Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Velj 2009

Ukidanje drugog stupa, opet isplata na ruke?

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Jagoda Marić  

Ukidanje drugog stupa, opet isplata na ruke?

Ako Vladina najava promjena u mirovinskom sustavu omogući građanima da se dobrovoljno vrate iz drugog u prvi mirovinski stup, te ako oni to masovno prihvate, moglo bi doći do gašenja osobne štednje u drugom stupu, a to bi značilo da će ljudi s najvećim plaćama u zemlji izgubiti motiv da na cijeli iznos svojih primanja plaćaju doprinose. Naime, u Hrvatskoj je radi toga da ne dođe do neprihvatljivih razlika između građana s najnižim i najvišim mirovinama zakonski određeno koliku mirovinu iz prvog stupa netko može dobiti. Ne postoji jednoznačno određena najviša mirovina, jer ona ovisi o godinama staža svakog umirovljenika te činjenici je li netko otišao u prijevremenu, starosnu ili dobiva obiteljsku mirovinu.

Porez i prirez na najvišu mirovinu
Zakon kaže da je osnovica za izračun najviše dopuštene mirovine iznos koji je 3,8 puta veći od mirovine koja pripada radniku koji je cijeli radni vijek primao prosječnu plaću u Hrvatskoj.

Tako bi, primjerice, ženi koja je počela raditi s 25 godina i koja je u mirovinu otišla sa 60 godina, bez obzira na primanja, najviša mirovina bila 12,5 tisuća kuna, ali bi onda na nju trebalo platiti i porez te prirez ovisno o tome u kojem gradu živi, pa bi na kraju ta mirovina, ovisno o tome koliki se prirez plaća, mogla biti od sedam do devet tisuća kuna. Muškarac koji bi se zaposlio s 25 godina i radio do 65 godine dobio bi najvišu mirovinu od 15,5 tisuća kuna na koje bi onda morao platiti porez i prirez. Za takvu mirovinu oni bi cijeli radni vijek trebali imati bruto plaću od oko 28,5 tisuća kuna, što znači da bi plaća koju dobiju na svoj račun bila nešto veća od 14 tisuća kuna.

Pritisak na poslodavce
Kako se trenutno doprinosi plaćaju na plaću do iznosa od 44 tisuće kuna bruto, jedina korist koju su od tih doprinosa imali ljudi s bruto plaćom većom od 28 tisuća kuna stizala je iz drugog stupa. Naime, u drugom stupu nije postojalo ograničenje nego je svačija mirovina iz tog sustava ovisila o tome koliko je u njega uplatio.

Ako u cijelosti nestane štednja u drugom stupu, građani s plaćama većim od 14 tisuća kuna (28 tisuća kuna bruto), pogotovo oni mlađi koji već u prvim godinama staža dosegnu toliku plaću, neće imati nikakav motiv na puni iznos plaćati doprinose i poreze. Nestat će i pritisak na poslodavce da za iznos plaće iznad 28 tisuća kuna bruto plaćaju doprinose i poreze, jer to njihovim radnicima neće donijeti nikakve beneficije. Tako će poslodavci moći za čak 16 tisuća kuna umanjiti iznos na koji plaćaju namete državi. U Vladi su samo rijetki spremni govoriti o tome da bi gašenje drugog stupa moglo postati dodatni motiv za isplatu razlike u plaći na ruke.


Komentari članka

Vezani članci

Za poslodavca je rizik velik jer su kazne do 100.000 kuna

21.10.2019.

Poslodavac koji zapošljava radnika dužan je s njim sklopiti pisani ugovor o radu čiji je minimalni sadržaj propisan Zakonom o radu

Hrvatska je na začelju Europe, potrebne su nam radikalne reforme

07.06.2019.

Uoči krize udio poreza i doprinosa u hrvatskom BDP-u iznosio oko 33 posto, dok je sada skočio na više od 37 posto

Ministarstvo umirovljenicima pojasnilo kako da rade, a da im se ne smanji mirovina

07.05.2019.

Ovo vrijedi za sve umirovljenike koji rade do pola radnog vremena uz punu mirovinu", kažu u Ministarstvu.

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

20.03.2019.

Očito je da bi Hrvatska mogla znatno povećati svoje prihode za javne potrebe, kada bi porezna tijela radila učinkovitije

Doznali smo koliko umirovljenika se vratilo na posao otkad im je to omogućeno

20.02.2019.

Od početka ove godine svi umirovljenici koji to žele mogu se vratiti na tržište rada i zaposliti se na četiri sata. Tu mogućnost je u siječnju, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), iskoristilo 376 novih umirovljenika. Ukupan br

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija