Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Kol 2009

Viševica Komp nema problema s krizom jer ima osigurano tržište u inozemstvu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Biserka Ranogajec  

Viševica Komp nema problema s krizom jer ima osigurano tržište u inozemstvu

Kad je Zdravko Žuža početkom devedesetih godina osnovao tvrtku za inženjering, projektiranje i trgovinu, uglavnom je prodavao drvenu građu i materijale za infrastrukturu Hrvatskim željeznicama kao što su šine, vijci, signalni uređaji, a kasnije i drveni željeznički pragovi. Danas je njegova tvrtka Viševica Komp lider na europskom tržištu impregniranih drvenih pragova i jedan od vodećih proizvođača peleta u Hrvatskoj. Uz to ima i dvije tvrtke kćeri, za proizvodnju opreme za ukapljeni naftni plin te signalne opreme za željeznički promet.

Premijera na Interpelletu
Žuža je porijeklom iz Podgradine, u okolici Zadra, ali se oženio Varaždinkom i živi godinama u Zagrebu, gdje je diplomirao na Strojarskom fakultetu. U Zagrebu je i sjedište tvrtke, dok su tvornice u Karlovcu i Perušiću. Aktivno se zalaže za primjenu obnovljivih izvora energije, posebice peleta koje razvijeni svijet sve više koristi, pa Žuža izvozi gotovo cjelokupnu proizvodnju. Priča da dva kilograma peleta toplinski zamjenjuje litru ulja za loženje, ali i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Kyoto sporazuma po kojem mora smanjiti stakleničke plinove i osigurati supstitute za konvencionalne energente.

Naš sugovornik često istupa na skupovima o energetskim strategijama, ne samo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje je predsjednik Odbora za drvnu biomasu, nego i na saborskim odborima i različitim konferencijama. Sa suradnicima redovito posjećuje međunarodne specijalizirane sajmove i ove godine Viševica Komp će prvi put izlagati na svjetski poznatom sajmu Interpellet od 7. do 9. listopada u njemačkom Stuttgartu. Zdravko Žuža u drvni biznis krenuo je s pragovima iskoristivši njihov nedostatak na europskom tržištu kada se prije nekoliko godina počelo naveliko vaditi betonske. Mnogi su Europljani koji su živjeli uz pruge s betonskim pragovima, prisjeća se, u to vrijeme dobivali sudske sporove protiv nacionalnih željeznica kad su se žalili na buku i vibracije koje su im prouzročile materijalne štete. Pragove je Viševica Komp počela raditi 2000. godine kad je unajmila pilanu i pogon impregnacije u Mahičnom, smještenom nadomak Karlovcu.

Uspjeh u Europi
Četiri godine kasnije Žuža kupuje Mahično od Finvesta i oprema pogon novom tehnologijom poštujući najstrože EU standarde za zaštitu okoliša. Danas su u Hrvatskoj najveći kupci bukovog drva i Žuža ističe kako vrlo dobro surađuju s Hrvatskim šumama. Objašnjava da je prag složeni proizvod i od prodaje trupca do gotovog proizvoda prođe između osam do deset mjeseci zbog čega nisu previše zanimljivi drvoprerađivačima. Viševica Komp je u početku radila samo za Hrvatske željeznice, ali kasnije su se pojavili kupci iz Slovenije, Mađarske, Slovačke i Njemačke, a posljednjih pet godina postali su najveći proizvođač bukovih pragova u Europi. Iako je Hrvatska izvan EU, Žuža je i potpredsjednik Europske organizacije za zaštitu drveta sa sjedištem u Bruxellesu, što je postao s obzirom na postignute rezultate.

Kako je rastao interes za pragovima, logičan korak bio je daljnje širenje. Već 2002. godine kupuju DIP Perušić u stečaju. U Perušić je investirano više od 115 milijuna kuna u potpuno novu tehnologiju, uz pomoć kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Privredne banke Zagreb. Danas je godišnji kapacitet 300.000 pragova, dok su ih ranije mogli napraviti maksimalno do 40.000 i to zajedno s kooperantima. Uz Viševica Komp mogu živjeti manje pilane, dodaje on, možemo otkupiti njihove pragove jer imamo tržište. Kako je drvo okruglo, za prag se može iskoristi 33 posto trupca, trećina ide za daske koje se prodaju za namještaj, a ostatak je piljevina i sječka što se melje i pretvara u pelete. Kora trupaca pak koristi se za vlastite energane u Perušiću i Karlovcu. Financijski gledano, elementi za namještaj nose najmanje prihoda, oko 10 posto, dok pelete sudjeluju s 40 posto, a pragovi 50 posto. Pelete se proizvode kontinuirano 24 sata što iznosi između 80 i 100 tona na dan i gotovo sve, oko 90 posto, plasira se u izvoz, u Italiju, Njemačku i Švicarsku. U Hrvatskoj tek treba izgraditi infrastrukturu za njihovo korištenje te poticati građane na kupnju peći.

Nove investicije
Žuža smatra kako su hoteli i otoci idealni za njihovu primjenu, a po uzoru na neke strane zemlje država bi trebala subvencionirati kupnju takvih peći kod građana. Žuža tumači da nikada ne radi proizvod za nepoznatog kupca i samo u dijelu elemenata za namještaj dijeli sudbinu domaće drvnoprerađivačke industrije. “S padom narudžbi ili plaćanjima nemamo problema, jer radimo najviše sa stranim javnim institucijama”, naglašava Žuža. U svojim tvrtkama Viševica Komp ima više od 300 zaposlenih, ukupan prihod u drvnom sektoru iznosi oko 100 milijuna kuna godišnje, a u prvih šest mjeseci proizvodnja je veća 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ne prestaje se ni sa investicijama pa će se do kraja godine pripremiti projekti za izgradnju kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne energije u Perušiću koju će prodavati HEP-u


Komentari članka

Vezani članci

Što znamo o američkom Jabilu koji je najavio jednu najvećih investicija u Hrvatskoj?

27.03.2023.

Globalna američka tvrtka Jabil, izgleda, dolazi u Hrvatsku i, kako je jučer najavljeno, planira investiciju u novi proizvodni pogon u Osijeku. Ova investicija bi navodno trebala biti najveća dosadašnja investicija u Osijeku i jedna od najvećih u Hrvatskoj

Toni Vitali: Preporučujem ljudima da počnu investirati, čak i neke male iznose i ako nisu potpuno sigurni

27.03.2023.

– Ispostavilo se da čak ni osobni bankari nemaju neko široko obrazovanje ili znanje što treba malom čovjeku, što bi za njega bilo najbolje, već se više fokusiraju na ponude njihovih proizvoda i usluga. Shvativši to, odlučio sam se sam o tome obrazovati. J

Osječka mega investicija stvorit će 1500 radnih mjesta: 'Slavonija će postati mjesto u koje se dolazi živjeti, kao nakon Drugog svjetskog rata'

24.03.2023.

Američka kompanija Jabil objavila je gradnju velikog centra izvrsnosti za proizvodnju u osječkoj zoni Nemetin te planira zaposliti više od 1500 ljudi. Riječ je o najvećoj investiciji u povijesti Osijeka, objavio je osječki gradonačelnik Ivan Radić

Istraživanje UGP-a: Sveta Nedjelja, Primošten i Umag najbolje su sredine za poduzetništvo u Hrvatskoj

23.03.2023.

Zanimljivo je kako su manja mjesta u samom vrhu, a naši najveći gradovi na dnu jer što je više nebodera, to je više onih koji vole poreze i socijalnu pomoć, a manje onih koji žele bolju poduzetničku klimu.

U Sisku projekti vrijedni 10,9 milijuna eura

23.03.2023.

Trenutno su u tijeku radovi na obnovi konstrukcije svih građevina postrojenja za kondicioniranje vode u Novom Selištu i vodospremi Sv. Trojstvo, rekonstrukcija nadzorno-upravljačkog sustava i sustava napajanja električnom energijom pogona Novo Selište, re

Tag cloud

  1. 2448 članka imaju tag turizam
  2. 2301 članka imaju tag hrvatska
  3. 1418 članka imaju tag svijet
  4. 1509 članka imaju tag izvoz
  5. 1765 članka imaju tag financije
  6. 1103 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1179 članka imaju tag trgovina
  8. 1210 članka imaju tag ict
  9. 1314 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1044 članka imaju tag investicije
  11. 972 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1076 članka imaju tag industrija
  13. 799 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1099 članka imaju tag EU
  15. 898 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 500 članka imaju tag poticaji
  18. 701 članka imaju tag maloprodaja
  19. 511 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 649 članka imaju tag marketing
  22. 354 članka imaju tag potpore
  23. 477 članka imaju tag eu fondovi
  24. 569 članka imaju tag tehnologija
  25. 437 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 525 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 487 članka imaju tag obrazovanje
  29. 452 članka imaju tag porezi
  30. 387 članka imaju tag osijek
  31. 432 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 382 članka imaju tag start up
  33. 409 članka imaju tag energetika
  34. 459 članka imaju tag dzs
  35. 401 članka imaju tag hnb
  36. 436 članka imaju tag BDP
  37. 332 članka imaju tag hgk
  38. 407 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor