Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Velj 2020

Za višak od 23 kn teška kazna, za uhljeba koji je Nigerijcu uplatio 50.000 ništa

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Za višak od 23 kn teška kazna, za uhljeba koji je Nigerijcu uplatio 50.000 ništa

U HRVATSKOJ postoji velik nesrazmjer između toga kako se kontroliraju oni koji pune proračun i oni koji ga prazne pa ako napravite nešto što samo pobuđuje sumnju da ste izbjegli plaćanje koje kune poreza, slijedi brutalna kazna.

S druge strane, ako ste nekakav pročelnik, načelnik ili ministar pa napravite štetu od koju tisuću ili koji milijun kuna - kazne nema.

Kako izgleda to brutalno kažnjavanje onih koji pune proračun, mogli smo vidjeti u posljednjem od niza primjera koji su došli do javnosti kada je novigradski poduzetnik kažnjen jer su njegovom konobaru poreznici pronašli 23 kune viška u novčaniku.

Naime, jesenas su službenici carine navratili u jedan hotel, napravili pretres i u novčaniku konobara pronašli spomenuti višak. Konobar je tvrdio da se radi o napojnici, što je sasvim logično, no inspektori Ministarstva financija nisu dozvolili da ih logika i zdrav razum ometu u njihovom poslu pa je na kraju stigla kazna od 25 tisuća kuna.

Osim novčane kazne, zanimljivo je i njeno obrazloženje koje kao da je prepisano iz nekakvog dokumenta SFRJ iz 50-ih godina prošlog stoljeća. Naime, dobro da čovjeka nisu optužili za terorizam zbog tri eura viška u novčaniku.

“...ovo tijelo uzelo osobito u obzir kao otegotnu okolnost da se u konkretnom slučaju radi o počinjenju djela prekršaja iznimne i očite društvene opasnosti kojim se izravno podriva stabilnost i temeljni smisao uređenja poreznog sustava s izravnim društveno štetnim konzekvencama za stabilnost ukupnog poreznog sustava Republike Hrvatske…", dio je obrazloženja kazne.

Stabilnost poreznog sustava podriva Ministarstvo financija

Ako netko izravno podriva stabilnost poreznog sustava, onda je to upravo Ministarstvo financija koje stalno uvodi promjene u porezni sustav i tako onemogućuje normalno funkcioniranje ekonomije.

Ne treba biti stručnjak za biznis da bi se shvatilo da stalne izmjene poreza onemogućuju bilo kakvo planiranje, što rastjeruje ozbiljne investitore i strašno negativno utječe na ekonomiju, pa time i na zaposlenost i plaće.

Tko želi raditi u zemlji u kojoj u veljači ove godine ne zna što ga čeka u siječnju sljedeće jer se možda Zdravko Marić ujesen sjeti da bi mogao promijeniti neki zakon? A to se događa svake godine.

Osim toga, kao što je na početku spomenuto, kažnjavanje za proračunske potrošače ne postoji. Dakle, ako ste možda utajili 23 kune, podrivali ste porezni sustav RH i dobili 25 tisuća kuna kazne. Ako ste, kao onaj sada već zaboravljeni pročelnik iz Đakova, platili “nigerijskom princu” 50 tisuća eura, neće vam se dogoditi ništa. Eventualno će vas postaviti na mjesto na kojem nećete plaćati račune niti imati doticaj s novcem, što je još bolje jer nećete ništa morati raditi, a plaća će stizati svaki mjesec.

Pokušajmo zamisliti da slične kazne koje vrijede za privatni sektor uvedemo za političare i državnu administraciju. Da je kazna za, primjerice, krivo popunjenu imovinsku karticu 50 tisuća kuna, a ako se prekršaj ponovi, da se penje na 150 tisuća kuna. Ili da je kazna za protuzakonito dobiven POS-ov stan 200 tisuća kuna za direktora APN-a i 100 tisuća za kupca stana.

Vjerojatno bi uhljebi bankrotirali za godinu dana.

No to se neće dogoditi jer su se politika i državna administracija izdvojile u zasebne kaste, koje su iznad običnih građana pa za njih ne vrijede ista pravila.


Komentari članka

Vezani članci

HoReCa kanal: ‘Okretalo‘ se 2 milijarde eura godišnje, sada pada na trećinu prihoda

28.05.2020.

Iako se ogroman dio proizvoda za potrebe industrije i dalje uvozi, turizam ima izrazito veliki značaj za domaću proizvodnju, pogotovo hrane i pića koje se plasira kroz hotele, restorane te ostale ugostiteljske objekte.

U Istri zbog korone za sada nestalo oko 100 obrta

25.05.2020.

Kad prestanu državne potpore - bit će još gore. NAJVIŠE STRADALI KAFIĆI I JOŠ JEDNA DJELATNOST KOJA JE POSLJEDNJIH GODINA JAKO RASLA

Turistička sezona još uvijek se može dijelom spasiti

20.05.2020.

Poruke epidemiologa, poput onih nedavnih o brojenju ljudi u moru ili udaljenosti na plaži, ne pridonose atraktivnosti ljetovanja pa bi bilo dobro da budu preciznije, kao i u slučaju ugostiteljskih objekata, kojima su uvjeti rada znatno promijenjeni u krat

Posao na Jadranu ovisit će o brzini pokretanja turizma

19.05.2020.

Izostala je uobičajena selidba sezonskih radnika iz Slavonije odmah nakon Uskrsa

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 704 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 354 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija