Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Svi 2023

Vladimir Nol o poreznom rasterećenju: Jedna dodatna plaća na godišnjoj razini nije zanemariva

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Anamarija Mujanović  

Vladimir Nol o poreznom rasterećenju: Jedna dodatna plaća na godišnjoj razini nije zanemariva

Vlada je ovog tjedna predstavila porezni paket u sklopu kojeg će biti izmijenjeno ili nadopunjeno devet zakona, o čemu smo već pisali u Lideru. Novim izmjenama poreznih propisa diže se iznos osobnog odbitka s 530,90 na 560 eura te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje za prvi stup do najviše 300 eura.

Također se ukida prirez te se određivanje poreza na dohodak ostavlja jedinicama lokalne samouprave da odluče za sebe, ovisno o veličini grada ili općine pa će lokalne vlasti morati odrediti stopu poreza u rasponu koji je odredila Vlada.

Novina je i da se podiže prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura, a uvodi se i porezni tretman napojnica. Dugoočekivani paket pozdravili su svi, i opća javnost i stručnjaci, a Lideru je komentar dao i Vladimir Nol, porezni stručnjak i partner tvrtke Mazars.

‒ Kako je i sam ministar financija naglasio, ne radi se o pravoj poreznoj reformi, nego o određenim korekcijama trenutnih poreznih propisa ponajviše u smjeru smanjenja opterećenja plaća. Svakako pozdravljamo bilo kakve najave poreznog rasterećenja. Čini nam se dobrim rješenjem smanjenje iznosa doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se plaćaju iz najnižih plaća jer je to jedini način da se intervencijom u porezne propise povećaju takve neto plaće – objasnio je Nol dodajući da povećanje najnižih neto plaća od osam posto, odnosno jedna dodatna plaća na godišnjoj razini nije zanemariva.

Ukidanje prireza pomalo politički potez
Napokon će se, smatra, izjednačiti i porezni tretman dodjela radnicima udjela u društvima s ograničenom odgovornošću s dodjelom dionica u dioničkim društvima jer trenutno postoji ‘nerazumno različit porezni tretman‘ što je značajno kompliciralo uvođenje takvih modela nagrađivanja radnika.

‒ Još da se odustane od obaveznog preračunavanja takvih primitaka na bruto kod poreznog izračuna, pogotovo kada radnik snosi teret poreza, to bi bio pun pogodak. Pomalo zvuči politički motiviranim ukidati prirez, a dati mogućnost lokalnim jedinicama povećati stopu poreza na dohodak na istu stopu kao kad se kombinira s prirezom. Međutim, s ovim prijedlogom daje se veća fleksibilnost lokalnim jedinicama, a potencijalno još veće rasterećenje nego da su samo ukinuli prirez ‒ izjavio je Nol rekavši i da porezni teret, u najgorem slučaju, ostaje isti, a u najboljem se smanjuje više nego što je bio sam efekt prireza.

‒ Tako da pozdravljamo i ovaj oblik smanjenja poreznog opterećenja plaća, samo se nadamo da zbog toga neće doći do značajnog povećanja cijena javnih usluga radi namirenja rupe u proračunima. Nije nebitno spomenuti i dobrodošle prijedloge izmjena kod PDV-a vezano za nenaplativa potraživanja ‒ istaknuo je.

Iz Mazarsa su poručili i da ostaje vidjeti kako će to završiti u zakonskim prijedlozima i hoće li se prihvatiti još neke korekcije koje će sigurno biti predložene od strane stručne javnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Nikola Nikšić: Rimac je fokusiran na razvoj, a ne na dobit, visoke kapitalne rezerve jamče financijsku stabilnost

11.06.2024.

U bilanci društva Rimac Technology d.o.o., koje je s 1.1.2022. nastalo izdvajanjem gospodarske cjeline iz Rimac Group d.o.o., i u 100-postotnom je vlasništvu tog društva, na poziciji kapitalnih rezervi na dan 31.12.2023. (440.6 milijuna eura) došlo je do

MMF Vladi: Ukinite antiinflacijske mjere i uvedite porez na nekretnine

10.06.2024.

Pita li se ekonomiste Međunarodnog monetarnog fonda, tempo usporavanja inflacije u Hrvatskoj (i) ove godine će biti nešto slabiji nego što računaju u Vladi. Za razliku od njezinih projekcija prema kojima bi se prosječna inflacija 2024. trebala spustiti na

Trenutačno barem pet fondova rizičnog kapitala razmatra ulaganje u hrvatske tvrtke

07.06.2024.

Prema njegovom sudu, hrvatska je specifičnost da svake godine imamo do tri velike transakcije spajanja i preuzimanja. Jedna od naših osobina je i ‘trendovski‘ val ulaganja u jedan određeni sektor, a trenutno su to obnovljivi izvori energije.

Slatinska banka objavila preuzimanje Wüstenrot stambene štedionice

06.06.2024.

Nakon dugogodišnje pauze, konsolidacija na hrvatskom bankovnom tržištu opet se pokrenula. Nakon najave Nove ljubljanske banke (NLB) da je zanima Addiko banka, Slatinska banka u završnoj je fazi preuzimanja Wüstenrot stambene štedionice. U objavi na Zagreb

Financijsko-investicijski forum: Na burzu bi moglo izaći barem stotinjak hrvatskih tvrtki

06.06.2024.

– Mnogi misle da se na burzi mora prikupiti 50 do 100 milijuna eura. No, mogu se prikupiti i manji iznosi, oko milijun eura – pojasnila je čelnica burze. Dodala je kako mnoge tvrtke potpuno zanemaruju mogućnost izdavanja i korporativnih obveznica. – Svatk

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor