Ulaganje od pola milijarde kuna

Projekt izgradnje u javnosti hvaljenog i osporavanog Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, koji je izradio konzorcij predvođen Brodarskim institutom iz Zagreba, napokon je u općinskim prostorijama u Koprivničkom Ivancu predstavljen javnosti. Prema riječima Nede Cepića, direktora tvrtke koja će se u interesu četiri sjeverozapadne županije se baviti realizacijom toga projekta, za izgradnju cjelokupnog postojenja na Piškornici, koje će se sa svim pripadajućim segmentima prostirati na 410 tisuća četvornih metara, bit će potrebno oko pola milijarde kuna.

Oko 70 posto vrijednosti projekta trebalo bi se pokriti iz fondova Europske unije, o čemu su već obavljeni neki preliminarni razgovori, 20 posto osigurale bi županije kao osnivači, dok bi 10 posto dao državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na Piškornici će, kako predviđa općinski načelnik Božidar Vrabelj, biti zaposleno 48 ljudi, od čega bi čak polovica zbog zahtjevne tehnologija trebala biti visokoobrazovana. Bitno je u svemu i to da su sada otklonjene sve sumnje u gradnju spalionice otpada, čega su se posebno pribojavali koprivnički ekolozi.

Trenutno je u tijeku izrada dokumentacije potrebne za dobivanje lokacijske dozvole, kao i natječajne dokumentacije za provedbu međunarodnog natječaja, ukupno vrijedna oko četiri milijuna kuna, koja bi morala biti gotova do studenoga ove godine. Dobra je vijest da je studija utjecaja na okoliš već dovršena i predana u resorno ministarstvo. Predviđa se da bi za dva mjeseca mogla biti održana i javna rasprava na tu temu. Regionalni će se centar, kako je to Cepić objasnio, sastojati od ulazno-izlazne zone, radne zone i prostora za odlaganje dijela otpada nakon obrade.

Komunalni će se otpad obrađivati u dva stupnja, konkretno u mehaničkom-biološkom pogonu te u kontroliranom bioreaktorskom odlagalištu. Nakon što se u onome prvome mehaničkom obradom odvoji korisni otpad, ostatak će proći predobradu, da bi zatim uslijedilo biosušenje. Gorivi otpad bit će zbrinut izvan centra, a biorazgradivi elementi bit će skladišteni, kako bi se iz njih proizvodila energija. Naime, iz bioplina, koji bi bio rezultat toga procesa, godišnje bi se proizvodilo između 10 i 15 tisuća megavat sati »zelene« električne energije, koja će biti prodavana distributeru. Jedini je problem to što će u postupku obrade otpada ostajati manje količine mulja, za koji je trenutno također priprema koncept zbrinjavanja.