Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Pro 2017

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor MIKULIĆ  

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

Računa se omjer ukupnog iznosa dohotka i broja stanovnika na određenom području

Prema novom modelu izračuna vrijednosti indeksa razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave, koji je preliminarno pripremilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije za razdoblje od 2014. do 2016., o kojemu smo u Glasu Slavonije pisali u utorak, velika većina slavonskih gradova i općina u skupini je nerazvijenih.

Točnije, nerazvijeno je svih pet slavonskih županija i sve jedinice lokalne samouprave uz iznimku Osijeka, koji je na 86. mjestu, Vinkovaca (146.), Požege (161.), Virovitice (175.), Slavonskog Broda (179.), Orahovice (215.), Našica (234.) i općine Antunovac, koja je na 242. mjestu liste s ukupno 556 jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti u tim jedinicama lokalne samouprave viši je od 100. Ukupno su ih 252, a ostale su nerazvijene, s indeksom ispod 100. Primjerice, općina Bilje vrlo je blizu tog praga, s indeksom razvijenosti 99,939.

Indeks razvijenosti izračunan je na osnovi prosječnog dohotka po stanovniku, prosječnog izvornog prihoda po stanovniku, prosječne stope nezaposlenosti, općeg kretanja stanovništva, udjela obrazovanog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine (VŠS i VSS) te indeksa starenja.

No zanimljivo je bilo analizirati pokazatelje koji se mogu iščitati iz tablice o prosječnom dohotku po stanovniku za svaku hrvatsku županiju, općinu ili grad.

Pokazatelj (prosječni) dohodak po stanovniku izračunava se kao omjer ukupnog iznosa dohotka koji su tijekom jedne kalendarske godine ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za koju se obavlja izračun i broja stanovnika koji žive na području te jedinice.

Prosječni dohodak po stanovniku utvrđuje se prema Zakonu o porezu na dohodak, a uključuje dohodak ostvaren od nesamostalnog rada i dohodak ostvaren od samostalne djelatnosti. U ukupan iznos dohotka uračunava se i dobit koju su ostvarile fizičke osobe od obavljanja samostalne djelatnosti. Za izračun tog pokazatelja za svaku jedinicu posebno korišteni su podatci Porezne uprave o isplaćenim dohocima i podatci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika na razini jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba - 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

Na drugom je mjestu Primorsko-goranska županija, čiji stanovnici prosječno zarađuju 35.367 kuna, što je nešto više od dohotka Istrana, koji prosječno imaju godišnji dohodak od 35.191 kune. Stanovnici Zagrebačke županije zarađuju prosječno 32.579, a Dubrovačko-neretvanske 30.904 kune. Karlovačka županija prema kriterijima za određivanje indeksa razvijenosti pripada u nerazvijene županije, međutim prosječni dohodak po stanovniku u toj je županiji prilično visok - 29.715 kuna, viši nego u razvijenim županijama - Varaždinskoj (28.714 kuna), Splitsko-dalmatinskoj (28.190 kuna), Zadarskoj (26.630 kuna) i Međimurskoj (24.835 kuna).

Na žalost, sve su slavonske županije među nerazvijenima i imaju i najniže prosječne godišnje dohotke po stanovniku. U Osječko-baranjskoj županiji prosječan je godišnji dohodak 26.216 kuna, u Požeško-slavonskoj 22.925, a u Vukovarsko-srijemskoj 22.257 kuna. Na samom dnu su Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija, čiji stanovnici prosječno godišnje zarađuju 22.106, odnosno 21.297 kuna.

OSJEČANI ZARADE VIŠE OD SPLIĆANA

Kada se pogledaju gradovi i općine, uz iznimku Zagreba, najveći prosječni dohodak po stanovniku ostvaruju stanovnici općine Sveta Nedelja, kod Samobora, koji godišnje zarađuju 43.803 kune. Samoborci imaju prosječan dohodak od 40.934 kune, a stanovnici Velikog Bukovca u Varaždinskoj županiji 39.271 kunu, što je više od prosječnog dohotka Riječana (38.187 kuna) ili Dubrovčana (38.130 kuna).

Stanovnici Osijeka prosječno ostvaruju godišnji dohodak od 33.323 kune ili 14 kuna više od Splićana. Stanovnici Virovitice 27.885 kuna, Požege 27.519, Orahovice 26.988 kuna. Koju kunu manje prosječan je dohodak Vinkovčana (26.894 kune), a stanovnici Slavonskog Broda prosječno zarađuju 26.482 kune. Prema indeksu razvijenosti, u skupini razvijenih jedinica lokalne samouprave iz Slavonije je još općina Antunovac, čiji stanovnici ostvaruju prosječan godišnji dohodak od 25.823 kune. Vukovar je među nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, ali je njegov prosječni godišnji dohodak 29.069 kuna. Najniži prosječni dohodak ostvaruju stanovnici općine Kistanje, u Šibensko-kninskoj županiji - 8947 kuna godišnje. Među slavonskim općinama na dnu su stanovnici Levanjske Varoši s 11.697, Gunjanci s 12.733 i stanovnici Babine Grede s 12.957 kuna.

statistika
SVE SU SLAVONSKE ŽUPANIJE MEĐU NERAZVIJENIMA

44.733
kune prosječni je godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba

22.257
kuna prosječni je godišnji dohodak stanovnika Vukovarsko-srijemske županije


Komentari članka

Vezani članci

Od polufinala do polufinala: Gdje smo bili 1998., gdje smo danas i jesmo li morali bolje?

18.07.2018.

U posljednjih 20 godina mnogo se toga promijenilo, Hrvatska je u međuvremenu postala članica Europske unije, ekonomija je u usporedbi s tadašnjim brojkama znatno ojačala, no isto tako ostaje dojam da se moglo napraviti mnogo više.

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

Europska komisija smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a

13.07.2018.

Europska komisija smanjila je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s prethodnih 2,8 posto, i poručila da će u ostatku godine rast podržavati domaća potražnja te da su rizici od Agrokora smanjeni.

Danas će se na svijetu objaviti više tekstova o Hrvatskoj nego ukupno u povijesti

12.07.2018.

Ljudi podsvjesno imidž koji ima reprezentacija prenose na sve nas Hrvate - upornost, borbenost i hrabrost.

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

11.07.2018.

Najčešće konzumirane namirnice u Hrvata su voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP