Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Ruj 2017

Vrijeme je da se uvoznici starog mesa počnu kažnjavati

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sandra Špoljar  

Vrijeme je da se uvoznici starog mesa počnu kažnjavati

Osim što prema statističkim podacima jedemo sve manje svinjskog mesa, u 2016. smo izvezli najviše svinja za klanje u posljednjih pet godina, dok je od onog kojeg smo mogli kupiti na našem tržištu, samo 60% bilo domaćega podrijetla.

Pridodamo li tome i goveđe meso, dolazimo do podatka da smo prošle godine uvezli 10 tisuća tona proizvoda od svinjetine i govedine, dok smo ga izvezli oko 4 tisuće tona, što je otprilike isto kao i godinu ranije. Uvoz dakle ozbiljno ugrožava opstanak toga sektora, čija je vrijednost proizvodnje u prošloj godini procjenjena na 185 milijuna eura.
Proizvođači ne mogu sami protiv jakih uvoznih lobija

Ništa novo nije niti činjenica da je meso koje dolazi u hrvatske supermarkete zamrznuto i po nekoliko godina, a zbog izostanka uvođenja datuma klanja na etiketama te roka s naznakom trajanja razdoblja tokom kojega meso smije biti zamrznuto, javljaju se mnogobrojne zlouporabe. Čulo se to, između ostaloga, na sastanku delegacije Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i proizvođača svinjskog mesa, održanog u Obrtničkoj komori Sisačko-moslavačke županije.

"Nepoštene trgovačke prakse, damping cijene trgovačkih lanaca, nedostatak domaće sirovine uslijed kraha domaće proizvodnje i stočnog fonda, nejasna državna strategija razvoja i obnavljanja stočnog fonda te visoki troškovi proizvodnje, okruženje su u kojem je doista izazov opstati. Također zakonski okvir koji nije sklon malim proizvođačima doveo je i male mesare do propasti“, kazao je gostima predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Adolf Cvanciger, dok je Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja, upozorio na neravnopravni položaj svinjogojaca u Hrvatskoj u odnosu na one u ostalim državama EU, kazavši kako naši proizvođači svinja žele ravnopravnu tržišnu utakmicu u kojoj bi svi imali jednake uvjete. Podsjetio je i kako hrvatski svinjogojci imaju dugu tradiciju uzgoja svinja, pa znaje i vještine vezane za uzgoj nisu nimalo upitne.
Dess: Vaši bi suhomesnati proizvodi u Bavarskoj išli k'o alva

Hrvatske je, pak, proizvođače zanimalo kako po tom pitanju stvari stoje u drugim državama. Njemački eurozastupnik Albert Dess odgovorio je kako i u zemlji iz koje dolazi postoje primjeri nepoštene trgovačke prakse, kao i trgovački lanci od kojih tamošnji poljoprivrednici za isporučenu robu sve duže čekaju na novac, primjerice s nekadašnjih 28 dana sada se na isplate čeka i do 45 dana.

Kušavši "Sisačku salamu" koja nosi oznaku "Izvorno hrvatsko" i tradicionalni je proizvod koji obilježava geografsko područje Posavine te Banovinu i Moslavinu, a proizvodi je sisački mesarski Obrt “Promes - Cvanciger“, Dess je pomalo u šali, a pomalo u zbilji kazao da svoje mesne proizvode počnemo izvoziti u Bavarsku, jer ih oni tamo vole, poznato im je da su kvalitetni i sasvim bi se sigurno našlo za njih kupaca. Talijanski zastupnik Nicola Caputo istaknuo je kako zna da hrvatske farmere muči diktatura koju nameću supermarketi te dodao kako se u Europskom parlamentu čine određene stvari kako bi se to promijenilo, jer se razlika u cijeni koju može ponuditi supermarket i proizvođač kreće oko 60 posto.

Slovenski eurozastupnik Franc Bogović rekao je kako i toj zemlji postoje problemi u resoru poljoprivrede, djelomični uzrok kojih je premalo poljoprivrednog zemljišta koje Slovenija ima. Naša zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, kazala je kako Hrvatska može svojim zakonom propisati kvalitetu mesa, ali i da smatra da se svi nabrojeni problemi vezani uz meso trebaju rješavati i na EU razini.
Vrijeme je da se uvoznici starog, zaleđenog mesa počnu kažnjavati

"Jer, ako je meso koje dolazi iz uvoza, nekoliko puta prepakirano dok ne stigne na stol hrvatskih potrošača, onda se te zlouporabe događaju i u drugim državama članicama, a ne samo u Hrvatskoj i prekršitelji trebaju biti kažnjeni. S druge pak strane, moramo naći model kako povećati potrošnju svinjskog mesa i kako povezati proizvođače i ugostitelje. Zbog toga je važno organiziranje proizvođača u proizvođačke organizacije i zadruge, kako bi zajednički mogli nastupiti na tržištu, a jedno od rješenja su i kratki lanci opskrbe te stvaranje bliskog odnosa s potrošačima temeljenog na povjerenju koje će omogućit bolji plasman proizvoda. Današnji potrošač mora znati gdje je proizvedena hrana koju jede, na koji je način prerađena, dostavljena i slično. Takvom načinu plasmana svakako mogu doprinijeti i projekti '"Meso hrvatskih farmi" i '"Hranjeno hranom koja ne sadrži GMO", smatra Petir.

O znaku "Meso hrvatskih farmi" gostima je govorila i Dubravka Živoder, načelnica Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske poljoprivredne agencije, pojasnivši da se njime označava meso dobiveno od životinja koje su rođene odnosno izvaljene te tovljene i zaklane u Hrvatskoj. Osim samih proizvoda, znak na svojim pročeljima mogu imati i farme na kojima se životinje uzgajaju, a sve s ciljem informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda i zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

Propali mu svi praseći butici

19.01.2018.

Na svom imanju u Ivankovu imao je i po 200 krmača i 500 tovljenika u turnusi te je godišnje proizvodio 2500 prasaca, ali sada je sve prepolovio. Obrađuje 48 hektara, uglavnom pod kulturama za hranidbu stoke

Snažan rast uvoza mesa, domaća proizvodnja u padu

19.01.2018.

Činjenica je da nam samodostatnost pada i kod govedine i kod svinjetine. O mlijeku da i ne govorimo. U 2016. Hrvatska ima muznost od 4565 kg/krava, što je najmanja muznost uz Bugarsku i Rumunjsku. Iako je ona u nas u posljednjih deset godina povećana za 2

Izvezli 5,5 puta više mesa nego 2016. godine

04.01.2018.

Njihova maloprodajna mreža, koja danas već broji više od 50 mesnica, ove će godine doživjeti i dodatnu ekspanziju, kako na kontinentu tako i na prostoru jadranske obale

Manje farmera, ali daleko veća proizvodnja

28.12.2017.

Procjene govore da bi u spomenutom razdoblju moglo doći do pada korištenja obradivih površina u EU i to sa 107 milijuna hektara koliko je obrađivano u 2017 na 104 milijuna ha u 2030., što bi mogao biti ograničavajući faktor u daljnjem širenju proizvodnje

Veća potrošnja sira, manja potražnja za mlijekom?

27.12.2017.

Kakva je budućnost stočarskog sektora prema izvješću o izgledima poljoprivrednih tržišta EU za 2017.-2030.?

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1134 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija