Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Svi 2022

Vujčić: Više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje se u gotovini

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Lider  

Vujčić: Više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje se u gotovini

Guverner HNB-a Boris Vujčić, govoreći o inflaciji na 10. Liderovom susretu guvernera i bankara regije u Rovinju, istaknuo je ubrzani rast cijena nekretnina te naglasio da se više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje u gotovini.

O tome da je za hrvatsko tržište specifična činjenica da se značajan postotak nekretnina ne kupuje kreditom nego gotovinom, pisali smo nedavno u Liderovoj temi broja o stanju i očekivanjima na tržištu nekretnina. Prema procjenama do kojih smo tada došli, čak 40 do 50 posto kupovina realizira se ušteđevinom.

Slični postoci mogu se iščitati i na osnovu vrijednosti kupoprodaja stanova i kuća i novoodobrenih kredita. Naime, u 2020. godini vrijednost transakcija kupovine stanova i kuća (bez zemljišta i drugih nekretnina) u cijeloj Hrvatskoj iznosila je oko 24,2 milijarde kuna, a te je godine prema podacima HNB-a podignuto oko 12,5 milijardi novih stambenih kredita. Iz toga proizlazi da je čak 48 posto stanova kupljeno gotovinom.

Jedan od razloga zašto rastu cijene nekretnina su i promašeni subvencionirani krediti preko APN-a. Iz analize kupljenih nekretnina putem subvencija te o visini kredita koji je u tu svrhu podignut, o čemu smo također pisali, proizlazi da kupci preko APN-a raspolažu značajnim dijelom gotovine.

Naime, iz APN-a su iznijeli podatke da je prosječan stan kupljen subvencioniranim kreditom imao površinu 72 kvadrata (u Zagrebu 68) te cijenu od oko 1490 eura po četvornom metru ( u Zagrebu oko 1750 eura), što znači da je u Hrvatskoj prosječan subvencionirani stan koštao oko 107 tisuća eura (u Zagrebu 119 tisuća). S druge strane, prosječan subvencionirani kredit uz godišnju efektivnu kamatnu stopu od 2,17 posto iznosio je 75 tisuća eura. Dakle, otprilike jednu trećinu stana kupci su financirali ušteđevinom.

Inače, prema posljednjim podacima središnje banke, krajem veljače ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite dosegnuli su 366,2 milijarde kuna što je 409 milijuna kuna ili 0,1 posto više u odnosu na kraj 2021. Sedmi mjesec za redom godišnja promjena zabilježila je dvoznamenkastu vrijednost te je iznosila 10,7 posto.

Na kraju promatranog mjeseca najveće promjene ponovno su zabilježene kod depozitnog novca koji je dosegnuo 153,9 milijardi kuna čineći tako 42 posto ukupnih depozita. U odnosu na kraj prošle godine depozitni novac viši je za 920 milijuna kuna dok su na godišnjoj razini nastavljene dvoznamenkaste stope rasta. Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a posljedica su visoke likvidnosti koja je utjecala na zamjetan pad pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate.

U takvim uvjetima komitenti banka raspoloživa sredstava uglavnom usmjeravaju u depozitni novac odnosno sredstva na tekućim računima raspoloživim na zahtjev. Ususret očekivanom prihvaćanju eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja moguće je prema kraju godine očekivati priljev osobito ove vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune eurom, stoji u analizi RBA banke.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski poduzetnici u 2023. ostvarili neto dobit od 8,8 milijardi eura

11.06.2024.

Hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, njih 156.145 (bez financijskih institucija), u 2023. godini imali su 1.029.659 zaposlenih (prema satima rada). Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 161,1 milijardu eura i ukupni rashodi u iznosu od 150,5

Svake godine se govori o propadanju turizma, a pogledajte koliko je rastao od 2012.

10.06.2024.

POČINJE turistička sezona, a s njom dolaze standardne "sezonske" teme koje se svake godine ponavljaju. Prevelika cijena kave (po novijem kuglice sladoleda), prebrojavanje stranih turista, kritiziranje previsoke cijene apartmana za domaće goste itd.

Nikad više radnika i nikad manje stanovnika

10.06.2024.

Hrvatska danas ima najviše zaposlenih u protekle 32 godine, pokazuju službene statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zadnji je put više osiguranika, osoba koje su po različitim radnim osnovama uplaćivale mirovinsko osiguranje, Hrvatska ima

Savjetnik u turizmu: Gosti su postali oprezni, događa se jedna anomalija

10.06.2024.

U dosadašnjem dijelu godine u Hrvatskoj je ostvareno više od 4.7 milijuna dolazaka, što je 7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, bilježimo i rast noćenja za 5 posto. Najposjećeniji gradovi su Dubrovnik, Zagreb, Rovinj, Split i Poreč.

MMF Vladi: Ukinite antiinflacijske mjere i uvedite porez na nekretnine

10.06.2024.

Pita li se ekonomiste Međunarodnog monetarnog fonda, tempo usporavanja inflacije u Hrvatskoj (i) ove godine će biti nešto slabiji nego što računaju u Vladi. Za razliku od njezinih projekcija prema kojima bi se prosječna inflacija 2024. trebala spustiti na

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor