Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ou 2021

UVOĐENJE EURA - Hrvatska bi bila manje izložena rizicima i otpornija na financijske krize

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

UVOĐENJE EURA - Hrvatska bi bila manje izložena rizicima i otpornija na financijske krize

Institut za javne financije (IJF) objavio je u novom broju Odabranih prijevoda članak Mislava Brkića Troškovi i koristi zaduživanja države u stranoj valuti: je li ono izvor ranjivosti za članice EU-a izvan eurozone? Na istu temu Brkić je danas u organizaciji IJF-a održao virtualno predavanje.

Javne financije država članica EU-a koje nisu dio eurozone ne doimaju se snažno izloženima valutnom riziku. Čak ni države koje imaju visok udio duga u stranoj valuti u ukupnom javnom dugu, kao što su Bugarska i Hrvatska, ne bi trebale u bližoj budućnosti imati poteškoća s refinanciranjem javnog duga, s obzirom na njihova općenito dobra fiskalna i ukupna makroekonomska ostvarenja, kazao je Brkić.

Naglasio je kako je otpornost Hrvatske i Bugarske došla do izražaja nakon izbijanja pandemije virusa COVID-19 kada su obje države uspjele primjenjivati znatne fiskalne poticaje te istodobno očuvati stabilnost svojih valuta i javnih financija. Dugoročno gledano, međutim, obje imaju mnogo razloga za uvođenje eura.

Pored činjenice da se njihov javni dug sastoji većinom od obveza nominiranih u euru, ističu se i ustrajno visokim razinama kreditne i depozitne euroizacije, što je za njih dodatan izvor ranjivosti. Uvođenje eura omogućilo bi im manju izloženost rizicima i veću otpornosti na financijske krize.

„Ne iznenađuje stoga što su upravo Bugarska i Hrvatska prve među preostalim državama članicama EU-a izvan eurozone iskazale interes za ulazak u ERM II i uvođenje eura. Kod ostalih država članica, osim Rumunjske, neto ekonomska korist od uvođenja eura čini se manjom, što djelomično objašnjava zašto njihove nacionalne vlasti ne planiraju započeti postupak uvođenja eura u skorije vrijeme“, rekao je Brkić.

Brkić je naglasio da je kapacitet središnje banke da intervenira u vremenima kriza mnogo veći u državama s javnim dugom pretežno nominiranim u domaćoj valuti. Čak i ako veći broj investitora odluči da više neće financirati državu, središnja banka može emitirati dodatna sredstva – kreditiranjem poslovnih banaka ili kupnjom vrijednosnica države na sekundarnom tržištu – kako bi omogućila refinanciranje državnih obveza.

„Upravo je to činila Europska središnja banka (ESB) tijekom europske dužničke krize, a isto to čini i nakon izbijanja pandemije virusa COVID-19 početkom 2020. Te dvije krize bi nesumnjivo bile puno teže da ESB nije reagirao na opisani način. U tom kontekstu, ovisnost države o zaduživanju u stranoj valuti definitivno se može smatrati "prokletstvom", jer povećava vjerojatnost da se država suoči s iznenadnim padom povjerenja investitora i istodobno smanjuje njezin kapacitet za nošenje s dužničkom krizom ako do pada povjerenja investitora zaista dođe“, kazao je Brkić.

Brkić je predstavio i analizu na temelju koje se može zaključiti da zaduživanje država u stranoj valuti nije značajan izvor rizika u EU-u. Ukupan iznos javnog duga nominiranog u stranoj valuti ili vezanog uz stranu valutu nizak je – tek nešto viši od 2% BDP-a EU-a. U samo dvije države – Bugarskoj i Hrvatskoj – dug u stranoj valuti (od čega je glavnina u euru) čini veliku većinu ukupnog javnog duga. Čak i u ove dvije države vjerojatnost izbijanjavalutne ili dužničke krize vrlo je mala, zahvaljujući njihovim dobrim fiskalnim i vanjskim pokazateljima te visokim međunarodnim pričuvama.

„Osim Hrvatske i Bugarske koje su najviše izložene valutnom riziku i koje su zbog toga prve među preostalim članicama EU-a izvan eurozone poduzele konkretne korake s ciljem uvođenja eura, još samo Rumunjska planira poduzeti iste korake u sljedećim godinama. Ostale države članice koje nisu dio eurozone još uvijek nisu pokazale interes za uvođenje eura. To se djelomično može povezati s njihovom manjom izloženošću valutnom riziku“, zaključio je Brkić.


Komentari članka

Vezani članci

Nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti nego kolika će biti

22.04.2021.

Već godinama kamatne stope na državne obveznice su jako niske ili čak negativne. Kada je pad kamatnih stopa počeo, investitori su činjenicu da obveznice nose niske prihode mogli nadoknaditi rastom cijena. To je posebno pogodovalo razdoblju nakon 2013 godi

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

22.04.2021.

SPAC-ovi postoje već desetljećima i često su služili kao posljednja utočišta za male tvrtke koje bi inače imale problema s prikupljanjem novca na otvorenom tržištu. No, nedavno su postali sve prisutniji zbog ekstremne nestabilnosti tržišta uzrokovane glob

Prosječna neto plaća za veljaču 7.038 kuna, 3,4 posto veća nego lani

21.04.2021.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Marić: Iz EU možemo pokriti cijeli trošak korone

19.04.2021.

Na predstavljanju 'Bijele knjige' Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) financministar nehotice me naveo na usporedbu troška pandemije i novca iz EU koji nam treba pomoći da taj manjak prevladamo. Dakle, pandemija je dosad, prema Zdravku Mariću, dr

Istraživanje: Brexit teško pogodio financijske tvrtke u Londonu

18.04.2021.

Londonski City ostat će u doglednoj budućnosti dominantno financijsko središte u Europi, ali njegov će utjecaj s vremenom slabjeti, što za sobom povlači rizik smanjivanja sadašnjih 26 milijardi funti britanskog viška u trgovini financijskim uslugama s Eur

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2183 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 533 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici