Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2009

Veće kamate na štednju - marketinški trik

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr  

Veće kamate na štednju - marketinški trik

Privlačenje štednje građana i dalje će ostati u fokusu interesa banaka u cijeloj regiji zbog stanja na svjetskim financijskim tržištima. Hrvatski bankari stoga najavljuju za ovu godinu jednake pa čak i veće kamate na štednju nego lani.

Prema posljednjim podacima banaka, kamata na oročenu štednju u kunama kreće se od 4,8 posto u PBZ-u do 6,10 posto u Erste banci. Kamate na euro štednju iznose od 4,27 posto u Erste banci do 5,75 posto u Raiffeisenu, piše Jutarnji list.

No, veća kamata od 15 i 22 posto koju nudi, primjerice, Erste banka ili 30 posto koliko nudi Volksbank u svojoj akciji zapravo je samo marketinški trik. Riječ je o bonusu na postojeću redovnu kamatu. Tako je kamata na kune zapravo povećana sa 5 na 6,10 posto na 12 mjeseci, a na eure sa 3,5 na 4,27 ili za visoke iznose štednje od 4,8 na 5,86 posto. 30 posto veće kamate zapravo znače da će građani na postojeću kamatu od primjerice pet posto dobiti maksimalno, ovisno o vrsti obračuna, dodatno još 1,5 posto dodatne kamate. Ako se bonus obračunava na iznos štednje, onda to u stvarnosti može značiti samo prelazak u viši razred pa će, primjerice umjesto 4,75 dobiti kamatu od 5,05 posto za eure. PBZ nudi bonus od 15 do 25 posto koji se obračunava tek na kraju oročenja na ukupni iznos kamate.

Kamata od 12 posto koju nudi RBA zapravo je progresivna kamata koja u prvome mjesecu iznosi jedan, u drugome dva, a tek u 12. mjesecu 12 posto. U stvarnosti je riječ o kamati od oko 6 posto.

Bankari ove godine očekuju umjereniji rast štednje od 5 do 10 posto kod građana. Istodobno poduzeća bi, ističu analitičari, svoje depozite mogla istopiti na minimum za održavanje obrtnog kapitala, bez zaliha financijske imovine. Podsjetimo, štednja prijašnjih godina rasla je po godišnjim stopama od 17 do 20 posto.

Prema posljednjim podacima HNB-a od kraja studenoga prošle godine godišnji rast štednje građana iznosio je lani nešto iznad 10 posto. Građani su u bankama ukupno imali 131,91 milijardu kuna, od čega 15,44 milijarde na tekućim i žiro računima, 18,47 milijardi na kratkoročnoj štednji, a 98 milijardi na dugoročno oročenoj štednji. Građani su u bankama lani “pospremili” 12,7 milijardi više kuna nego krajem studenoga 2007. godine. U zadnjih godinu dana za oko 500 milijuna kuna smanjen je iznos na žiro i tekućim računima i za oko milijardu kuna kratkoročna štednja. Najviše je povećana oročena štednja građana za čak 14,17 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2002. ukupna štednja građana lani je više nego udvostručena sa 67,3 na gotovo 132 milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Pogreške u marketingu koje će vas koštati poslovnog uspjeha

06.06.2019.

Pogreške u marketingu koje će vas koštati poslovnog uspjeha

Sveučilište u Dubrovniku pokreće prvi doktorski studij iz područja digitalne ekonomije

15.05.2019.

Prema procjeni Europske komisije, više od 90% poslova budućnosti bit će vezano uz koncept digitalne ekonomije. Prema nekim drugim istraživanjima, 65% današnjih srednjoškolaca u sljedećih će 20 godina raditi poslove koji još ne postoje i za koje ne postoje

Fernando Angulo: Hrvati ne znaju zašto je nebo plavo ni rade li banke subotom

10.05.2019.

Angulo, koji je šef međunarodnog partnerstva i govornik za SEMrush, jednu od vodećih svjetskih tvrtki specijaliziranih za online oglašavanje, ponudio je na još jednom izdanju Marketing Meetupa za koji se tražilo mjesto više, vrlo konkretne savjete kako se

Varteks: Nenad Bakić poznate osobe pretvara u influencere

08.05.2019.

Ti poslovni influenceri spremno su stali pred snimateljske objektive i u Varteksovim odijelima pokazuju kako nesavršeni muškarci nose savršena odijela. Doduše, neki su i nepozvani uletjeli u kampanju.

Mladi poljoprivrednici: Više ne ulažu u hektare, nego u dizajn i web-trgovine

06.05.2019.

Nova generacija poljoprivrednika shvatila je da se u poljoprivredi isplati vlastita prerada onoga što se uzgoji. Shvatila je također da u tome treba biti kreativan i inovativan, razvijati menadžerske vještine i koristiti se suvremenom tehnologijom, prije

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija