jedni bez drugih ne možemo, kaže Lidija Pavić, vlasnica farme Agro Bovis d.o.o.

Sade voćke za građane na Dunavskom otoku - prednost daju starim sortama

02.07.2019.

Uz pomoć nekoliko udruga i mnoštva volontera na površini od 2.000 m2 zasađeno je 30 raznih voćaka. Pri izboru se voćaka pazilo da su otporne na klimatske promjene, a prednost je dana starim sortama

Četvrta generacija obitelji Majetić koja ostaje svoj na svome baveći se poljoprivredom

02.07.2019.

Danas imamo svu moguću mehanizaciju i uvijek nam nedostaje dana u godini jer ne stignemo sve na vrijeme, prepričava nam Zoran Majetić obiteljsku povijest dok se užurbano pripremaju za žetvu

Diplomirala menadžment, otvorila OPG i prva u Hrvatsku uvezla britansku mliječnu ovcu

14.06.2019.

Danas 24-godišnja Slavica Zorić prije tri godine pokrenula je OPG koji uspješno vodi, a njena je priča dobila novi zamah kada je iz Programa ruralnog razvoja, kroz podmjeru 6.1., povukla 50.000 eura.

Sto i deset zlat(i)nih “kvadrata” na otoku Krku – OPG Zlata Nanić

14.06.2019.

Svima dobro znana hrvatska pionirka ekološke poljoprivrede, već osam godina živi i obrađuje svoj vrt u Malinskoj na otoku Krku, a njezina priča je više nego fascinantna.

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija