Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Tra 2019

Zasijano manje suncokreta i šećerne repe, a više površina pod kukuruzom

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan/Ivica Getto  

Zasijano manje suncokreta i šećerne repe, a više površina pod kukuruzom

Ne računajući snijeg, nedavna te ova najnovija kiša prve su značajnije oborine od prošlogodišnjeg srpnja, tvrde ratari kako bi dočarali u kakvim se (vremenskim) uvjetima obavlja(la) proljetna sjetva koja se u istočnoj Hrvatskoj, istočnoj Slavoniji, primaknula kraju, a idući prema zapadu ona je tek sada na svom vrhuncu.Brojni ratari, prateći prognozu, gledali su da sijaćice spreme već do Uskrsa, pa je do tada ovaj veliki ratarski posao na istoku odrađen i 80 posto.
– Pravi ratari već su posijali, hobisti se tek sada spremaju u sjetvu - kaže što u šali, što u zbilji veliki ratar iz Sića pokraj Nove Gradiške Antun Vrakić, koji je sjetvu završio.
Proljetna sjetva obavlja se na oko 600.000 od milijun hektara oranica u Republici Hrvatskoj.
Zbog sušnog početka dio ratara morao je presijavati, pa je dio površina pod uljanom repicom presijan, a ta uljarica dijelom zamijenjena suncokretom. Inače, sjetvu, uz ostalo, obilježava pad površina zasijanih repicom kao dojučerašnjom hit-kulturom. Razlog, kaže član Izvršnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić iz Piškorevaca pokraj Đakova, i sam ratar, lanjska preniska cijena za tu uljaricu koja, dodaje, treba biti 2,5 puta veća od cijene pšenice. No, dodaje, značajno je pala ispod tri, pa i dvije i pol kune. U rastućem trendu je i kukuruz jer mu je već duže cijena stabilna.
Financijska pomoć

- Zbog gustog plodoreda na repici su se pojavili štetnici što zahtijeva i 5-6 prskanja, no EU direktivama ti su insekticidi zabranjeni, pa dobivamo neke “svete vodice” za prskanje i rezultat je izostao - kaže Brlošić.
Sjetva je ove godine znatno uranila – već krajem ožujka, a zbog visoke temperature tla, pa je zemlja bila idealna za sjetvu već tada. Brlošić procjenjuje da će istok biti u cijelosti zasijan do 1. svibnja. Nedavna kiša, dodaje, značajno je popravila stanje usjeva. Osječko-baranjska županija početkom travnja izišla je s dobrom viješću da subvencionira dva posto kamate za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje, ostvarivši poslovnu suradnju sa Zagrebačkom bankom, a kreditni potencijal je pet milijuna kuna.
- Naša županija krenula je u dobrom smjeru. Druge županije, poput onih na sjeverozapadu Hrvatske, to odavno čine - kaže Brlošić. Ovaj potez Osječko-baranjske županije značajna je pomoć za financijsku stranu sjetve, mnogima nezamislive bez ugovaratelja, a na koje su pritužbe ratara da ucjenjuju.
– Ucjenjuju da neće otkupiti u vrijeme žetve ako nisi imao ugovor s njima. Kažu – nemaju u tom slučaju obvezu od vas otkupiti jer nemaju ugovor s vama. Tjeraju te da ugovaraš sjetvu, a to znači da moraš uzeti njihov repromaterijal. Ako imaš vlastiti novac za sjetvu, nisi im zanimljiv jer na tebi manje zarade ako si se sam financirao - kaže Zvonko Pipić iz Jugova Polja u virovitičkom kraju. Dodaje, i ondje je posijano 80 posto. Pipić ratari na 50 jutara, od čega pšenice na 35, nešto suncokreta. Svojevremeno se s duhana prebacio na kamilicu koja sada doživljava zasićenje, a po novome se okrenuo i lješnjaku, na sedam hektara. Za razliku od Pipića, Vrakić pšenice sije “tek toliko, za kruh.”
- Kruh je ponižen raznim kodeksima, pravilnicima... - kaže Vrakić. Njegova kultura broj jedan je, ističe “gospodin kukuruz”!
– I kada je najveća suša, on kod nas uspije jer su ovdje teška, ilovasta tla, a njemu je dovoljna rosa preko noći - kaže Vrakić koji je tu žitaricu zasijao na 240 hektara, a soju na 20 hektara.
– Posijao sam novo sjeme kukuruza što je ove godine prvi put izašao. Kukuruz je od tog, istina skupljeg, sjemena prekrasan. To je prva grupa, za 50, pa i 100 kuna po vrećici sjemena skuplji je od treće grupe - kaže Vrakić. Šećernu repu nije sijao nikada, a kaže da i neće jer je, dodaje, ponukan lošim iskustvima drugih vezanima za cijenu.
– U ugovoru piše jedna, a isplati se druga, 50 posto niža - kaže Vrakić. No dio ratara vraća se repi kao Brlošić, i to nakon 7-8 godina, na 25 hektara.
- Imamo tri šećerane, a više od 50 posto je smanjenje površina pod njom - kaže Brlošić. Ponovno osnaženje tog sektora želi i država, pa je Ministarstvo poljoprivrede proteklih dana izašlo s Programom potpore za proizvođače repe za razdoblje 2019. - 2021. radi oporavka “slatkog sektora”. Tako je Vlada na sjednici sredinom ožujka usvojila trogodišnji Program težak 60 milijuna kuna, a maksimalna godišnja jedinična potpora je 2500 kuna po hektaru. Vijest za baranjske i druge proizvođače šećerne repe stiže nakon muke s – truleži repe, pa je manje sijana.

Velike štete
Baranjski ratari uglavnom su završili sjetvu jarih usjeva, a ostali to predviđaju idućih dana.
- Sjetvu smo uspjeli privesti kraju, čak i u planiranim rokovima, a zahvaljujući sustavu za navodnjavanje, kaže jedan od većih baranjskih poljoprivrednika Ivo Matijačić, vlasnik tvrtke Anabela, ističući kako se ove godine u ratarenju odlučio za šećernu repu, kukuruz i suncokret, ali i neke povrtlarske kulture.
Za razliku od prethodnih godina, pojačao je sjetvu kukuruza, a smanjio repu.
– Više je razloga za to. Uvijek smo ju sijali na 200 do 300-tinjak hektara bez obzira na cijenu. Tako je bilo i 2018. godine, koju ćemo upravo zbog repe pamtiti, i to negativno - kaže Matijačić dodajući kako su pretrpjeli velike štete. Šećernu repu je, nastavlja, zahvatila trulež, pa je, primjerice, na parceli od 70 hektara čak njih 30 morao zaorati, dok je s njih 40 dobio manje od dva vagona slatkog ploda.
- Do danas nitko nije rekao koji su razlozi truleži niti što učiniti. Nekolicina Baranjaca slično je prošla, s tim da su na našem području štete bile možda i najveće. Trulež repe pojavila se i u nekim dijelovima istočne Slavonije i zapadnog dijela Srbije, odnosno Vojvodine - tvrdi Matijačić napominjući kako su stoga ove godine šećernu repu posijali na 80 hektara i već je ujednačeno niknula. No zato je pojačao kukuruz.
- Posijali smo ga na 350 hektara, a sjetva je prošla dobro. Na 70-ak hektara posijali smo suncokret - kaže Matijačić. Proljetnu sjetvu završio je i Šandor Sabo iz Karanca..
- Kao i većina Baranjaca, smanjili smo površine pod šećernom repom, ali i suncokretom. Razlog smanjenja za repu je niska cijena, koja je, doduše, na razini lanjske, kao i zbog truleži. Cijena je osnovni razlog i nešto manjih površina i pod suncokretom - kaže Sabo dodajući kako je najviše površina sada zasijao kukuruzom, kulturom koja za 2018. može reći da je bila njezina godina.


Komentari članka

Vezani članci

Podravka počela otkup pšenice po cijeni od 0,90 do 1,25 kuna po kilogramu

08.07.2019.

Podravka je u subotu počela s otkupom ovogodišnjeg uroda pšenice, otvoreni su silosi u Koprivnici i u Virju, a otkupne cijene su od 1,25 kuna po kilogramu za premium klasu, do 0,90 kuna po kilogramu za pšenicu IV. klase, priopćeno je iz kompanije Podravka

Proizvođači pšenice nezadovoljni ponuđenim otkupnim cijenama od 0,95 do 1,20 kn/kg

03.07.2019.

Ponuđene otkupne cijene pšenice ovogodišnjeg roda kreću se od 95 lipa do 1,20 kuna po kilogramu, a kako proizvođači time nisu zadovoljni preporučuje im se da pšenicu uskladište u silosima i čekaju pravi trenutak za prodaju tržišnih viškova

Četvrta generacija obitelji Majetić koja ostaje svoj na svome baveći se poljoprivredom

02.07.2019.

Danas imamo svu moguću mehanizaciju i uvijek nam nedostaje dana u godini jer ne stignemo sve na vrijeme, prepričava nam Zoran Majetić obiteljsku povijest dok se užurbano pripremaju za žetvu

Na slavonsko-baranjskim poljima kombajni žanju na više kolosijeka

26.06.2019.

Poljoprivrednici istovremeno skidaju ječam, čiji otkosi već padaju, rane sorte pšenice te uljanu repicu

Valpovo ima najveći eko silos za žitarice i uljarice u Hrvatskoj

13.06.2019.

PPK Valpovo d.o.o. najavljuje velike razvojne ambicije, a njihovi silosi spremno čekaju ovogodišnji urod uljarica i žitarica. Nakon investiranja i certifkacije danas imaju najveće kapacitete specijalizirane za preradu, čišćenje i skladištenje sirovina iz

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija