Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Pro 2017

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor MIKULIĆ  

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

Računa se omjer ukupnog iznosa dohotka i broja stanovnika na određenom području

Prema novom modelu izračuna vrijednosti indeksa razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave, koji je preliminarno pripremilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije za razdoblje od 2014. do 2016., o kojemu smo u Glasu Slavonije pisali u utorak, velika većina slavonskih gradova i općina u skupini je nerazvijenih.

Točnije, nerazvijeno je svih pet slavonskih županija i sve jedinice lokalne samouprave uz iznimku Osijeka, koji je na 86. mjestu, Vinkovaca (146.), Požege (161.), Virovitice (175.), Slavonskog Broda (179.), Orahovice (215.), Našica (234.) i općine Antunovac, koja je na 242. mjestu liste s ukupno 556 jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti u tim jedinicama lokalne samouprave viši je od 100. Ukupno su ih 252, a ostale su nerazvijene, s indeksom ispod 100. Primjerice, općina Bilje vrlo je blizu tog praga, s indeksom razvijenosti 99,939.

Indeks razvijenosti izračunan je na osnovi prosječnog dohotka po stanovniku, prosječnog izvornog prihoda po stanovniku, prosječne stope nezaposlenosti, općeg kretanja stanovništva, udjela obrazovanog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine (VŠS i VSS) te indeksa starenja.

No zanimljivo je bilo analizirati pokazatelje koji se mogu iščitati iz tablice o prosječnom dohotku po stanovniku za svaku hrvatsku županiju, općinu ili grad.

Pokazatelj (prosječni) dohodak po stanovniku izračunava se kao omjer ukupnog iznosa dohotka koji su tijekom jedne kalendarske godine ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za koju se obavlja izračun i broja stanovnika koji žive na području te jedinice.

Prosječni dohodak po stanovniku utvrđuje se prema Zakonu o porezu na dohodak, a uključuje dohodak ostvaren od nesamostalnog rada i dohodak ostvaren od samostalne djelatnosti. U ukupan iznos dohotka uračunava se i dobit koju su ostvarile fizičke osobe od obavljanja samostalne djelatnosti. Za izračun tog pokazatelja za svaku jedinicu posebno korišteni su podatci Porezne uprave o isplaćenim dohocima i podatci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika na razini jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba - 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

Na drugom je mjestu Primorsko-goranska županija, čiji stanovnici prosječno zarađuju 35.367 kuna, što je nešto više od dohotka Istrana, koji prosječno imaju godišnji dohodak od 35.191 kune. Stanovnici Zagrebačke županije zarađuju prosječno 32.579, a Dubrovačko-neretvanske 30.904 kune. Karlovačka županija prema kriterijima za određivanje indeksa razvijenosti pripada u nerazvijene županije, međutim prosječni dohodak po stanovniku u toj je županiji prilično visok - 29.715 kuna, viši nego u razvijenim županijama - Varaždinskoj (28.714 kuna), Splitsko-dalmatinskoj (28.190 kuna), Zadarskoj (26.630 kuna) i Međimurskoj (24.835 kuna).

Na žalost, sve su slavonske županije među nerazvijenima i imaju i najniže prosječne godišnje dohotke po stanovniku. U Osječko-baranjskoj županiji prosječan je godišnji dohodak 26.216 kuna, u Požeško-slavonskoj 22.925, a u Vukovarsko-srijemskoj 22.257 kuna. Na samom dnu su Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija, čiji stanovnici prosječno godišnje zarađuju 22.106, odnosno 21.297 kuna.

OSJEČANI ZARADE VIŠE OD SPLIĆANA

Kada se pogledaju gradovi i općine, uz iznimku Zagreba, najveći prosječni dohodak po stanovniku ostvaruju stanovnici općine Sveta Nedelja, kod Samobora, koji godišnje zarađuju 43.803 kune. Samoborci imaju prosječan dohodak od 40.934 kune, a stanovnici Velikog Bukovca u Varaždinskoj županiji 39.271 kunu, što je više od prosječnog dohotka Riječana (38.187 kuna) ili Dubrovčana (38.130 kuna).

Stanovnici Osijeka prosječno ostvaruju godišnji dohodak od 33.323 kune ili 14 kuna više od Splićana. Stanovnici Virovitice 27.885 kuna, Požege 27.519, Orahovice 26.988 kuna. Koju kunu manje prosječan je dohodak Vinkovčana (26.894 kune), a stanovnici Slavonskog Broda prosječno zarađuju 26.482 kune. Prema indeksu razvijenosti, u skupini razvijenih jedinica lokalne samouprave iz Slavonije je još općina Antunovac, čiji stanovnici ostvaruju prosječan godišnji dohodak od 25.823 kune. Vukovar je među nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, ali je njegov prosječni godišnji dohodak 29.069 kuna. Najniži prosječni dohodak ostvaruju stanovnici općine Kistanje, u Šibensko-kninskoj županiji - 8947 kuna godišnje. Među slavonskim općinama na dnu su stanovnici Levanjske Varoši s 11.697, Gunjanci s 12.733 i stanovnici Babine Grede s 12.957 kuna.

statistika
SVE SU SLAVONSKE ŽUPANIJE MEĐU NERAZVIJENIMA

44.733
kune prosječni je godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba

22.257
kuna prosječni je godišnji dohodak stanovnika Vukovarsko-srijemske županije


Komentari članka

Vezani članci

Pad nezaposlenosti u prosincu na mjesečnoj razini odstupa od trenda

19.01.2018.

Ohrabruje podatak da je mjesečni i godišnji rast broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih prvenstveno posljedica izlaska radi zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti, dok pada broj onih koji iz evidencije izlaze zbog odjava s

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

Sedam velikih projekata koji će obilježit 2018. godinu u Hrvatskoj

17.01.2018.

Odluka rejtinške agencije Fitch o povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga prvi je korak na putu jačanja boniteta hrvatske države.

Hrvatska 102 milijuna noćenja Iza nas je rekordna turistička godina

16.01.2018.

Prihod od turizma u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci 2017. narastao na gotovo 9 milijardi eura

Štednje nikad više: Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

16.01.2018.

Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 22 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1134 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija