Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Kol 2018

Zašto je Istra toliko uspješnija od Dalmacije?

Izvor: www.index.hr · Autor: Martina Pauček Šljivak  

Zašto je Istra toliko uspješnija od Dalmacije?

IAKO ima brojne otoke, čišće more i bolje vremenske uvjete, Dalmacija sve ove godine zaostaje za Istrom koja je već godinama najrazvijenija turistička regija u zemlji i po svemu uspješnija od Dalmacije.

U Ministarstva turizma napravili su listu od 10 gradova i općina s najvećim turističkim prometom u prošle dvije godine. Pet ih je iz Istre, tri iz Dalmacije, a preostala dva su Opatija i Zagreb. Dok su dalmatinski gradovi Dubrovnik, Zadar i Split zajedno ostvarili oko 7,8 milijuna noćenja, istarske perjanice Rovinj, Poreč, Pula, Umag i Medulin ostvarili su oko 13,6 milijuna noćenja.

Razgovarali smo s nizom sugovornika koji rade u turizmu i dok neki navode da je Dalmacija lošija zbog posljedica rata, drugi tvrde da opravdanja nema te da Istrom vlada daleko sposobniji turistički kadar, počevši od brojnih hotela koji imaju daleko veću, kvalitetniju i samim time bolju ponudu od onih u Dalmaciji.

"U Istri se ne ulaže samo u smještaj, nego i u kvalitetu destinacije"

"Istarski hotelijeri su najprije shvatili kolika je važna suradnja privatnog i javnog sektora, tako da brojna hotelska poduzeća u Istri već imaju odjele za destinacijski menadžment i polako na sebe preuzimaju ulogu koju bi možda trebao imati javni sektor, lokalna turistička zajednica ili jedinica lokalne samouprave. Hotelska poduzeća u Istri su shvatila da ne mogu imati hotel od 5 zvjezdica u destinaciji koja ima 3 zvjezdice. Tako da oni osim što ulažu u smještaj, ulažu i u kvalitetu same destinacije. Gosti moraju smisleno provesti tjedan ili više dana. Hotelski gosti žele i doživjeti lokalnu kulturu, gastronomiju, da nauče nešto novo i zato je važna suradnja privatnog i javnog sektora. Ljudi u Istri su prvi počeli razvijati turizam u tom smjeru, zato imaju malo bolje rezultate i kvalitetu od Dalmacije", rekao je u razgovoru za Index Damir Krešić, direktor Instituta za turizam.

Potrošnja po gostu veća u Dubrovačkoj, nego u Istarskoj županiji

No navodi i kako su zadnjih godina neke županije ostvarile veće poraste od Istarske. Za primjer navodi Splitsko-dalmatinsku, dodajući kako je prije 5 godina Split više bio transferni grad, a sad je jedno od najpoželjnijih odredišta.

"Rezultati našeg TOMAS 2017 istraživanja o potrošnji gostiju pokazali su da je prosječna dnevna potrošnja u Dubrovačkoj županiji 113 eura po gostu, a u Istri 79 eura. Naravno, to ne znači da Istra nije naša najuspješnija regija, ali nije toliko uspješnija koliko se ističe u javnosti", istaknuo je Krešić.

Dodao je kako Istru pomalo stižu i druge regije i navodi kako ne treba zaboraviti činjenicu da je Istra blizu naših emitivnih tržišta što doprinosi boljoj posjećenosti. Uz to, zaključuje, ima i veći broj hotela u odnosu na dalmatinski prosjek.

"Istra ima sposobniji kadar i daleko veću ponudu"

"U početku se tumačilo da je Istra uspješnija od Dalmacije jer je izbjegla devastiranje u ratu. Drugo obrazloženje je bilo da su oni ranije ušli u nove investicije, doveli hotele na višu razinu, a tu je i blizina stranog tržišta. No ja tvrdim da se radi o sposobnijem kadru, vodeći hotelski lanci Valamar i Plava laguna su veliki plus u Istri. Njihova dodatna ponuda je daleko veća nego u ostatku Hrvatske. Istra ima mnoga događanja koja privlače goste, recimo Umag koji je, otkako je napravio teniske terene, znatno povećao ionako dobre rezultate. Uz to je važna i ponuda unutar hotela, kao što su wellness, fitness, animatori te događanja u destinaciji, od kulturnih do zabavnih. Istra prednjači u odnosu na Dalmaciju koja ima bolje vremenske prilike, ali svejedno više gostiju dolazi u Istru", rekao je za Index Eduard Andrić, predsjednik sindikata turizma.

Smatra kako prije svega treba raditi na novim ponudama koje donose produljenje sezone. Uz to je od presudne važnosti da hoteli rade na investicijama, kapacitetima i osoblju jer i ono utječe na zadovoljstvo gosta.

"Stručan i profesionalan kadar je potreban u turizmu. Uz to trebaju se uključiti i lokalne zajednice jer imamo niz problema poput infrastrukture, parkiranja, gužvi i loših prometnica. Turisti polude kad dođu i dugo moraju čekati, a uz to treba nuditi razna kulturna i sportska događanja te izlete. Imamo šaroliku zemlju, ljudi se sve više bave biciklizmom, na tome treba raditi jer takve stvari produžuju sezonu. Jedan od problema je i što ne privlačimo investitore jer znaju kako se radi u Hrvatskoj. A došli smo u poziciju da u 7. i 8. mjesecu nema smještajnih jedinica za sve kako bismo povećali broj gostiju. Samo kroz investicije možemo imati bolje rezultate i veće prihode, a za sve je ključna i lokalna zajednica. Ovo s čim se mi hvalimo nije baš dobro, pogotovo kad se usporedimo s nekim europskim gradovima. Kad vidim koliko oni ostvaruju od turizma, onda se trebaš zapitati radiš li dobro", zaključio je Andrić.

"Dalmacija se zadnjih godina pokrenula"

Predsjednik Hrvatske udruge putničkih agencija Tomislav Fain u razgovoru za Index rekao je da postoji nekoliko razloga zašto Istra postiže bolje turističke rezultate od Dalmacije.

"Prvi razlog je razlika u udaljenosti između Istre i Dalmacije i nama inače sklonih gostiju iz Slovenije, Italije, Austrije i Njemačke. Gostima koji dolaze automobilima nije isto voziti 300 km više da bi došli u Dalmaciju. Drugi razlog su hotelski kapaciteti kojih u Istri imamo više nego u Dalmaciji. Iako je Domovinski rat završio prije više od 20 godina, i to je sigurno usporilo jednim dijelom razvoj turizma u Dalmaciji. Trenutno je ponuda u Istri još uvijek malo kvalitetnija, ali Dalmacija se zadnjih par godina pokrenula i polako hvata korak u kvaliteti smještaja i kvaliteti ponude na destinaciji", rekao nam je Fain.

O tome zašto je Istra uspješnija od Dalmacije prokomentirali su nam i Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.

"Istra su vrata hrvatskog turizma. Najbliža je za putovanje kopnom iz Europe te posjet Istri počinje već puno prije predsezone kao vikend turizam za susjedne zemlje. Ceste su obnovljene i prometna povezanost je dobra, ponuda Istre je raznovrsna, a koncentrirana je na geografski malom području. Istra je naš najveći poluotok na kojem se ujedno nalaze sjedišta najvećih hotelskih kuća te najveći hoteli", kažu nam u udruzi hotelijera.


Komentari članka

Vezani članci

Od iduće godine počinje bitka za svakog gosta, Vlada turizmu mora dati vjetar u leđa

16.10.2018.

Za uspješni razvoj turizma potrebna je konzistentna turistička politika, koja uz izravne mjere Ministarstva turizma obuhvaća i niz neizravnih mjera kao sastavnog dijela fiskalne te drugih nacionalnih politika prostornog uređenja, zapošljavanja i radnih od

Dobili posao od najveće agencije JI Azije

12.10.2018.

Šibenska se tvrtka još tijekom 90-ih iz prodaje radničke zaštitne odjeće prebacila u izradu turističkih web stranica.

Turističku članarinu ne plaća čak 50 tisuća iznajmljivača

12.10.2018.

Zbog slabe kontrole 53% ih nije poštivalo zakon. Sad bi novi zakoni to trebali postrožiti.

OK, Kompas je u teškoj situaciji, a kako rade ostale velike turističke agencije

11.10.2018.

Putničke agencije zaslužne su za svako treće noćenje u hotelima, vilama i turističkim naseljima u Hrvatskoj, što pokazuje da su vrlo važan faktor našeg turizma. Zato ne čudi velika pozornost koju je izazvala teška poslovna situacija zagrebačkog Kompasa, k

U prvih devet mjeseci porast turističkih dolazaka za 6 posto, noćenja za 4 posto

11.10.2018.

Hrvatsku je u prvih devet mjeseci posjetilo gotovo 18 milijuna turista, koji su ostvarili gotovo 101 milijun noćenja, što su porasti od 6 odnosno 4 posto u odnosu na isto razdoblje lani te to ide u prilog najavama da se ove godine mogu očekivati ukupni po

Tag cloud

  1. 1808 članka imaju tag hrvatska
  2. 1848 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 958 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 653 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 928 članka imaju tag EU
  11. 845 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 916 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 430 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 474 članka imaju tag tehnologija
  21. 329 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP