Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2020

Zašto direktori koji ne rade puno radno vrijeme moraju plaćati doprinose kao da rade?

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Zašto direktori koji ne rade puno radno vrijeme moraju plaćati doprinose kao da rade?

UVOĐENJE obveznog plaćanja doprinosa na puno radno vrijeme za direktore i članove uprava narušava konkurentnost hrvatskog gospodarstva za 0,24 boda i gura ga dva mjesta niže na globalnoj listi konkurentnosti, stoji u analizi Udruge poreznih obveznika Lipa.

Ta mjera najviše pogađa poduzetnike početnike, a Hrvatsku na globalnoj listi konkurentnosti stavlja iza Armenije i Azerbejdžana, pokazuje analiza koju je za Lipin Barometar konkurentnosti izradila Dagmar Radin.

Iz Lipe podsjećaju da su izmjenom Zakona o doprinosima od 1. siječnja 2019. godine direktori i članovi uprave tvrtki, pa i poduzetnici početnici, moraju plaćati doprinose na puno radno vrijeme, bez obzira rade li manje i imaju li sredstva za plaćanje tog novog nameta.

"U slučaju da direktor ne radi puno radno vrijeme i mjesečna osnovica po kojoj obračunava doprinose je manja od propisane, mora platiti razliku. Činjenica da je obveznik plaćanja te razlike sam direktor kao fizička osoba, a ne tvrtka, predstavlja dodatni negativni utjecaj na konkurentnost jer dovodi u pitanje usklađenost zakona s temeljnim smislom instituta "ograničene odgovornosti" na kojem se temelji moderna tržišna ekonomija", pojašnjavaju.

Iz te udruge ističu i da su, unatoč kritikama privatnog sektora i negativnim komentarima tijekom javnog savjetovanja prilikom predlaganja izmjena zakona, mjere još postrožene povećanjem osnovica od 1. siječnja ove godine, i to za 3,5 posto, s 5.491,20 kuna na 5.682,30 kuna.

"To je dodatni trošak od oko 2.200 kuna, koji je značajan za poduzetnike-početnike", naglašavaju iz Lipe.

Kažu da takva mjera ima značajan utjecaj na poduzetništvo u Hrvatskoj jer je postotak samozaposlenih još uvijek nizak u usporedbi s ostalim članicama EU-a.

Ističu da to porezno opterećenje značajno uvećava trošak poslovanja u prvim godinama poslovanja, kada tvrtke u većini još ne uspijevaju ostvarivati profit.

"Dakle, ova mjera ne razlikuje tvrtke niti po veličini, niti po vremenu poslovanja, odnosno profitabilnosti i traži namirivanje dugova prema državi i u slučajevima kada sami direktori sebi ne mogu isplatiti ni minimalnu plaću", upozoravaju iz Lipe.

Navode da procijenjeni negativni učinci prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma uključuju sljedeće segmente: teret regulacije, nedostatak dugoročne vizije vlade, povećanje rigidnosti odnosno umanjivanje fleksibilnosti u određivanju plaća, povećavanje nejednakosti odnosa ženske i muške radne snage na tržištu, povećanje troškova poslovanja posebice u prvim ključnim godinama poduzetništva, negativan učinak na poduzetnički rizik, te smanjivanje raznolikosti radne snage.

Iz Lipe upozoravaju da utjecaj ovog poreznog opterećenja samozaposlenima, odnosno direktorima tvrtki predstavlja dodatnu prepreku poduzetnicama, koje se žele ekonomski osamostaliti te stvoriti dodatnu vrijednost na tržištu.

Poduzetnice u nepovoljnijoj poziciji

"Žene koje se bave poduzetništvom ovim su zakonom stavljene u nepovoljniju poziciju te im je mnogo teže ostvariti dobit koja bi njihovo poduzetništvo učinili održivim. Porezni trošak koji smanjuje mogućnost uspjeha žena poduzetnica te isto tako umanjuje mogućnost da će se žena odlučiti otvoriti svoje poduzeće, ima negativan učinak ne samo na raznolikost tržišta rada te rast BDP-a, već i na potencijal za inovacije", smatraju iz Lipe.

Ocjenjuju i da je predzadnjom fazom reforme porezni sustav kroz dodatnu kompleksnost postao skuplji poreznim obveznicima, ne uzimajući u obzir samo određivanje minimalne osnovice za direktore i članove uprave te dodatni izračun razlike u slučaju isplate nižeg iznosa.

"S obzirom na to da se privatni sektor u Hrvatskoj temelji na mikro i malim kad se gleda postotak svih poduzeća, to ukazuje kako vlada, zapravo, ne razmišlja dugoročno niti stvara poduzetničku klimu koja bi podržala i osnažila prosperitet ovog segmenta gospodarstva bitnog za budućnost ekonomskog razvoja", kažu iz Lipe.


Komentari članka

Vezani članci

Nikola Božić: Ako gosti ne mogu do Đurine hiže, mogu delicije s OPG-a do njih

01.06.2020.

Zatvaranje restorana Đurina hiža na obiteljskom OPG-u u Varaždinskom Toplicama zbog pandemije koronavirusa umalo je upropastilo obiteljski posao, no Nikola Božić odlučio je dostavljati proizvode sa svojeg OPG-a po cijeloj Hrvatskoj. Krenulo je odlično. Pr

Domaća tvrtka napravila aplikaciju za bolji nadzor nad trošenjem novca u sportu

01.06.2020.

Tvrtka, koja danas ima četiri suvlasnika, zapošljava sedam djelatnika. Njihove se neto plaće kreću u rasponu od 8000 do 9000 kuna. Sjedište Fortis Labora je u ZICER-u, poduzetničkom inkubatoru na Zagrebačkom velesajmu.

Timi i Dubravka Kovačević: Nakon pandemije mnoge će tvrtke reorganizirati radni prostor

01.06.2020.

Zagrebačka tvrtka DCT upravljanje poslovnim procesima bračnog para Dubravke i Timija Kovačevića nudi specijalizirana rješenja za kvalitetno upravljanje radnim mjestima i objektima, odnosno radnim i uredskim prostorima. Od najma, planiranja ranih mjesta do

Gradi 15 metara dug brod od konoplje na solarni pogon: 'Sve je krenulo prije 12 godina'

31.05.2020.

Vlasnik malog brodogradilišta Marservis iz Kaštelira Luciano Beg, zajedno sa Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba prijavio je projekt na natječaj za sredstava iz fondova EU za izgradnju katamarana na električni pogon, od prirodnih materijala k

Od pogona u kući do moderne proizvodnje etablirane kozmetike

31.05.2020.

Iako mnoge tvrtke imaju problema s osiguranjem dovoljno stručne radne snage, u Biovitalistu ističu da oni slove kao dobar i kvalitetan poslodavac te da se vjerojatno zato nisu dosad susretali s ovim problemom.

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija