Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Velj 2020

Za višak od 23 kn teška kazna, za uhljeba koji je Nigerijcu uplatio 50.000 ništa

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Za višak od 23 kn teška kazna, za uhljeba koji je Nigerijcu uplatio 50.000 ništa

U HRVATSKOJ postoji velik nesrazmjer između toga kako se kontroliraju oni koji pune proračun i oni koji ga prazne pa ako napravite nešto što samo pobuđuje sumnju da ste izbjegli plaćanje koje kune poreza, slijedi brutalna kazna.

S druge strane, ako ste nekakav pročelnik, načelnik ili ministar pa napravite štetu od koju tisuću ili koji milijun kuna - kazne nema.

Kako izgleda to brutalno kažnjavanje onih koji pune proračun, mogli smo vidjeti u posljednjem od niza primjera koji su došli do javnosti kada je novigradski poduzetnik kažnjen jer su njegovom konobaru poreznici pronašli 23 kune viška u novčaniku.

Naime, jesenas su službenici carine navratili u jedan hotel, napravili pretres i u novčaniku konobara pronašli spomenuti višak. Konobar je tvrdio da se radi o napojnici, što je sasvim logično, no inspektori Ministarstva financija nisu dozvolili da ih logika i zdrav razum ometu u njihovom poslu pa je na kraju stigla kazna od 25 tisuća kuna.

Osim novčane kazne, zanimljivo je i njeno obrazloženje koje kao da je prepisano iz nekakvog dokumenta SFRJ iz 50-ih godina prošlog stoljeća. Naime, dobro da čovjeka nisu optužili za terorizam zbog tri eura viška u novčaniku.

“...ovo tijelo uzelo osobito u obzir kao otegotnu okolnost da se u konkretnom slučaju radi o počinjenju djela prekršaja iznimne i očite društvene opasnosti kojim se izravno podriva stabilnost i temeljni smisao uređenja poreznog sustava s izravnim društveno štetnim konzekvencama za stabilnost ukupnog poreznog sustava Republike Hrvatske…", dio je obrazloženja kazne.

Stabilnost poreznog sustava podriva Ministarstvo financija

Ako netko izravno podriva stabilnost poreznog sustava, onda je to upravo Ministarstvo financija koje stalno uvodi promjene u porezni sustav i tako onemogućuje normalno funkcioniranje ekonomije.

Ne treba biti stručnjak za biznis da bi se shvatilo da stalne izmjene poreza onemogućuju bilo kakvo planiranje, što rastjeruje ozbiljne investitore i strašno negativno utječe na ekonomiju, pa time i na zaposlenost i plaće.

Tko želi raditi u zemlji u kojoj u veljači ove godine ne zna što ga čeka u siječnju sljedeće jer se možda Zdravko Marić ujesen sjeti da bi mogao promijeniti neki zakon? A to se događa svake godine.

Osim toga, kao što je na početku spomenuto, kažnjavanje za proračunske potrošače ne postoji. Dakle, ako ste možda utajili 23 kune, podrivali ste porezni sustav RH i dobili 25 tisuća kuna kazne. Ako ste, kao onaj sada već zaboravljeni pročelnik iz Đakova, platili “nigerijskom princu” 50 tisuća eura, neće vam se dogoditi ništa. Eventualno će vas postaviti na mjesto na kojem nećete plaćati račune niti imati doticaj s novcem, što je još bolje jer nećete ništa morati raditi, a plaća će stizati svaki mjesec.

Pokušajmo zamisliti da slične kazne koje vrijede za privatni sektor uvedemo za političare i državnu administraciju. Da je kazna za, primjerice, krivo popunjenu imovinsku karticu 50 tisuća kuna, a ako se prekršaj ponovi, da se penje na 150 tisuća kuna. Ili da je kazna za protuzakonito dobiven POS-ov stan 200 tisuća kuna za direktora APN-a i 100 tisuća za kupca stana.

Vjerojatno bi uhljebi bankrotirali za godinu dana.

No to se neće dogoditi jer su se politika i državna administracija izdvojile u zasebne kaste, koje su iznad običnih građana pa za njih ne vrijede ista pravila.


Komentari članka

Vezani članci

Dok u privatnom sektoru pljušte otkazi, Narodne novine dijele uskrsnice

26.03.2020.

Iako su mnogi očekivali da će državne kompanije barem pokušati odglumiti solidarnost sa stotinama radnika u privatnom sektoru koji ovih dana dobivaju otkaze, oni su učinili upravo suprotno - odlučili dijeliti uskrsnice.

O otkazima se još ne razmišlja, rješenje su odlasci na godišnji

19.03.2020.

Već sada je jasno kako će nepovoljan utjecaj ova kriza imati i na kontinentalni turizam, jer, primjerice Osijek, koji je tradicionalno domaćin brojnih proljetnih kongresa, a svi odreda su otkazani. Slično je i u Baranji, hotel Patria, primjerice, već sada

Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

12.03.2020.

Gotovo svaki treći zaposleni čovjek u Hrvatskoj prima plaću iz državnog ili jednog od županijskih, gradskih i općinskih proračuna ili od korisnika tih proračuna. Svi ti poslodavci zapošljavaju 27,7 posto svih zaposlenih u zemlji ili 369.781 osobu.

Marija Zuber: Fiskalizacija - Za isti promet neki će poduzetnici izdavati dva ili više računa

10.03.2020.

Od 1. travnja 2020. uvodi se obveza fiskaliziranja tzv. prethodnih dokumenata. Za poduzetnike koji izdaju prethodne dokumente to će značiti obvezu fiskaliziranja najmanje dviju isprava za isti promet: najprije prethodnog dokumenta ili više njih, a zatim r

Kako su štrukli postali gastronomska turistička atrakcija Zagreba

09.03.2020.

ZAGREBAČKI restoran La Štruk iz Skalinske ulice jedino je mjesto na kojem se poslužuju jedino štrukli. Taj starinski specijalitet sjeverozapadne Hrvatske i Zagreba zahvaljujući La Štruku postao je gastronomska turistička atrakcija.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija