Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2020

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Zvjezdana Heina/Dnevnik/IMS/HRT  

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

Vlada je procijenila da će pad BDP-a biti 9,4%, dok je Europska komisija procijenila pad od 9,1%. Procjena rasta BDP-a je također optimističnija. Oni su procijenili 7,5%, mi smo kazali 6,1%. To me posebno veseli, jer su oni u svom izvješću konstatirali kako je Hrvatska ovu krizu dočekala na puno kvalitetniji i otporniji način, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

- Ovo je jedna neobična okolnost koju nitko nije želio, ali moramo ići u rebalans. Ono što je najvažnije, mi smo odlučili ostati na razini planiranih rashoda 147,3 milijarde kuna, a kada je riječ o prihodima oni će pasti 122 milijarde kuna. Naša je zadaća da kompenziramo taj manjak koji je između 23,5 i 25 milijardi kuna i zbog toga se odvijaju sve ove operacije na financijskim tržištima.

- Moramo biti čvrsti i izdržati ovih nekoliko mjeseci koji su pred nama. Meni je osobno žao, jer sve što smo se trudili zadnjih par godina je dovedeno u novu okolnost, jednu sliku koju nitko od nas nije zamišljao da bi se moglo dogoditi.

Premijer je rekao da je prihvaćena provedba aktivnosti iz akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji.

- Mi smo ovaj akcijski plan pripremili s europskim institucijama, dodao je.

Što se tiče borbe Hrvatska je dala oko 3 milijuna eura za pronalaženje cjepiva, rekao je premijer.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako je 73 dan od pojave koronavirusa u Hrvatskoj. Izvijestio je kako je broj oboljelih u Hrvatskoj 2119, izliječenih 1601, preminulih 85.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da nakon popuštanja mjera krivulja je i dalje u padu pa se može nastaviti s popuštanjem.

Izdano je 234 upozorenja poslovnih objektima koja su se odnosila na nepoštivanje udaljenosti ili korištenja zaštitne opreme. Pozvao je poslovne subjekte i građane na poštivanje mjera, te je dodao kako opuštanja ne bi trebalo biti, "ostanimo odgovorni", zaključio je Božinović.

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je 6 mjesečno izvješće o provedbi reformi kao i rebalans proračuna.

Nacionalni program reformi iznosi 65% uspješnosti i da nije bilo korone, uvjeren je kaže Marić, uspješnost bi digli preko 70%.

Što se tiče rebalansa proračuna, do sad niti jedan put nije bio u prvoj polovici godine, rekao je Marić.

- 23,2 milijarde je manje nego što smo originalno predvidjeli. Za novu stranu proračuna su mjere koje tiču odgode ili djelomičnog ili potpunog oslobođenja od poreznih davanja i pada gospodarskih aktivnosti. Vodili smo se i zadnjim raspoloživim podacima, rekao je Marić.

Nismo nikad vidjeli da prihod od PDV-a u apsolutnom iznosu ima negativni predznak. U više od dva tjedna više smo imali povrata PDV-a, nego što smo naplatili, ali se situacija popravila što se tiče kraja mjeseca, istaknuo je Marić.

- Rashodna strana proračuna je možda i najsnažnija poruka ovog rebalansa. Oko 7 milijardi kuna je koji nisu originalno planirani, a to su mjere potpore za očuvanje radnih mjesta. Uštedama na svim rashodnim stavkama, uspjeli smo se svesti na to da rashodovna strana proračuna ostane nepromijenjena. Pomogla je i EU s onim između ugovorenog i alociranog, rekao je Marić.

U ostatku godine ideja je, dodaje, kombinacijom domaćeg i međunarodnog tržišta ispuniti veliku većinu plana financiranja. Predviđeni iznos je od 9,5 milijardi kuna. Predviđeni su načini financiranja i sredstva europskih fondova, kao i međunarodnih financijskih institucija.

- Za ovaj puta ću napraviti izliku i smatram da je ovo proračun koji osigurava daljnje funkcioniranje države i naravno s ovakvim rebalansom imamo uokvirenu priču, rekao je Marić.

U rebalansu proračuna namaknuto je dodatnih 100 milijuna kuna za sanaciju nakon potresa, te dodatnih 41 milijun koji idu iz Fonda za zaštitu okoliša, naveo je premijer. Zatražit će i sredstva iz europskog fonda solidarnosti.

Ministar graditeljstva Predrag Štromar je rekao kako je pripremljen Zakon te da će kroz radne skupine i sastanke sa strukom naći rješenja. Zahvalio je svima na suradnji.

- Obnova će trajati godinama, posebno zaštićenih kulturnih spomenika. Ljudi koji su ostali beu doma ne mogu čekati. Statičari privode posao kraju, pregledano je više od 18 000 objekata, rekao je Štromar.

Svakom kućanstvu će pomoći s 20 000 kuna, dodaje.

Podsjetimo, s padom BDP-a od 9,1% Hrvatska će ove godine biti četvrta ekonomski najranjivija članica Europske unije. Kako bi se stabilizirale državne finacije snažno poljuljane recesijom povijesnih razmjera, danonoćno se radilo na rebalansu proračuna.

- Rebalans proračuna trebao bi biti spreman za sjednicu Vlade, najavio je jučer ministar financija Zdravko Marić, istaknuvši da će uštede osjetiti svi, ali da će unatoč teškim okolnostima rashodna strana proračuna iz općih izvora ostati u planiranom iznosu. Ukupni proračunski prihodi u 2020. godini u proračunu su planirani u iznosu nešto većem od 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Na pitanje koliko će proračun biti manji, odgovorio je da će rashodna strana unatoč svim dodatnim rashodima, a poglavito zdravstvenog sustava i izdvajanja za potpore za gospodarstvo za očuvanje radnih mjesta, ostati na istoj razini kao što je bila originalno planirana. Osnovna je ideja, kazao je ministar Zdravko Marić, da se uštede naprave na na svim ostalim stavkama koliko god je moguće. Siguran je da će se to sutra moći konstatirati.

Svi su žrtva proračuna, ovisno o tome koliki proračun imaju

- Najvažnije je da svi pridonose. Svi smo unutra, tomu smo kolegijalno pristupili, kazao je Marić dodavši kako se u današnjim okolnostima ne može očekivati da će se značajnijie smanji proračun Ministarstva zdravstva, ili Ministarstva rada i mirovinskog sustava koji se tiče mirovina i potpora za gospodarstvo, rekao je ministar financija.

Marić kaže kako je pad prihoda evidentan, a na njega utječu mjere potpore gospodarstvu, ali još više pad gospodarskih aktivnosti, te će sigurno "patiti prihodna strana proračuna". Upitan ima li novca za očuvanje radnih mjesta i nakon lipnja kada istječe tromjesečno razdoblje pomoći, odgovorio je da je novac za svibanj osiguran izdanom obveznicom, a da će se raditi paralelno i na potporama za lipanj i ostale mjesece, za što je već zakonska mogućnost otvorena.

Divjak: Uštede u prijevozu učenika i praznim domovima

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je da će ministarstvu prvenstveni izvor za nadolazeći rebalans državnog proračuna biti izdaci koji se sada ne ispunjavaju u punoj mjeri, a odnose se na prijevoz učenika i studentske domove u kojima sada ne žive studenti. Na pitanje jesu li točne glasine da će se na državnoj maturi polagati samo osnovni predmeti odgovorila je da u epidemiološkim uputama nema mjesta za pisanje izbornih.

Dodala je da za sada nemaju podatak koliko će učenika biti u školama kada se ponovno otvore, no vjeruje da taj broj na razini škola "sigurno neće biti veći od 20-30 posto ukupnog broja učenika od prvog do osmog razreda". Odbacila je tvrdnje novinara da se stoga u školama organizira takozvano čuvanje tek malog broja učenika.

Da je rebalansom predviđen određeni povrat u Ministarstvo financija potvrdila je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Tko će biti najveće žrtve rebalansa doznat ćemo sutra, kada će ministri predložiti moguće uštede.

Veći pad od Hrvatske imat će Španjolska, Italija i Grčka

Podsjetimo, Europska komisija objavila je prognozu prema kojoj će EU ove godine doživjeti recesiju povijesnih razmjera. U eurozoni, koju čini 19 zemalja, očekuje se pad od 7,7%, a sljedeće godine rast od 6,3%. U cijeloj Uniji očekuje se pad od 7,4% i dogodine rast 6,1%. Veći pad od Hrvatske imat će Španjolska, Italija i Grčka. No već iduće godine naše gospodarstvo trebalo bi se snažno oporaviti, kažu europski stručnjaci.


Komentari članka

Vezani članci

Nije fake news: Iako nam BDP pada i sve je više nezaposlenih, plaće i dalje rastu, a ovo su razlozi

27.01.2021.

Dio razloga leži u borbi protiv pandemije jer su rasle i plaće u zdravstvu i socijali, ali i u IT-ju i prerađivačkoj industriji.

Bitcoin potonuo 25 posto, a Ether na rekordnoj razini

27.01.2021.

Oni koji su se pomamili u nezgodno vrijeme, točnije u siječnju, sada vjerojatno grizu nokte i strepe nad svojim kriptovalutama svakodnevno prateći kretanje cijena na kripto burzama.

Iako vole dućane i ‘keš‘, pandemija i potresi natjerali Hrvate na online kupnju i kartice

21.01.2021.

Iako građani Hrvatske uobičajeno preferiraju fizičku kupovinu i gotov novac kao najzastupljeniji oblik plaćanja usluga i robe u maloprodaji, pandemija, ali i potres u Zagrebu i okolici, ostavili su traga na navikama potrošača u smislu ubrzavanja stope ras

Turizam, ugostiteljstvo i industrija zabave najviše pretrpjeli zbog pandemije

17.01.2021.

Negativnim utjecajem pandemije covida-19 najviše su zahvaćeni poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu, a najmanje u prerađivačkoj industriji i trgovini, objavila je u utorak Fina, čija je analiza pokazala da u Hrvatskoj 1.251 poduzetnik posluje s minimalni

Bitcoin Bull Run: Zašto je ovoga puta drugačije

14.01.2021.

- Još uvijek jako mali dio populacije koristi i radi nešto s kriptovalutama. Možda oko 50 do 70 milijuna ljudi, što je možda jedan posto svjetske populacije. Kada bi ga koristilo, recimo 10 posto populacije, oko 700 milijuna ljudi, cijena bi mogla rasti b

Tag cloud

  1. 2084 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1356 članka imaju tag izvoz
  4. 1609 članka imaju tag financije
  5. 1148 članka imaju tag svijet
  6. 840 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1055 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 887 članka imaju tag investicije
  12. 721 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1025 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 802 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 376 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 450 članka imaju tag obrazovanje
  27. 299 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 382 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 398 članka imaju tag porezi
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 404 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici