Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ruj 2018

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

HRVATSKI građani plaćaju znatno veće kamate na kredite u odnosu na građane zemalja eurozone - prosječna kamata na stambeni kredit u Hrvatskoj trenutno iznosi 3,9 posto, dok u bogatijem dijelu Europe ona iznosi tek 1,9 posto.

Podaci o kreditima za lipanj pokazuju da kreditna aktivnost već duže vrijeme raste te su ukupni krediti građanima dosegnuli 121,8 milijardi kuna. U ukupnim kreditima najznačajniji udio, oko 43%, odnosi se na stambene kredite koji su premašili 52,6 milijardi kuna.

Stambeni krediti u Hrvatskoj u prosjeku duplo skuplji

Iako je Hrvatska dio Europske unije, hrvatski potrošači i dalje plaćaju duplo veće kamate na najznačajnije - stambene kredite. Iz Hrvatske narodne banke kažu da na visinu kamatne stope utječe cijeli niz faktora - od rizičnosti zemlje, do rizičnosti samog klijenta - a također skreću pozornost na činjenicu da su i unutar eurozone velike razlike u kamatnim stopama, te da su u nekim zemljama Europe kamate i veće nego u Hrvatskoj.

“Kretanje kamatnih stopa ovisi o čitavom nizu činitelja koji odražavaju domaće ekonomsko stanje i trendove, ali i okolnosti koje prevladavaju na međunarodnim financijskim tržištima. Jedan od ključnih činitelja je rizičnost zemlje u kojoj banka i potencijalni korisnici kredita djeluju i posluju. Usto, na kamatnu stopu za pojedinog klijenta utječe i procjena rizika tog zajmoprimca, kao i troškovi izvora sredstava banaka, regulatorni troškovi koje banka snosi radi zadovoljenja regulatornih zahtjeva te troškovi poslovanja banke (operativni troškovi) i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu. Slijedom navedenog, prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u domaćoj valuti je u srpnju 2018. godine u Hrvatskoj iznosila 3,9%, u usporedbi s 1,9% u europodručju. Usporedimo li Hrvatsku sa skupinom novijih članica EU-a, s kojima se obično uspoređujemo zbog sličnih značajki, Hrvatska se nalazi otprilike u sredini te skupine. Tako su primjerice kamatne stope na stambene kredite veće u Rumunjskoj, Madžarskoj i Poljskoj. Treba napomenuti kako i unutar europodručja postoje značajne razlike među zemljama. Primjerice, u Litvi je prosječna kamatna stopa na stambene kredite u srpnju 2018. iznosila 6,2%, što je više nego u Hrvatskoj, dok je s druge strane u Slovačkoj ona bila za 2,1 postotni bod niža nego kod nas”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Utjecaj ima i rizičnost zemlje

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

“Jedan od ključnih činitelja koji određuje visinu i dinamiku kamatnih stopa je percepcija rizičnosti zemlje. Jedna od mjera rizičnosti zemlje na međunarodnim financijskim tržištima je CDS (engl. Credit Default Swap) premija. Primjerice, tijekom financijske krize porasla je percepcija kreditnog rizika zemlje te je CDS premija za Hrvatsku u ožujku 2009. godine dosegnula 600 baznih bodova. Ipak, visoka likvidnost i rekordno niske kamatne stope na globalnom financijskom tržištu, a potom i oporavak domaće gospodarske aktivnosti i poboljšanje fiskalnih pokazatelja na domaćem tržištu pridonijeli su postupnom smanjenju CDS premije za Hrvatsku te je ona trenutno na razini od gotovo 100 baznih bodova. Spomenuto poboljšanje percepcije rizičnosti zemlje zasigurno je pridonijelo smanjenju kamatnih stopa na kredite banaka privatnom sektoru.

Kreditni rejting zemalja također je dobar pokazatelj za usporedbu percepcije rizičnosti po zemljama. Usporedba kreditnih rejtinga i kamatnih stopa po zemljama pokazala je da je veza između tih dviju varijabli vrlo uska i da su kamatne stope na stambene kredite u prosjeku više u zemljama koje imaju lošiji kreditni rejting. Također, ova usporedba ukazuje na to da su kamatne stope za stambene kredite u Hrvatskoj čak i nešto niže od razine na koju bi upućivao rejting Hrvatske”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Kamate su na povijesno najnižim razinama i mogle bi rasti

Na žalost, hrvatski potrošači ne mogu očekivati značajniji pad kamatnih stopa u kraćem roku i približavanje razinama kamata kakve su u eurozoni. S obzirom na to da su općenito kamate na povijesno najnižim razinama, najavljena promjena monetarne politike Europske središnje banke - koja je do sada puštala ogromne količine novca na tržište i tako rušila kamate, a čemu uskoro dolazi kraj - utjecat će na rast kamata.

“Što se tiče očekivanih kretanja kamatnih stopa u srednjem roku, s obzirom na povijesno niske kamatne stope na inozemnim financijskim tržištima, što se posebno odnosi na europodručje, za očekivati je da će uskoro doći do promjene smjera monetarne politike ESB-a, odnosno takozvane normalizacije monetarne politike, koja podrazumijeva podizanje njihove ključne kamatne stope. To bi moglo rezultirati pritiscima na rast kamatnih stopa kako u europodručju, tako i na hrvatskom financijskom tržištu. No, tempo i intenzitet normalizacije monetarne politike ESB-a i prelijevanja njezina učinka na hrvatsko tržište nije moguće predvidjeti.

Mogući rast kamatnih stopa u srednjem roku uslijed normalizacije monetarne politike ESB-a mogao bi biti ublažen daljnjim padom premije rizika za Hrvatsku. Naime, poboljšanje ekonomskih pokazatelja i povoljna makroekonomska očekivanja (prije svega očekivano daljnje smanjenje proračunskog manjka i javnog duga) upućuju da je moguć daljnji pad premije rizika države, što bi se posljedično moglo povoljno odraziti na kamatne stope koje plaća privatni sektor”, pojašnjavaju iz HNB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Rimac: Ili ćemo postati veliki, ili ćemo propasti

10.12.2018.

Potpredsjednik Europske investicijske banke EIB Dario Scannapieco i Mate Rimac potpisali su ugovor o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji.

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ogromnu dobit, gotovo dvostruko više nego lani

06.12.2018.

Dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. godine ukupnu bruto dobit iznosila 2.63 milijarde kuna, što je bilo oko 47 posto manje nego u razdoblju siječanj

Splitski sud proglasio ništetnim kredit u švicarcima, banka mora vratiti 262 tisuće kuna

30.10.2018.

Presudom je utvrđeno kako je ugovor ništetan i od dana pravomoćnosti presude neće više imati nikakve pravne učinke niti na jednu ugovornu stranu, i to unatoč konverziji toga kredita na temelju tzv. Zakona o konverziji.

Nužno ubrzavanje digitalne transformacije banaka

21.10.2018.

Tijekom 2018. banke na svjetskoj razini namjeravaju uložiti 9,7 milijardi američkih dolara kako bi poboljšale digitalne mogućnosti svojih službi za korisnike. Internetske i mobilne usluge postale su komercijalnim bankama jednako važne koliko i usluge posl

Prihodi od turzima su u prvih šest mjeseci 2018. godine veći za 10 posto

01.10.2018.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih šest mjeseci 2018. godine, prihodi od stranih turista iznosili su 3 milijarde eura, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto, odnosno prihodovano je 276 milijuna eura vi

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast