Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ruj 2018

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

HRVATSKI građani plaćaju znatno veće kamate na kredite u odnosu na građane zemalja eurozone - prosječna kamata na stambeni kredit u Hrvatskoj trenutno iznosi 3,9 posto, dok u bogatijem dijelu Europe ona iznosi tek 1,9 posto.

Podaci o kreditima za lipanj pokazuju da kreditna aktivnost već duže vrijeme raste te su ukupni krediti građanima dosegnuli 121,8 milijardi kuna. U ukupnim kreditima najznačajniji udio, oko 43%, odnosi se na stambene kredite koji su premašili 52,6 milijardi kuna.

Stambeni krediti u Hrvatskoj u prosjeku duplo skuplji

Iako je Hrvatska dio Europske unije, hrvatski potrošači i dalje plaćaju duplo veće kamate na najznačajnije - stambene kredite. Iz Hrvatske narodne banke kažu da na visinu kamatne stope utječe cijeli niz faktora - od rizičnosti zemlje, do rizičnosti samog klijenta - a također skreću pozornost na činjenicu da su i unutar eurozone velike razlike u kamatnim stopama, te da su u nekim zemljama Europe kamate i veće nego u Hrvatskoj.

“Kretanje kamatnih stopa ovisi o čitavom nizu činitelja koji odražavaju domaće ekonomsko stanje i trendove, ali i okolnosti koje prevladavaju na međunarodnim financijskim tržištima. Jedan od ključnih činitelja je rizičnost zemlje u kojoj banka i potencijalni korisnici kredita djeluju i posluju. Usto, na kamatnu stopu za pojedinog klijenta utječe i procjena rizika tog zajmoprimca, kao i troškovi izvora sredstava banaka, regulatorni troškovi koje banka snosi radi zadovoljenja regulatornih zahtjeva te troškovi poslovanja banke (operativni troškovi) i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu. Slijedom navedenog, prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u domaćoj valuti je u srpnju 2018. godine u Hrvatskoj iznosila 3,9%, u usporedbi s 1,9% u europodručju. Usporedimo li Hrvatsku sa skupinom novijih članica EU-a, s kojima se obično uspoređujemo zbog sličnih značajki, Hrvatska se nalazi otprilike u sredini te skupine. Tako su primjerice kamatne stope na stambene kredite veće u Rumunjskoj, Madžarskoj i Poljskoj. Treba napomenuti kako i unutar europodručja postoje značajne razlike među zemljama. Primjerice, u Litvi je prosječna kamatna stopa na stambene kredite u srpnju 2018. iznosila 6,2%, što je više nego u Hrvatskoj, dok je s druge strane u Slovačkoj ona bila za 2,1 postotni bod niža nego kod nas”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Utjecaj ima i rizičnost zemlje

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

“Jedan od ključnih činitelja koji određuje visinu i dinamiku kamatnih stopa je percepcija rizičnosti zemlje. Jedna od mjera rizičnosti zemlje na međunarodnim financijskim tržištima je CDS (engl. Credit Default Swap) premija. Primjerice, tijekom financijske krize porasla je percepcija kreditnog rizika zemlje te je CDS premija za Hrvatsku u ožujku 2009. godine dosegnula 600 baznih bodova. Ipak, visoka likvidnost i rekordno niske kamatne stope na globalnom financijskom tržištu, a potom i oporavak domaće gospodarske aktivnosti i poboljšanje fiskalnih pokazatelja na domaćem tržištu pridonijeli su postupnom smanjenju CDS premije za Hrvatsku te je ona trenutno na razini od gotovo 100 baznih bodova. Spomenuto poboljšanje percepcije rizičnosti zemlje zasigurno je pridonijelo smanjenju kamatnih stopa na kredite banaka privatnom sektoru.

Kreditni rejting zemalja također je dobar pokazatelj za usporedbu percepcije rizičnosti po zemljama. Usporedba kreditnih rejtinga i kamatnih stopa po zemljama pokazala je da je veza između tih dviju varijabli vrlo uska i da su kamatne stope na stambene kredite u prosjeku više u zemljama koje imaju lošiji kreditni rejting. Također, ova usporedba ukazuje na to da su kamatne stope za stambene kredite u Hrvatskoj čak i nešto niže od razine na koju bi upućivao rejting Hrvatske”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Kamate su na povijesno najnižim razinama i mogle bi rasti

Na žalost, hrvatski potrošači ne mogu očekivati značajniji pad kamatnih stopa u kraćem roku i približavanje razinama kamata kakve su u eurozoni. S obzirom na to da su općenito kamate na povijesno najnižim razinama, najavljena promjena monetarne politike Europske središnje banke - koja je do sada puštala ogromne količine novca na tržište i tako rušila kamate, a čemu uskoro dolazi kraj - utjecat će na rast kamata.

“Što se tiče očekivanih kretanja kamatnih stopa u srednjem roku, s obzirom na povijesno niske kamatne stope na inozemnim financijskim tržištima, što se posebno odnosi na europodručje, za očekivati je da će uskoro doći do promjene smjera monetarne politike ESB-a, odnosno takozvane normalizacije monetarne politike, koja podrazumijeva podizanje njihove ključne kamatne stope. To bi moglo rezultirati pritiscima na rast kamatnih stopa kako u europodručju, tako i na hrvatskom financijskom tržištu. No, tempo i intenzitet normalizacije monetarne politike ESB-a i prelijevanja njezina učinka na hrvatsko tržište nije moguće predvidjeti.

Mogući rast kamatnih stopa u srednjem roku uslijed normalizacije monetarne politike ESB-a mogao bi biti ublažen daljnjim padom premije rizika za Hrvatsku. Naime, poboljšanje ekonomskih pokazatelja i povoljna makroekonomska očekivanja (prije svega očekivano daljnje smanjenje proračunskog manjka i javnog duga) upućuju da je moguć daljnji pad premije rizika države, što bi se posljedično moglo povoljno odraziti na kamatne stope koje plaća privatni sektor”, pojašnjavaju iz HNB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

HNB objavio: Vanjski dug je veći, a zarada od turizma manja nego što se mislilo

03.10.2019.

HRVATSKA je godinama imala manje prihode od turizma nego što se mislilo pa su tako prošle godine oni bili za čak 600 milijuna eura ili za oko 4,5 milijardi kuna manji, pokazuju revidirani podaci Hrvatske narodne banke. Umjesto 10,1 milijardu eura, prihodi

Prijavite se na javni poziv OBŽ za kreditiranje sjetve i stočarstva!

27.09.2019.

Održana je sjednica Povjerenstva za provedbu postupka javnog poziva za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje na području Županije. Financijskih sredstava ima dovoljno, prijavite se!

Dužnici pobijedili banke, doznajemo kako mogu do svog novca

18.09.2019.

KORISNICI kredita u švicarskim francima pobijedili su banke i to je prva uspješna kolektivna parnica u Republici Hrvatskoj. Naime, Vrhovni sud potvrdio je presudu Visokog trgovačkog suda te će korisnici kredita sada moći pojedinačno tužiti banke i tražiti

Za ruralni razvoj krediti od 50.000 do čak milijun eura

17.09.2019.

Financijske instrumente iz PRR-a prate uvjeti koji su povoljniji od tržišnih

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija