Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Srp 2018

Zašto su hrvatski nogometaši puno uspješniji od Hrvatske?

Izvor: www.index.hr · Autor: Goran Vojkovič  

Zašto su hrvatski nogometaši puno uspješniji od Hrvatske?

DOĆI među četiri najbolje nogometne reprezentacije na svijetu definitivno je ogroman uspjeh za državu koja ima niti četiri milijuna ljudi, a nije ni neka naftna ili slična velesila koja igrače jednostavno kupi na tržištu. Hrvatski uspjeh je, onako, izvorno naš i time još i veći. No, tim prije ovaj uspjeh odskače u odnosu na sveukupni politički i drugi neuspjeh i opću prosječnost i nevoljnost koja vlada Hrvatskom.

Gdje je razlika? Zašto jedna mala Hrvatska može biti tako uspješna u nogometu, a neuspješna je u svemu drugome, osim možda turizmu. Glavni je razlog – u nogometu nema političkih veza, rodijačkih zapošljavanja, namještanja javne nabave i ostavljanja nesposobnih na svojim mjestima. I nema mjesta za zabušante.

Moraš znati s loptom i to je to!

Dok se na nižim razinama igre, u ligama gdje igraju amateri, naravno može vidjeti svašta, i sin načelnika općine i nećak glavnog sponzora, kada se sastavlja reprezentacija i ide na Svjetsko prvenstvo nema ni po „babi i stričevima“, nema ni „riješi mi ovaj natječaj, a ja ti zaposlim malog“, a nema ni „moramo ovome dati posao jer inače neće glasati za nas“. Gleda se samo jedno – kako znaš s loptom. Braniš li dobro, oduzimaš loptu ili ubacuješ u gol – to je jedini kriterij. Nije bitno čiji si sin, nije bitno koja ti je stranačka iskaznica, ili tko je sve iz tvog sela ili grada. Samo je bitno jedno – vrhunski obavljati svoj posao.

Ući u reprezentaciju je teško – stotine tisuća djece se zabavljaju nogometom, desetine tisuća su članovi raznih školskih i amaterskih klubova, par stotina (kada se računaju i oni koji igraju izvan Hrvatske) su čak profesionalci – a u reprezentaciju ulazi samo jedanaest. Sa svim rezervama ispod 20. S druge strane, iz reprezentacije se lako ispada. Dovoljno je igrati jednu lošu utakmicu da si narednu na klupi, a nakon dvije, najviše tri, trener traži drugog igrača.

Zamislite to u bilo kojoj drugoj djelatnosti u Hrvatskoj – od državnog službenika preko direktora do premijera, da se traži među tisućama ljudi onaj jedan jedini najbolji. A onda uz još to – ako si zeznuo u poslu, nakon par grešaka, recimo loše pisanih upravnih rješenje, letiš. Zamislite takvu državnu administraciju ili državnu firmu gdje se gleda samo kvaliteta posla, a ako je ne pružiš, odlaziš ma tko ti bio zaštitnik!

Izbornik mora imati rezultate i ne može se pozvati na „tešku prošlost“

Za razliku od političara, koji kada im se spomenu naši problemi još se pozivaju na rat (završio prije skoro 28 godina) i globalnu ekonomsku krizu (završila prije 6 godina), izbornik reprezentacije nema takav luksuz. Moraš znati posao i jedino što se zaista broji – to su rezultati.

Tako i sadašnji izbornik – Zlatko Dalić. Čovjek je preuzeo reprezentaciju u ne baš najboljem trenutku, no nije narednih pet godina ponavljao da trenutak nije bio najbolji i naglašavao pogreške svojih prethodnika, već se uhvatio posla. Dodatno, Dalić je do svoj položaja došao teškim višegodišnjim radom, par crtica iz bogate biografije navedene na Wikipediji:

- Nakon završetka igračke karijere trenersku karijeru započeo je u listopadu 2000. godine kada je postao pomoćni trener u varaždinskom Varteksu.

- Od svibnja 2002. godine do svibnja 2005. godine bio je na položaju sportskog direktora Varteksa te istodobno od 2003. do 2005. godine pomoćnik Miroslava Blaževića. U svibnju 2005. godine postao je glavni trener Varteksa te u prvoj godini osvojio je treće mjesto u 1. HNL.

- U sezoni 2008./09. dobiva poziv albanskoga prvaka Dinama iz Tirane te je s njime osvojio Albanski superkup.

- U sezoni 2010./11. postao je trener novoga prvoligaša Saudijske Arabije - Al Faisaly iz Harmaha. U toj sezoni po izboru novinara Saudijske Arabije proglašen je trenerom godine.

- U svibnju 2012. godine, a u sezoni 2012./13. Zlatko je postavljen za trenera Al Hilal olimpijske nogometne momčadi. Al Hilal olimpijska nogometna momčad ime je za drugu momčad toga azijskoga kluba. Usred sezone, nakon 16 službenih utakmica, mijenja Antoinea Kombouaréa na mjestu trenera prve momčadi kluba. S klubom osvaja King Cup, što predstavlja 54. trofej u klupskoj povijesti.

Cijeli popis bi napunio stranicu. Dakle, čovjek je počeo kao igrač (što bi rekli radnik), onda je učio uz najbolje (Ćiru Blaževića), pa je potom razvijao svoju trenersku (rekli bi managersku) karijeru u Hrvatskoj, ali i prilično u svijetu. E, sada, zamislite da političare biramo po istim kriterijima! A da se onda cijeli javni sektor bira po istim kriterijima.

I napokon – nogometaši su primjereno plaćeni

Nogometaši su dobro plaćeni. Neki bi rekli – i previše, no to nije tako. Svaki euro koji dobiju, dobiju od privatnih klubova, jer jedan vrhunski nogometaš ne zarađuje samo za sebe, oni najbolji generiraju doslovno tisuće radnih mjesta: tu su majice, suveniri, posteri, albumi i sličice, sve do radnog mjesta studenta koji prodaje kokice na stadionu.

Kapitalist nikada ne plaća više nego što mora, pa kada nekoga plati teške milijune – onda je to upravo cijena rada te osobe. Oni koji misle da je igrati vrhunski nogomet lako, i da su novci tu preveliki – uvijek mogu sami uzeti loptu i početi nabijati prema golu, djelatnost je iznimno demokratski svakome otvorena.

Ukratko, profesionalni nogometaši žive u tržišnoj privredi. Mjeri se svaki uspjeh i svaki neuspjeh. Postoji i rizik posla. Svaka ozljeda im može prekinuti uspješnu karijeru. Zato postoji i nagrada, i financijska, ali i slava. Ali, tu je i težak rad – nitko nije postao ni poznat ni bogat ni uspješan u dan, iza svakog uspješnog nogometaša su godine i godine odricanja, putovanja, odvojenosti od obitelji, hotelskih umjesto domaćih ručkova i tako dalje.

Prenesite sve to na politiku

Zamislite Hrvatsku gdje bi političari, da bi uopće mogu doći u sabor i posebno vladu, morali pokazati kako su se usavršavali na tržištu 20-ak godina i stjecali uključivo i vidljivo međunarodno iskustvo. Zamislite situaciju gdje premijer nema više od mjesec-dva opravdanja na one bivše, jer sve dalje je u njegovim rukama. I konačno, zamislite da se u javnom sektoru za malo nerada „ide na klupu“, a ako pogriješiš nekoliko puta – lijepo ti se zahvale i nema više posla. Ako si dobar – dobivaš naravno bonus.

Zamislite Hrvatsku gdje se za svaku plaću, bio poslodavac država ili privatnik, treba jednako oznojiti, bilo fizički, bilo umno, ovisi o prirodi posla. A onda, stižu i odgovarajući rezultati u obliku primjerene plaće.

Zamislite takvu Hrvatsku. Vjerojatno bi se zvala – Švicarska. Nogomet nam možda čak i ne bi bio toliko važan, jer bismo bili uspješni u svemu drugome.


Komentari članka

Vezani članci

Konzum se hvali povećanom prodajom piva i grickalica tijekom Svjetskog prvenstva

22.07.2018.

Za trajanja prvenstva ukupno je prodano deset puta više televizora nego što je uobičajeno, navode uz ostalo iz Konzuma.

Hrvatima i dalje najomiljeniji Jadran

20.07.2018.

Kao glavni izvor informacija o destinacijama na koje putuju, čak 90 posto ispitanika navodi internet. To se prije svega odnosi na domaće online sadržaje te specijalizirane aplikacije i stranice

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

20.07.2018.

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave

Fotoreporter kojeg su Vatreni ‘srušili’ dolazi u Hrvatsku

20.07.2018.

Sedmodnevni boravak i odmor u Hrvatskoj Yuri će započeti u Zagrebu, a nakon toga pokazat ćemo mu sve ono najbolje od Hrvatske, našu obalu, otoke, ali i hrvatsku kontinentalnu ponudu. Potrudit ćemo se prirediti mu odmor za pamćenje

OSA- Obrazovanjem do Samoinicijative

19.07.2018.

Mlada ste visokoobrazovana nezaposlena osoba ili dugotrajno nezaposlena osoba s područja Osječko-baranjske županije? Želite steći konkurentna znanja za prednost na tržištu rada i razvoj vlastite karijere?

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP