Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Stu 2019

Vlasnici seoskih imanja: 'Imamo previše propisa i papirologije, ugledajte se u Austriju'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: novac.hr  

Vlasnici seoskih imanja: 'Imamo previše propisa i papirologije, ugledajte se u Austriju'

Obitelj Tkalčec iz malog podravskog sela Otrovanec pored Pitomače već se 42 godine bavi seoskim turizmom na svom imanju „Zlatni klas". Počeli su u vrijeme kada taj pojam u Hrvatskoj nije bio poznat i kad ruralni, seoski ili agrarni turizam kao posebna turistička grana nije postojao, piše DW.

„Kao mladi entuzijasti moji roditelji, Maca i Branko, ovaj su posao započeli 1977. godine. Odlučili su ostvariti ideju da je u jednom poprilično nerazvijenom kraju moguće pristojno živjeti od posla koji vole. Na početku je bilo teško, ali sada je ta dislokacija prednost. Imali smo razne faze odrastanja, trenutno poslujemo kao seosko gospodarstvo s restoranom i smještanim kapacitetima. Ljudi danas više cijene ruralne krajeve. mir, tišinu i domaću hranu. Zapošljavamo 13 stalih radnika, postali smo mali motor pokretač za ovu mikro zajednicu“, kaže Bernard Tkalčec, koji posao preuzeo 2009. godine, nakon što su roditelji umirovljeni.

Osamdesetak kilometara zapadnije od Zlatnog klasa, u Šumečanima, selu na pola puta između Ivanić Grada i Čazme 35 kilometara udaljenom od Zagreba, nalazi se agroturističko imanje Kezele. Osnovali su ga supružnici Drago i Dobrila Kezele 2001. godine s velikim iskustvom u poslu pečenjarskog obrta kojeg su naslijedili od Draginih roditelja, Marije i Franje. Njihova kotlovina bila je nadaleko poznata i priznata, oko tanjura je vazda bila velika gužva.

Danas posao vodi treća generacija Kezeleovih, njihov sin Janko. Imanje se prostire na četiri hektara, podijeljeno je na četiri dvorišta od kojih je posjetiteljima svakako najzanimljivije ono ugostiteljsko-izletničko za goste koji dođu na jedan dan te turističko u kojem je pet objekata sa 17 soba. Pedesetak metar od restorana je vinograd s 21.000 čokota – rajnskog rizlinga, graševine, chardonnaya, škrleta i muškata žutog, merlota, shiraza i cabernet sauvignona.

„Proizvedemo 20 tisuća litara vina godišnje i sve plasiramo na našem imanju. Uz to sami radimo rakije, likere, pekmeze, ajvare, kruh, tjesteninu, zimnice, mesne prerađevine od životinja koje sami uzgajamo. Jedino ne radimo mliječne proizvode, a to nabavljamo od OPG-ova iz sela ili okolice", predstavlja Janko svoje gospodarstvo.

Previše propisa
Bernard i Janko su kolege i prijatelji, često se druže i razmjenjuju iskustva. Članovi su Udruge ruralnog turizma Hrvatske preko koje s još dvadesetak kolega pokušavaju riješiti neke svoje poslovne probleme, boriti se za prava, pomagati jedni drugima, organizirati edukativne radionice i seminare. Kažu da im je potrebno zbog čestih izmjena raznih pravilnika i propisa, obimne i vrlo često nepotrebne papirologije i birokracije, činjenice da njihovu djelatnost reguliraju dva ministarstva, zajedničkog nastupa na tržištu i promidžbi svojih usluga.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 500 i 800 pružatelja usluga u seoskom turizmu, ali točnu brojku zbog nedovoljno uređenog pravnog okvira nitko ne može točno utvrditi.

„Statistički pokazatelji ne postoje jer nije jasno definirano tko su sve pružatelji usluga u seoskom turizmu. Ovim poslom se mogu baviti i OPG-ovi, obrti i trgovačka društva koja u nekom ruralnom području imaju restoran, ali nemaju vlastitu proizvodnju. A mi smatramo da je seoski turizam neodvojiv od poljoprivrede i da je upravo poljoprivreda ono što nas izdvaja od ostatka ugostiteljske i turističke ponude. Mišljenja smo da svatko od nas mora imati bar jedan poljoprivredni proizvod koji ćemo imati u cjelogodišnjoj ponudi, na čemu ćemo graditi autohtonu priču i što će nas razlikovati od klasičnih ugostitelja. A bilo bi odlično da ih imamo nekoliko“, ističe Janko koji je i dopredsjednik Udruge.

Udruga je od Ministarstva poljoprivrede zatražila da pojednostavi uvjete proizvodnje poljoprivrednih proizvoda koje plasiraju gostima. Za hranu koju sami proizvode moraju imati čitav niz rješenja i ispuniti stroge uvjete kao da ih rade u količinama za supermarkete. Smatraju da se sektor prenormiran jer ako žele nuditi više različitih proizvoda iz vlastite radionice moraju posebno registrirati vinariju, siranu, pršutariju, preradu mesa što je, ističu, preširoko za mali volumen proizvodnje.

„Imamo jako dobar primjer u Austriji gdje naši kolege u istom prostoru mogu proizvoditi različite tradicijske i poljoprivredne proizvode“, kaže Bernard. Anđelka Pejaković iz Ministarstva poljoprivrede već 20 godina u okviru Savjetodavne službe tumači i pomaže ljudima da shvate zakone kao dio svojih obveza u poslovanju. „Zakonodavstvo je komplicirano jer se radi o hrani, a hrana je striktno regulirana i ima puno propisa, naročito hrana životinjskog porijekla. Tu je i niz uredbu Europske komisije koje se su svim zemljama jednaku primjenjuju i koje se moraju poštivati", kaže ona.

Sve za razvoj sela
Vesna Rajković, načelnica sektora za posebne oblike turizma Ministarstva turizma smatra da čine dosta kako bi olakšali poslovanje onima koji se bave seoskim turizmom zbog čega su imali prigovore vlasnika hotela da se ide na ruku agroturističkim gospodarstvima.

„Ministarstvo nastoji balansirati između zahtjeva, olakšati poslovanje i maksimalno skinuti opterećenja koja se mogu skinuti. Mogli smo ići i oštrije, ali da bi oživjeli sela zaista smo bili dosta fleksibilni i pojednostavili Pravilnik za seoski turizam što je na kraju dalo odlične rezultate. Zadnjih sedam godina provodimo program konkurentnosti turističkog gospodarstava gdje jedino kod seoskog turizma imamo fleksibilniji način dodjele potpora. U ovom sektoru se mogu javiti i početnici za razliku od hotela ili kampova koji prvo moraju pokazali rezultate“, objašnjava načelnica.

Bernard i Janko se slažu da je učinjeno puno na afirmaciji i poticanju seoskog turizma, ali ističu da uvijek može bolje. Tim više što se u praksi otvaraju nova pitanja i moguća rješenja na osnovu vlastitih iskustava, ali i uspješnih primjera iz drugih zemalja. Zato predlažu formiranje posebne radne skupine pri Ministarstvu turizma koje bi se bavila samo ruralnim turizmom.


Komentari članka

Vezani članci

U početku imao jedva četiri, danas Božidar Šarčević obrađuje 250 ha i - zapošljava!

17.01.2020.

Okušao se i u ugostiteljstvu, no ipak vratio korijenima. Taj uspješni ratar uzgaja pšenicu, ječam, uljanu repicu, soju, kukuruz, suncokret te sjemensku soju i pšenicu za poznatog kupca, izgradio je i podno skladište, a novih planova mu ne nedostaje.

Crni pinot i pušipel obitelji Dvanajščak Kozol: kći Tea već sa 16 postala sommelierka

17.01.2020.

Mama Rajka, tata Zdravko i kći Tea imaju položene ispite za sommeliere s tim da je Tea sa 16 godina bila i najmlađi sommelier(ka) u Hrvatskoj. Brat joj Viktor u obiteljski se posao uključio prije 4 godine kada je nakon 2 godine studiranja medicine shvatio

Za čak 40 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava poticaji su jedini prihod

15.01.2020.

U odnosu prema razdoblju od prije 10 godina obujam poljoprivredne proizvodnje manji je za 15 posto

U studenom 2019. pet posto više turista i noćenja

14.01.2020.

U komercijalni smještaj u Hrvatskoj u studenom 2019. došla je 391 tisuća turista, koji su ostvarili 819,2 tisuće noćenja, što su porasti od po 5 posto u odnosu na isti mjesec 2018., a porasti u tom smještaju ostvareni su i na razini 11 mjeseci

Škripavac, Ličanin i Ljutko najtraženiji su sirevi OPG-a Miščević

08.01.2020.

Ovo je posao u kojeg se mora svakodnevno ulagati, kako financijska sredstva tako i samoga sebe. Uz opsežan posao u sirani, treba se angažirati u mužnji i hranidbi krava, pripremanju hrane, čišćenju i ostalim poslovima vezanim za krave. I uz svu tehnologij

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 425 članka imaju tag dzs
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg