Umjetna inteligencija u obrazovanju: Partner, a ne zamjena učitelja

Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI organizirala je okrugli stol pod nazivom ‘Koja je uloga umjetne inteligencije u obrazovanju?‘ u zagrebačkom hotelu Westin. Događaj je okupio stručnjake iz različitih područja obrazovanja i umjetne inteligencije kako bi raspravili o potencijalu, izazovima i budućnosti primjene AI u školama. Izvršna direktorica CroAI-a, Lorena Barić, naglasila je važnost teme te najavila prezentaciju istraživanja koje ispituje stavove nastavnika prema AI, njezinu primjenu i etičke dileme.

AI i obrazovanje
Mitja Ružojčić i Antun Palanović, članovi Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, proveli su i predstavili navedeno istraživanje o primjeni umjetne inteligencije u obrazovanju. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 809 sudionika i 361 nastavnika, te je pokazalo da su općenita populacija i nastavnici upoznati s umjetnom inteligencijom iako relativno rijetko koriste alate umjetne inteligencije. Rezultati pokazuju da sudionici nisu u potpunosti upoznati s trenutačnim opsegom primjene, ali pokazuju solidno znanje o trenutačnom razvoju AI. Najčešće se koriste uloge prevođenja, a nakon toga generativni alati kao što su ChatGPT, a najrjeđe alati za generiranje slika.

Stavovi prema AI-ju su bili umjereno pozitivni, a najnaglašenije je bilo usklađivanje etičkih aspekata s temeljnim načelima Što se tiče uloge umjetne inteligencije u obrazovanju sudionici očekuju da će se definitivno koristiti u većem opsegu, ali neće zauzeti središnju ulogu. Nastavnici misle da im može pomoći u poslu, prepoznaju potencijal i potrebu za edukacijom. Vjeruju da će im od posebne koristi biti što tiče automatizacije administracije i povećanju zanimljivosti nastavnih materijala. Kao prepreke implementaciji navode preopterećenost nastavnika, nedovoljno sustavne podrške, nedovoljno znanja i vještina među nastavnicima i veliku razliku u znanju o aI između učenika i nastavnika.

Istraživači su naglasili da uzorak nije reprezentativan pa sve treba tumačiti s oprezom jer su nastavnici nadzastupljeni u uzorku. Na temelju rezultata zaključuju da postoji prostor za značajno unaprjeđenje znanja o tome što je točno AI i da je nastavnicima potrebna puno veća podrška za usvajanje vještina.

Ništa bez nastavnika
Nakon prezentacije istraživanja uslijedio je okrugli stol čiji je cilj bio otvaranje rasprave o tome kako umjetna inteligencija mijenja obrazovni sustav, koje izazove donosi i kako iskoristiti njezine prednosti.

- Razvoj umjetne inteligencije se događa zadnjih 40 godina a ovo je zapravo faza implementacije, a transfer u škole je veoma spor. Škola nikad postojati bez nastavnika jer je socijalna aktivnost i ljudska interakcija izrazito bitna, što znači da UI ne može nadomjestiti emocionalno i socijalno ali se može koristiti kao koristan alat - rekla je Zrinka Ristić Dedić, znanstvena savjetnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, i Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja.

Objašnjava i da je nastavni sustav tradicionalan i zastario, da se sve bazira na učenju činjenica, i da je potrebno više kritičkog razmišljanja i kreacije, čemu može pridonijeti umjetna inteligencija. Problem je i što je većina alata na engleskom, a veliku prednost vidi u personalizaciji učenja i vrednovanja te radu s djecom s poteškoćama.

- Primjena u radu za djecu s teškoćama u razvoju je ogroman iskorak jer se UI može koristiti kao asistirajuća tehnologija, na primjer, gluha djeca mogu pristupati sadržajima ili mogu dobiti sadržaj u tempu koji je njima prihvatljiv - rekla je Ristić Dedić i naglasila da se dosta mijenja uloga učitelja.

Vjeruje da je strah logičan i opravdan ali da nas ne smije spriječiti da stvar uzmemo u svoje ruke, te da je ključno je pripremiti djecu i mlade za život u AI svijetu.

Vjera Barbir Alavanja, magistar edukacije matematike i informatike, i nastavnica u Osnovnoj škola Ivana Gundulića je s obzirom na svoju profesiju upoznatija s novom tehnologijom i vjeruje da je vrijeme digitalne komunikacije u pandemiji utjecalo na ubrzan razvoj tehnologije danas.

- Umjetna inteligencija neće prestati sa svojim napretkom, nego će se samo više razvijati, a učitelji imaju veliku volju za učenjem o AI, iako i dalje postoji dio nastavnika koji se opravdava da nema potrebe za umjetnom inteligencijom - rekla je Barbir Alavanja.

Kao probleme navodi edukacije koje se odvijaju za vrijeme nastave i alate na stranom jeziku, a vjeruje da je za napredak najbitnije primjenjivati nove tehnologije i rezultate redovito prezentirati. Iz svog iskustva objašnjava kako je jako važno naučiti učenike kako da koriste UI na pravi način jer se pravilnim korištenjem utječe na njihovo kreativno i kritičko razmišljanje.

- Moramo se educirati i koristiti umjetnu inteligenciju odgovorno, a kroz suradnju učenika, roditelja, nastavnika i institucija možemo osigurati da UI u obrazovanju bude korisna za sve - zaključila je.

Robert Kopal, izvanredni profesor, profesor stručnog studija u trajnom zvanju i viši znanstveni suradnik s Visokog učilišta Effectus. Kopal govorio je iz perspektive visokog obrazovanja. Vjeruje da umjetna inteligencija ima mjesto u obrazovanju te kao i prethodni govornici naglašava važnost kritičkog i kreativnog razmišljanja.

- Kreativnost čovječanstva ide prema dolje, to pokazuju istraživanja, a mi kao kognitivni škrtci dajemo djeci alat koji je lak izlaz iz svega toga - rekao je Kopal i naglasio da je zabrinut za budućnost.

Dodao je da je ključ budućeg uspjeha umjetne inteligencije rješavanje svih prepreka i izazova s pomoću razgovora naglasivši važnost odgojne komponente u obrazovanju. Također naglašava problem neinkluzivnosti s obzirom na jezik i loše utjecaje umjetne inteligencije na mladu populaciju kao što su depresija i suicidalne misli.

- Umjesto da djecu učimo traženju odgovora trebamo ih učiti postavljanju pitanja što vodi ka rješavanju kompleksnih problema - zaključuje Kopal.

Alati na usluzi čovjeku
Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj govorila je implementiranju AI iz perspektive EU i o aktima koji su usvojeni. Govori da AI treba koristiti ali je pitanje na koji način, te također naglašava da je pandemija bila katalizator ubrzanoj digitalizaciji i da je tada EU shvatila da je potrebno više regulacija.

Navela je da je ranije ove godine akt o umjetnoj inteligenciji na razini EU usvojen, i da će ubrzo početi s primjenom.

- Ključno je da alati umjetne inteligencije budu na usluzi čovjeku a ne da nas tehnologija obuzme i pojede. Aktom se ne žele kočiti inovacije i kreativnost, to je minimalna regulacija koja to ne koči, stavlja građane u prvi plan i etički je pravilna - rekla je Ljubić Kutnjak i dodala kako će do 2026. Hrvatska preuzeti ovu odredbu, kao i ostale članice.

Naglašava da je bitno da se građani osjećaju sigurno,a to se može napraviti time da ljudi uvijek znaju kada su u interakciji s AI, a po novoj regulativi mora pisati kada pričate s botom ili kada je neki sadržaj generiran putem AI. Za potpunu implementaciju umjetne inteligencije su ključne sljedeće tri godine, EU ima broje organizacije koje su bave tim, sve se jako brzo razvija a zakon će pratiti taj razvitak.