Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Svi 2022

Vujčić: Više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje se u gotovini

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Lider  

Vujčić: Više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje se u gotovini

Guverner HNB-a Boris Vujčić, govoreći o inflaciji na 10. Liderovom susretu guvernera i bankara regije u Rovinju, istaknuo je ubrzani rast cijena nekretnina te naglasio da se više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje u gotovini.

O tome da je za hrvatsko tržište specifična činjenica da se značajan postotak nekretnina ne kupuje kreditom nego gotovinom, pisali smo nedavno u Liderovoj temi broja o stanju i očekivanjima na tržištu nekretnina. Prema procjenama do kojih smo tada došli, čak 40 do 50 posto kupovina realizira se ušteđevinom.

Slični postoci mogu se iščitati i na osnovu vrijednosti kupoprodaja stanova i kuća i novoodobrenih kredita. Naime, u 2020. godini vrijednost transakcija kupovine stanova i kuća (bez zemljišta i drugih nekretnina) u cijeloj Hrvatskoj iznosila je oko 24,2 milijarde kuna, a te je godine prema podacima HNB-a podignuto oko 12,5 milijardi novih stambenih kredita. Iz toga proizlazi da je čak 48 posto stanova kupljeno gotovinom.

Jedan od razloga zašto rastu cijene nekretnina su i promašeni subvencionirani krediti preko APN-a. Iz analize kupljenih nekretnina putem subvencija te o visini kredita koji je u tu svrhu podignut, o čemu smo također pisali, proizlazi da kupci preko APN-a raspolažu značajnim dijelom gotovine.

Naime, iz APN-a su iznijeli podatke da je prosječan stan kupljen subvencioniranim kreditom imao površinu 72 kvadrata (u Zagrebu 68) te cijenu od oko 1490 eura po četvornom metru ( u Zagrebu oko 1750 eura), što znači da je u Hrvatskoj prosječan subvencionirani stan koštao oko 107 tisuća eura (u Zagrebu 119 tisuća). S druge strane, prosječan subvencionirani kredit uz godišnju efektivnu kamatnu stopu od 2,17 posto iznosio je 75 tisuća eura. Dakle, otprilike jednu trećinu stana kupci su financirali ušteđevinom.

Inače, prema posljednjim podacima središnje banke, krajem veljače ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite dosegnuli su 366,2 milijarde kuna što je 409 milijuna kuna ili 0,1 posto više u odnosu na kraj 2021. Sedmi mjesec za redom godišnja promjena zabilježila je dvoznamenkastu vrijednost te je iznosila 10,7 posto.

Na kraju promatranog mjeseca najveće promjene ponovno su zabilježene kod depozitnog novca koji je dosegnuo 153,9 milijardi kuna čineći tako 42 posto ukupnih depozita. U odnosu na kraj prošle godine depozitni novac viši je za 920 milijuna kuna dok su na godišnjoj razini nastavljene dvoznamenkaste stope rasta. Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a posljedica su visoke likvidnosti koja je utjecala na zamjetan pad pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate.

U takvim uvjetima komitenti banka raspoloživa sredstava uglavnom usmjeravaju u depozitni novac odnosno sredstva na tekućim računima raspoloživim na zahtjev. Ususret očekivanom prihvaćanju eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja moguće je prema kraju godine očekivati priljev osobito ove vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune eurom, stoji u analizi RBA banke.


Komentari članka

Vezani članci

AmCham upozorava: Izravna strana ulaganja u Hrvatskoj ispod jedan posto BDP-a

29.09.2022.

Izravna strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo lani su iznosila 3,8 milijardi eura i manja su od jedan posto BDP-a, dok u razvijenijim državama ona iznose od dva do tri posto BDP-a, rečeno je u utorak na konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatsk

Smanjili smo proizvodnju mlijeka za piće i maslac, a povećali kravljeg sira i vrhnja?

29.09.2022.

U grupi mlijeko i mliječni proizvodi najznačajniji izvozni proizvodi su sirevi i skuta s ostvarenim udjelom od 40 %; mlaćenica, jogurt, kiselo mlijeko, kefir i ostalo, s udjelom od 27 % te mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani i nezaslađeno s udjelom od 22 po

Stopa anketne nezaposlenosti 7,3 posto

27.09.2022.

U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju ove godine bilo 1,709 milijuna zaposlenih, dok je nezaposlenih bilo 134.000, pa stopa anketne nezaposlenosti iznosi 7,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.

Cijene najma stanova skočile u većini gradova

21.09.2022.

Najmoprimci koji žele proći povoljnije svakako trebaju uzeti u obzir stanove za najam u prizemljima i razizemljima. Oni su, prema analizi online oglasnika, gotovo 100 eura mjesečno povoljniji od stanova iste kvadrature na prvom ili drugom katu, a kakvih j

Zašto je tako komplicirano riješiti se neradnika u javnom sektoru?

16.09.2022.

Da su lažna bolovanja ta koja pružaju priliku onima koji hvataju krivine i ne rade, a ne žele izgubiti posao, znaju sve instancije u državi. I pročelnici, i gradonačelnici, i voditelji podružnica, i direktori ustanova, i ministri, i premijer. I da, načeln

Tag cloud

  1. 2384 članka imaju tag turizam
  2. 2245 članka imaju tag hrvatska
  3. 1367 članka imaju tag svijet
  4. 1485 članka imaju tag izvoz
  5. 1724 članka imaju tag financije
  6. 1043 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1142 članka imaju tag trgovina
  8. 1280 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1162 članka imaju tag ict
  10. 1002 članka imaju tag investicije
  11. 946 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1046 članka imaju tag industrija
  13. 784 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1078 članka imaju tag EU
  15. 875 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 485 članka imaju tag poticaji
  18. 677 članka imaju tag maloprodaja
  19. 956 članka imaju tag kriza
  20. 485 članka imaju tag opg
  21. 636 članka imaju tag marketing
  22. 459 članka imaju tag eu fondovi
  23. 348 članka imaju tag potpore
  24. 563 članka imaju tag tehnologija
  25. 523 članka imaju tag krediti
  26. 427 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 453 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 480 članka imaju tag obrazovanje
  29. 435 članka imaju tag porezi
  30. 420 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 367 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag energetika
  33. 446 članka imaju tag dzs
  34. 398 članka imaju tag hnb
  35. 362 članka imaju tag start up
  36. 326 članka imaju tag hgk
  37. 405 članka imaju tag vlada
  38. 425 članka imaju tag BDP
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor