Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Srp 2019

Unatoč rastu, ICT sektor u sve većim problemima

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Unatoč rastu, ICT sektor u sve većim problemima

Unatoč dobrim vijestima iz Brisela, gdje je Europska komisija povećala prognozu rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu s 2,6 na 3,1 posto, kao i odličnim rezultatima ICT sektora, čiji je prihod lani dosegao 38,3 milijarde kuna, ICT ogranak Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorava da je najpotentnijeg izvoznika, domaću softversku industriju, kao i ostatak domaćeg ICT-a, zadesio niz negativnih pojava.

Boris Drilo, predsjednik HUP-ovog ICT udruženja i član Uprave Hrvatskog telekoma, kaže da Vladi zato predlažu pet mjera za iduću fazu poreznog rasterećenja.

“Riječ je o sličnim mjerama kao i lani, ali ovaj put to predlažemo ne zato da bi ICT sektor rastao još brže, već isključivo da bi zadržao dosadašnji tempo rasta, odnosno da ne bi izgubio i postojeće zaposlenike”, kaže Drilo.

U HUP-u navode da je među softverskim tvrtkama u Hrvatskoj zavladao kanibalizam. Te tvrtke su, naime, počele učestalo angažirati headhuntere i sada si međusobno preotimaju stručnjake, njima ključan resurs s obzirom na to da prodaju znanje. U isto vrijeme broj stručnih kadrova koji izlazi na tržište rada, kao i broj srednjoškolaca i studenata je u padu. S druge strane, broj IT stručnjaka koji rade izravno za tvrtke izvana nastavlja rasti što dodatno pogoduje usitnjavanju industrije. K tome, IT stručnjacima izvana Hrvatska nije primamljiva zbog velikih davanja na plaće.

Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ovog ICT udruženja i član uprave Algebre kaže da su tvrtke u sektoru počele odustajati od traženja ljudi preko oglasa. “Tako ne mogu naći one koje traže pa mnoge ICT tvrtke više ni ne objavljuju oglase za slobodna radna mjesta, nego su se odlučile za preotimanje stručnjaka te primarno rade s headhunterima”, pojašnjava Balen.

Boris Drilo kaže da Vladi nude paket od, kako su ih sami nazvali, “pet malih mjera”. Pojašnjava da im tepaju da su “male”, jer ne bi imale učinak na proračun, znači ne bi umanjile očekivana porezna davanja, a omogućile bi ICT tvrtkama da im investicije u zaposlenika budu efikasnije, odnosno da sami zaposlenici na kraju u džepu imaju više novca. “Molimo da nam se omogući da neoporezivo plaćamo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću i dajemo bonuse u vlasničkim udjelima”, naglašava Drilo.

Pojašnjava da bi predložene mjere uključivale neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika, mogućnost da poslodavac plati vrtić i da mu se to prizna kao porezno opravdani rashod za tvrtku, zatim da radniku tvrtka može platiti najam stambenog prostora ili kredit te da ima neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke, kao i dvije do tri nagradne neoporezive plaće.

“Ne vidim zašto Vlada ne bi prihvatila ovakav paket mjera i počela ih primjenjivati od siječnja iduće godine, kad već postoje industrije u Hrvatskoj u kojem se provode slični programi, poput turizma, gdje je poslodavac može platiti zaposleniku smještaj i hranu”, kaže Drilo.

Hrvoje Balen dodaje da je u srijedu 10. srpnja bio rođendan Nikole Tesle za kojeg ističe da je odličan talent kojeg smo na sličan način, kao što se to radi sada, pustili da ode iz Hrvatske. “Pet malih mjera koje predlaže HUP se samo čine malima, ali uvjeren sam da kada bi ih Vlada prihvatila u paketu da bi imale veći učinak na hrvatski ICT sektor nego što je na ICT sektor u Rumunjskoj imalo puko rasterećenje plaća”, kaže Balen. Dodaje da je uvjeren da bi kroz ove mjere zaposlenicima ICT tvrtki u Hrvatskoj ostalo više novca u džepu nego da se primjeni rumunjski recept, a i da je to za hrvatski proračun mnogo prihvatljivije rješenje.

Boris Drilo upozorio je da bi Vlada morala ozbiljno razmisliti o sustavnom jačanju hrvatskog ICT-a ne samo zbog dobrih izvoznih rezultata i velike dodane vrijednosti koju stvara taj sektor, već i stoga što je nužno podići produktivnost na nivou cijelog gospodarstva, a danas više nema gospodarstva bez digitalizacije, odnosno pomoći od ICT tvrtki. “U deset godina broj ICT tvrtki se gotovo udvostručio (6.136), broj zaposlenih se povećao za 45 posto (39.062), izvoz je skočio za 90 posto (8,3 milijarde kuna), prihodi su narasli za oko 30 posto (38,33 milijarde kuna), a stvorena dodana vrijednost veća je za gotovo 50 posto (11,3 milijarde kuna). No, ništa od toga ne ide bez stručnjaka”, kaže Drilo.

Hrvoje Balen upozorio je pak da domaći ICT danas ima mogućnost premašiti očekivanja koja je HUP objavio prije tri godine. Tada je naveo da očekuje da će 2025. prihod ICT sektora biti 45 milijardi kuna od toga 12 milijardi kuna od izvoza i da će zapošljavati 55.000 radnika. “Dovoljno je pogledati tempo rasta i ono što smo očekivali da bi se moglo zaključiti da, ako riješimo problem s radnom snagom, možemo ostvariti i bolji rezultat”, kaže Balen.

Navodi da nisu svi prepoznali taj problem u potpunosti. Problem je, pojašnjava, u polovičnom čitanju statističkih podataka. Primjerice, Europska komisija navodi da je Hrvatska ostvarila stabilan napredak u ljudskom kapitalu. Povećala je broj stručnjaka sa STEM diplomom lani te on sad iznosi 4,7 posto. “Ali to je postotak, znači relativni pokazatelj, i on ukazuje da smo lani povećali udio STEM stručnjaka u ukupnom broju diplomiranih studenata, ali ne ističe se da ukupan broj studenata pada pa kako onda možemo govoriti o rastu broja STEM stručnjaka”, zaključuje Balen.


Komentari članka

Vezani članci

Vodnjanski tehnološki div na globalnoj razini planira zaposliti oko tisuću novih radnika

23.01.2020.

Vodnjanski IT div, Infobip, planira zaposliti oko tisuću novih radnika, te bi tako daljnjim širenjem na globalnoj razini premašili brojku od tri tisuće zaposlenih, a prošlu godinu završili su s 2100 zaposlenih.

Zarađuju dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Ali to nije sve!

20.01.2020.

Da brodogradnja nisu samo škverovi koji se bore za opstanak, potvrđuje primjer iz Rijeke gdje uspješno posluje 20-ak perspektivnih brodoprojektantskih tvrtki. U njima je zaposleno više od 700 mladih visokoobrazovanih brodograđevnih stručnjaka. Potražnja z

Izmjena globalnih poreznih propisa

20.01.2020.

Sjedinjene Države riskiraju mnoge poreze koje bi zemlje diljem svijeta mogle uvesti tehnološkim divovima ako američki predsjednik Donald Trump odbaci nove međunarodne propise o oporezivanju digitalnih kompanija

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

15.01.2020.

Prijašnji koncept paušalnog obrta bio je šire postavljen i omogućio većem broju profesionalaca ne samo porezne pogodnosti i veću mobilnost na tržištu rada, nego i daleko jednostavnije računovodstvo, no država se u međuvremenu predomislila i shvatila da ip

Trilema hrvatskog radnika: more, kontinent ili inozemstvo?

14.01.2020.

U siječnju, tradicionalno, jadranski poslodavci kreću u intenzivnu potragu za sezonskom radnom snagom. Našoj najvećoj turističkoj kompaniji prva postaja je Bjelovarsko-bilogorska županija, poznata po školovanju kvalitetnog turističkog i ugostiteljskog kad

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1998 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1014 članka imaju tag svijet
  7. 993 članka imaju tag trgovina
  8. 1024 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 853 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 869 članka imaju tag industrija
  14. 615 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 596 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 515 članka imaju tag tehnologija
  20. 380 članka imaju tag poticaji
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 310 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 367 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg