Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Svi 2022

Vujčić: Više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje se u gotovini

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Lider  

Vujčić: Više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje se u gotovini

Guverner HNB-a Boris Vujčić, govoreći o inflaciji na 10. Liderovom susretu guvernera i bankara regije u Rovinju, istaknuo je ubrzani rast cijena nekretnina te naglasio da se više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje u gotovini.

O tome da je za hrvatsko tržište specifična činjenica da se značajan postotak nekretnina ne kupuje kreditom nego gotovinom, pisali smo nedavno u Liderovoj temi broja o stanju i očekivanjima na tržištu nekretnina. Prema procjenama do kojih smo tada došli, čak 40 do 50 posto kupovina realizira se ušteđevinom.

Slični postoci mogu se iščitati i na osnovu vrijednosti kupoprodaja stanova i kuća i novoodobrenih kredita. Naime, u 2020. godini vrijednost transakcija kupovine stanova i kuća (bez zemljišta i drugih nekretnina) u cijeloj Hrvatskoj iznosila je oko 24,2 milijarde kuna, a te je godine prema podacima HNB-a podignuto oko 12,5 milijardi novih stambenih kredita. Iz toga proizlazi da je čak 48 posto stanova kupljeno gotovinom.

Jedan od razloga zašto rastu cijene nekretnina su i promašeni subvencionirani krediti preko APN-a. Iz analize kupljenih nekretnina putem subvencija te o visini kredita koji je u tu svrhu podignut, o čemu smo također pisali, proizlazi da kupci preko APN-a raspolažu značajnim dijelom gotovine.

Naime, iz APN-a su iznijeli podatke da je prosječan stan kupljen subvencioniranim kreditom imao površinu 72 kvadrata (u Zagrebu 68) te cijenu od oko 1490 eura po četvornom metru ( u Zagrebu oko 1750 eura), što znači da je u Hrvatskoj prosječan subvencionirani stan koštao oko 107 tisuća eura (u Zagrebu 119 tisuća). S druge strane, prosječan subvencionirani kredit uz godišnju efektivnu kamatnu stopu od 2,17 posto iznosio je 75 tisuća eura. Dakle, otprilike jednu trećinu stana kupci su financirali ušteđevinom.

Inače, prema posljednjim podacima središnje banke, krajem veljače ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite dosegnuli su 366,2 milijarde kuna što je 409 milijuna kuna ili 0,1 posto više u odnosu na kraj 2021. Sedmi mjesec za redom godišnja promjena zabilježila je dvoznamenkastu vrijednost te je iznosila 10,7 posto.

Na kraju promatranog mjeseca najveće promjene ponovno su zabilježene kod depozitnog novca koji je dosegnuo 153,9 milijardi kuna čineći tako 42 posto ukupnih depozita. U odnosu na kraj prošle godine depozitni novac viši je za 920 milijuna kuna dok su na godišnjoj razini nastavljene dvoznamenkaste stope rasta. Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a posljedica su visoke likvidnosti koja je utjecala na zamjetan pad pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate.

U takvim uvjetima komitenti banka raspoloživa sredstava uglavnom usmjeravaju u depozitni novac odnosno sredstva na tekućim računima raspoloživim na zahtjev. Ususret očekivanom prihvaćanju eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja moguće je prema kraju godine očekivati priljev osobito ove vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune eurom, stoji u analizi RBA banke.


Komentari članka

Vezani članci

Stručnjaci za plin: Hrvatska u boljoj poziciji nego većina EU-a

12.05.2022.

LNG terminal ima najveći pojedinačni ulaz na tržište, opkrbljuje oko 55 posto tržišta te je proširen kapacitet uplinjavanja za dodatnih 300 milijuna kubika prirodnog plina. Kapaciteti su posve popunjeni do 2027. godine, a razmatraju se mogućnosi daljnjeg

Hrvatska ima 35 zaštićenih autohtonih proizvoda

10.05.2022.

U Krapini je održan 5. Sajam hrvatskih zaštićenih proizvoda, na kojem su sudjelovali proizvođači iz cijele Hrvatske, a državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek istaknuo je da Hrvatska trenutno ima 35 zaštićenih autohtonih tradicijskih pro

Analiza otkriva: Konzum prvi po prihodima, a Lidl po dobiti

02.05.2022.

U ožujku je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,7 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 1,1 posto, pokazuju podac

Industrija u veljači 21.9 posto veća nego lani

27.04.2022.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u veljači je najviše na godišnjoj razini porasla prodaja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 46.6 posto, prodaja energije za 44 posto, intermedijarnih proizvoda za 32.3 posto, kapitalnih proizvoda za 16.2 pos

Gospodarski rast ovisi o rezultatima turističke sezone

26.04.2022.

U okolnostima rata na istoku Europe, energetske krize i inflacije, predviđanja budućeg gospodarskog rasta iznimno su teška i nezahvalna. MMF je znatno revidirao prognoze prije rata u Ukrajini pa je, primjerice, Kini rast u ovoj godini gotovo prepolovljen

Tag cloud

  1. 2333 članka imaju tag turizam
  2. 2201 članka imaju tag hrvatska
  3. 1332 članka imaju tag svijet
  4. 1450 članka imaju tag izvoz
  5. 1694 članka imaju tag financije
  6. 998 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1231 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1115 članka imaju tag trgovina
  9. 1127 članka imaju tag ict
  10. 933 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 974 članka imaju tag investicije
  12. 768 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 995 članka imaju tag industrija
  14. 1063 članka imaju tag EU
  15. 861 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 953 članka imaju tag kriza
  18. 466 članka imaju tag poticaji
  19. 662 članka imaju tag maloprodaja
  20. 629 članka imaju tag marketing
  21. 460 članka imaju tag opg
  22. 555 članka imaju tag tehnologija
  23. 438 članka imaju tag eu fondovi
  24. 523 članka imaju tag krediti
  25. 333 članka imaju tag potpore
  26. 419 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 449 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 475 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 411 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 357 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 382 članka imaju tag energetika
  35. 404 članka imaju tag vlada
  36. 323 članka imaju tag hgk
  37. 349 članka imaju tag start up
  38. 440 članka imaju tag banke
  39. 417 članka imaju tag BDP
  40. 336 članka imaju tag agrokor