Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2020

Za čak 40 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava poticaji su jedini prihod

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Za čak 40 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava poticaji su jedini prihod

Značenje jednog od najvažnijih sektora - poljoprivredne proizvodnje i prehrambeno-prerađivačke industrije - ogleda se u činjenici da ovaj kompleks u ukupnoj dodanoj vrijednosti sudjeluje s čak 7 %, u ukupnoj zaposlenosti s oko 10 %, a u ukupnom robnom izvozu RH sa značajnih 14 %.Istaknuli su to iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) i dodali da je u prošloj, 2018. godini zabilježeno zaustavljanje negativnog trenda povećanja vanjskotrgovinskog deficita u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
"Unatoč rastu izvoza od 10 % u ovoj godini, brži rast uvoza produbio je deficit za čak 17 %, pa smo prvih devet mjeseci 2019. godine završili s više od milijardu eura negativne bilance, što je veći deficit u odnosu prema svih 12 mjeseci prethodne godine. I dalje raste uvoz mesa, naročito svinjskog, te mlijeka i mliječnih proizvoda. Veliki konkurentski pritisak, naročito iz zemalja EU-a, i rastuća turistička potrošnja uz nedostatnu domaću proizvodnju, generiraju sve veći uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Hrvatska nije samodostatna u većini osnovnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Iznimka su žitarice i uljarice koje se i izvoze", naglašavaju iz HGK-a.
Kretanja fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje velikim dijelom iz HGK-a objašnjavaju vanjskotrgovinsku situaciju i činjenicu da je Hrvatska sve veći uvoznik hrane.

Niska produktivnost
- U odnosu prema razdoblju od prije deset godina obujam poljoprivredne proizvodnje nam je manji za više od 15 %. U posljednje tri godine situacija se popravlja na razini ukupne poljoprivredne proizvodnje, zahvaljujući porastu obujma biljne proizvodnje, a stočarstvo nažalost zaostaje. Pad stočarske proizvodnje potkrjepljuju i kvantitativni pokazatelji o padu broja stoke, osim kod peradi. Struktura primarne proizvodnje nije optimalna - trebalo bi se orijentirati na proizvodnju dohodovnijih kultura i proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Idealno bi bilo da se glavnina inputa za prehrambeno-prerađivačku industriju proizvodi u Hrvatskoj, no to nije slučaj - primjeri su meso, mlijeko, voće, povrće. Na razini sektora proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića vrijednost sirovina iz uvoza iznosi od 30 do 40 % - kažu analitičari HGK-a.
Dodaju i da primarnu poljoprivrednu proizvodnju karakterizira niska produktivnost koja ne samo da je ispod prosjeka EU-a nego je na razini od samo 30 % prosjeka EU-a.
"Potrebno je povećati obujam proizvodnje, povećati produktivnost kroz povećanje prinosa i snižavanje troškova proizvodnje te povećati udio proizvoda veće dodane vrijednosti, uključujući proizvode iz sustava kvalitete - ekološki proizvodi i proizvodi s oznakama zemljopisnog podrijetla. Uz probleme sektorske konkurentnosti, poljoprivreda i prehrambena industrija suočavaju se s različitim horizontalnim pitanjima - sve izraženijeg nedostataka radne snage, visokih davanja državi za radnike, sivom ekonomijom i slično - zaključuju analitičari HGK-a.
I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca drže da stanje ovog, kako mnogi kažu, najžilavijeg sektora gospodarstva nije zadovoljavajuće.
Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca naglašava da je "od 2012. godine do danas, izuzev 2018., kada je zabilježila rast poljoprivredne proizvodnje, i to najviše zahvaljujući rastu biljne proizvodnje, hrvatska poljoprivreda, bar kada se pogleda deset vodećih zemalja EU-a, bilježi negativne trendove i na začelju je po uspješnosti. Prirodno okruženje i resursi koje Hrvatska pritom ima - idealni su: kvalitetna i nepotrošena zemlja, povoljna klima, dostupni vodni resursi te svi ostali preduvjeti potrebni za održivi i kvalitetan razvoj poljoprivrede kao djelatnosti. No mi nažalost i dalje u statistici bilježimo rast gotovo isključivo izvoza sirovine koja ima malu dodanu vrijednost i posljedično korist za društvo u širem smislu dok je stvaranje dodane vrijednosti iz sirovinske baze u neposrednom okruženju i dalje nedostatno. Paradoks hrvatske poljoprivrede sastoji se u trajnom povećanju iznosa poticaja koji se na godišnjoj bazi dodjeljuje poljoprivredi, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje, uz manja ili veća odstupanja u godinama i sektorima, trajno opada. Netom prije početka rata u Hrvatskoj vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosila je oko 32 milijarde kuna, a danas je ta brojka oko 17 milijardi kuna. Jedan od razloga tomu je činjenica da su za čak 40 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u RH poticaji jedini izvor prihoda, a povezano s tim i cjepkanja poljoprivrednih gospodarstava na istoj adresi s istim resursima na mikrorazine s ciljem povećanja godišnjeg iznosa potpora."

Sinergijski efekt
Kosanović navodi kako, naravno, u strukturi OPG-ova ima i jako dobrih primjera koji djeluju u smjeru poboljšanja i povećanja obujma i kvalitete poljoprivredne proizvodnje, no činjenica je da najveći broj ne funkcionira prema tim načelima.
- Podaci o broju i strukturi zaposlenih u poljoprivrednim subjektima u Hrvatskoj pale alarme - čak 38 % registriranih poljoprivrednih subjekata ne zapošljava ni jednog djelatnika, 53 % zapošljava 1 - 9 djelatnika, a broj poduzeća koja zapošljavanju 250 - 499 i više od 499 iznosi samo 0,17 %. Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, kao temeljnim resursom poljoprivredne djelatnosti, jedan je od ključnih problema i ne čudi sadašnje stanje ako pogledamo politike raspolaganja od 90-ih godina naovamo. U Hrvatskoj danas imamo situaciju da samo 35 poslovnih subjekata ima više od 1000 ha na raspolaganju. Nadalje, nažalost, danas u Hrvatskoj samo tzv. veliki poljoprivredni subjekti imaju rezultate koji omogućavaju kakav-takav rast i razvoj vlastite i konkurentnosti sektora. Službeni podaci navedeno potvrđuju: tzv. mali proizvođači korištenjem 1.000.000 ha površine ostvare ukupno 9 milijardi kuna prihoda, a tzv. veliki sustavi korištenjem 100.000 ha ostvare 4,6 milijardi kuna prihoda, čime su višestruko (točnije pet puta) učinkovitiji u poljoprivrednoj proizvodnji. Na jedan hektar zemlje u zakupu poduzeće ostvari 336.520,96 kn i zapošljava 3,32 osobe, državi plati 6.909,55 kn poreza na dobit (čemu treba direktno dodati i trošak zakupa po hektaru, te druge poreze koji direktno odlaze državi), a po jednom hektaru, troškovi osoblja iznose 27.517,28 kn. Kada se pogleda struktura zaposlenika u velikim sustavima, vidljivo je da se radi o širokom profilu visokoobrazovanog kadra (tehnolozi, inženjeri, IT stručnjaci, ekonomisti...). U sustavima velikih poduzeća zaposlenici ostvaruju i znatno veća primanja. Prosječna netoplaća u 35 najvećih poljoprivrednih subjekata iznosi 4.892,17 kuna neto, a za visokoobrazovani kadar je i veća - kaže Kosanović i dodaje da, ako se navedenim podacima pridodaju i druge poljoprivredne djelatnosti koje egzistiraju u sklopu primarne – npr. staklenik, bioplinsko postrojenje, ratarstvo, farma, podaci jasno oslikavaju utjecaj na ruralnu sredinu, na primjeru jednog takvog proizvođača vidimo kako se na jedan hektar u zakupu ostvari 428.926,17 kn prihoda iz proširene poljoprivredne djelatnosti, što je rezultat dodavanja vrijednosti i sinergijskog efekta, po jednom zaposlenom društvo ima samo 1,58 hektara (poneki OPG 1 zaposlen na 100 hektara zemlje), isplaćena brutoplaća zaposlenicima po jednom hektaru iznosi 54.735,59 kn.

U HUP-u smatraju da navedeni pokazatelji direktno upozoravaju na koristi zajednice od poslovanja velikih poljoprivrednih subjekata i njihovo značenje u gospodarstvu i ruralnom kraju. Dodavanje vrijednosti, diversifikacija i multiplikacija proizvodnji rezultira povećanim prihodima i koristima za državni proračun, zaposlenike i ruralni kraj.
- Bitno je naglasiti da veliki broj malih proizvođača direktno ovisi o poslovanju s "velikim“ tvrtkama kroz otkup poljoprivrednih proizvoda i nabavu repromaterijala zbog neefikasnosti posjedovanja vlastite prodajne mreže, pregovaračke pozicije na tržištu i manjkom stručnog kadra, što se ogleda kroz manje konkurentne nabavne i prodajne cijene. Slabljenjem "velikih“ ugroženo je i upitno i poslovanje "malih subjekata“. Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. tome dodatno negativno pridonosi i nažalost dogodilo se ono na što smo iz HUP-a upozoravali. Intencija mu je 100.000 ha razdvojiti na 500 OPG-ova dodjelom po 200 ha zemlje, što će rezultirati dodatnim padom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u RH. To se negativno reflektira na zapošljavanje, prihode državnog proračuna, a posljedično se ne provode ni investicije koje su osnova iole značajnije poljoprivredne proizvodnje. Tako da sada probleme sa zakonom imaju svi uspješni poljoprivrednici i tzv. mali i srednji i veliki. Subjektima koji su ulagali godinama, investirali golem svote u razvoj tehnologija i proizvodnih kapaciteta i zapošljavali veliki broj radnika, i to domicilnog stanovništva, nekim programima raspolaganja sve je stavljeno pod upitnik. Ne samo da ni jedan investitor to ne može prihvatiti nego ni radnici ne mogu egzistenciju i budućnost zasnivati na nesigurnim temeljima. I tu moramo naći neki balans kako da dobije i onaj najmanji u lancu, ali bez štete i kažnjavanja onih uspješnih samo zato što su veliki - kaže Kosanović.

Skriveni poticaji
Dodaje da svakako stoga smjer treba biti u stvaranju i okrupnjavanju proizvođača koji će pokrivati i određeno geografsko područje i ciljane segmente proizvodnje. Bez tih, takozvanih lokomotiva nema budućnosti. Oni moraju na sebe vezati određeni krug srednjih i veći broj malih proizvođača i OPG-ova.
- Republika Hrvatska stoga treba definirati strategiju razvoja poljoprivrede koja će akceptirati maksimalne potencijale i kapacitete ukupne, ali različito usmjerene poljoprivrede u Hrvatskoj te biti povezana s fiskalnom i gospodarskom strategijom države. Primjerice, poticaj za pojedine kulture samo u onoj regiji koju ciljano želimo usmjeriti u razvoju određenog segmenta poljoprivredne proizvodnje koji najbolje reflektira njezine potencijale. U drugoj regiji druge kulture. Na taj način potrebno je stvoriti okruženje koje će u sljedećim koracima privatni kapital prepoznati i pokrenuti potrebne investicije. Svaka od razvijenih država EU-a to je već napravila te kontinuirano dograđuje taj svoj sustav. Pritom se koristiti svim onim podrškama koje koriste i naši konkurenti (tzv. skriveni poticaji) kako bi se dodatno potpomogla konkurentnost industrije. Tako primjerice u Italiji država upumpava vodu u održavane kanale kako bi omogućila ratarima da navodnjavaju svoje parcele praktično besplatno i time ostvaruju veće prinose po hektaru. U RH se bavimo odvodnjom vode, a ne upravljanjem vodama. Bit je u tome da treba stvoriti okvir koji će privući interes kapitala i pokrenuti investicije koje će dovesti do pretvaranja sirovine u finalni proizvod - kaže Kosanović i naglašava da treba riješiti problem radne snage.


Komentari članka

Vezani članci

Preko SPAR-a prodali proizvode u vrijednosti većoj od 70 milijuna eura

20.01.2020.

Odličnim izvoznim rezultatima mogu se pohvaliti i tvrtke koje proizvode SPAR robne marke za trgovine u Sloveniji i Italiji. Pritom se ističu istarska tvrtka Alden, koja izvozi premium bakalar i masline, Vindija, koja proizvodi smrznuti burek sa sirom, te

U početku imao jedva četiri, danas Božidar Šarčević obrađuje 250 ha i - zapošljava!

17.01.2020.

Okušao se i u ugostiteljstvu, no ipak vratio korijenima. Taj uspješni ratar uzgaja pšenicu, ječam, uljanu repicu, soju, kukuruz, suncokret te sjemensku soju i pšenicu za poznatog kupca, izgradio je i podno skladište, a novih planova mu ne nedostaje.

Crni pinot i pušipel obitelji Dvanajščak Kozol: kći Tea već sa 16 postala sommelierka

17.01.2020.

Mama Rajka, tata Zdravko i kći Tea imaju položene ispite za sommeliere s tim da je Tea sa 16 godina bila i najmlađi sommelier(ka) u Hrvatskoj. Brat joj Viktor u obiteljski se posao uključio prije 4 godine kada je nakon 2 godine studiranja medicine shvatio

Veliki interes za natječaje vrijedne 250 miljuna kuna

17.01.2020.

Da poljoprivrednike zanimaju mjere iz Programa ruralnog razvoja RH, potvrdila je radionica o uvjetima natječaja iz podmjere 4.1. Potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva. Zadovoljstvo velikim odazivom poljoprivrednika i konzultanata nije krio Igo

Povećane potpore za inovativna poduzeća

17.01.2020.

Europski investicijski fond (EIF) i UniCredit povećali su jamstva InnovFin, koja imaju za cilj poboljšati pristup financiranju inovativnih malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća (MSP) srednje tržišne kapitalizacije u devet zemalja

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 611 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg