Utrka s vremenom: Može li Hrvatska iskoristiti EU milijarde?

Tek tri posto, odnosno 228 milijuna eura, uplaćeno je Hrvatskoj do sada iz fondova nove perspektive 2021.-2027, pa smo se po tom pokazatelju svrstali na najniže mjesto na ljestvici EU zemalja. Krajem ožujka ove godine bili smo četvrti najlošiji, ali su nas u međuvremenu pretekle Mađarska, Španjolska i Portugal.

- S obzirom na dinamiku objave natječaja, ovo i nije neko iznenađenje. To se posebno odnosi na natječaje namijenjene poduzetništvu, kojih je u zadnjih godinu dana prilično malo ili gotovo nikako, a i tada su bili uglavnom iz NPOO-a, a ne iz redovne financijske perspektive - komentirao je Davor Nikolić, suosnivač i direktor tvrtke Omnia Solutions, koji je ovih dana gore navedene potatke objavio na Linekdinu.

U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU nisu zabrinuti zbog ovih podataka jer kažu da je su od ukupno raspoloživih sredstava države članice konzumirale 4 posto predfinanciranja te 2 posto privremenih plaćanja, dok je Hrvatska do sada konzumirala isključivo predfinanciranje (u iznosu od 3% ukupne alokacije iz kohezijskih fondova), kao i 7 drugih država članica.

- Dodatno, navedeni graf ne stavlja u omjer ukupno raspoloživa sredstva po državama, nego isključivo postotak realiziranog financiranja u odnosu na ukupnu alokaciju, pa je tako Nizozemska prva s 14 posto predfinanciranja od ukupne alokacije koja iznosi 1,5 milijardi eura (dakle, predfinanciranje iznosi 211,6 milijuna eura), dok je Hrvatskoj iz kohezijskih fondova na raspolaganju 8,7 milijardi (dakle, 3% predfinanciranja iznosi 228 milijuna eura) – naveli su iz Ministarstva, u kojem očigledno smatraju da su za usporedbu bitnije apsolutne brojke od postotaka.

U Ministarstvu također smatraju da je za potpuniju sliku dinamike provedbe 2021. - 2027 potrebno pogledati i druge kategorije, koje su po njima relevantnije u ovom trenutku provedbe tekuće financijske perspektive (Finances implemented, kategorije ‘Decided‘ i ‘Spent‘).

- Prema podacima od 14. studenog 2024., kada se gledaju isključivo tzv. kohezijski fondovi, odnosno Program konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. i Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., Republika Hrvatska je ukupno objavila 127 poziva vrijednih 2,67 milijardi eura, od čega je ugovoreno 2,18 milijardi eura. Dodatno, uz već ugovorene fazirane projekte, za početak 2025. godine planirano je ugovaranje preostalih faziranih projekata ukupne vrijednosti od gotovo 2 milijarde eura, čime će postotak ugovorenih sredstava premašiti 50 posto ukupne alokacije za Hrvatsku – naveli su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

No, stave li se i ove gore navedene brojke u kontekst, ni one baš ne zvuče bajno. Naime, prema ovome što su naveli iz Ministarstva proizlazi da ćemo u 4,5 godine ugovoriti polovicu sredstava iz kohezijskih fondova, odnosno da preostalih 50 posto trebamo realizirati u naredne dvije i pol godine, odnosno do 2027. godine.

Ovi postoci jasno ukazuju da dinamika objave natječaja nije zadovoljavajuća, a ono što najviše muči poduzetnike je da se Ministarstvo ne drži ni datuma i rokova koje samo određuje.

- Iako se objavljuju indikativni planovi objave natječaja, oni se nikada ne realiziraju sukladno tim najavama i kasne po više mjeseci. Isto je i s ocjenjivanjem prijava – umjesto 90 dana često traju i po 6 mjeseci, a nekad i dulje od toga. Osim toga, jako je puno natječaja namijenjenih javnom sektoru, a premalo poduzetnicima. Sada smo već u drugoj polovici tog ‘novog razdoblja‘ do 2027. godine, a financijski gledano objavili smo manje od trećine poziva. Ako nastavimo ovim tempom, teško ćemo stići sve realizirati do kraja razdoblja. Postoji naravno mogućnost produljenja za tri godine, no tada već kreće novo financijsko razdoblje. Potrebno je definitivno smanjiti administrativno opterećenje u pripremi i provedbi EU projekata, pridržavati se rokova koja tijela u sustavu sama propišu i objavljivati natječaje u skladu s objavljenim planovima – zaključio je Nikolić.