Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Velj 2009

Zatrpani građevnim otpadom

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Boris Odorčić  

Zatrpani građevnim otpadom

Većina hrvatskih županija još nije odredila lokacije za gospodarenje građevnim otpadom koji nerijetko završava na odlagalištima komunalnog i internog otpada. Odbačeni materijal koji je mogao biti iskorišten nerijetko se mora uzeti iz prirode, tako da je šteta višestruka

Iako je Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom koji propisuje odvojeno skupljanje, recikliranje i zbrinjavanje takvog otpada na ekološki prihvatljiv način donesen još lanjskoga travnja, u Hrvatskoj, procjenjuje se, 70 posto tog otpada koji nastaje prilikom gradnje, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina još uvijek završava na neodgovarajućim odlagalištima.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU) kažu kako neodgovarajuće gospodarenje takvim otpadom nije rijetkost, što je i jedan od razloga donošenja Pravilnika o gospodarenju građevnim otpadom. “Donošenjem Pravilnika stvoreni su preduvjeti za izgradnju sustava gospodarenja građevnim otpadom kako se više ne bi nekontrolirano odbacivao u okoliš, nego kako bi se što veća količina odbačenog otpada mogla oporabiti”, ističu u MZOPU-u.

Odredbe Pravilnika, među ostalim, propisuju da su županije i Grad Zagreb dužne odrediti lokacije za gospodarenje građevnim otpadom na svom području, a jedinice lokalne samouprave osigurati reciklažna dvorišta, također na svojem području, putem kojih bi se mogao preuzimati takav otpad. Međutim, kako većina županija još nije odredila takva mjesta, u njima se građevni otpad u većini slučajeva odvozi na postojeća odlagališta komunalnog i internog otpada.

Određene lokacije
“Lokacije za gospodarenje građevnim otpadom trebaju biti unesene u prostorno plansku dokumentaciju županije, a potom i odgovarajućeg grada i općine. Ministarstvo je dobilo obavijesti od županija o provođenju postupaka određivanja lokacija za gospodarenje građevnim otpadom. Prema podacima kojima trenutačno raspolažemo, u trima županijama su određene lokacije i unesene u prostorni plan, a u ostalima su u tijeku postupci donošenja prostornih planova kojima će se odrediti lokacije”, napominju u MZOPU. Drugim riječima, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji građevni otpad će se zbrinjavati na lokacijama Doline (Bjelovar), Bukovina (Čazma), Cerik (Daruvar), Johovača (Garešnica), Prdavec (Grubišino Polje) i Kozarevec (Nova Rača).

Zatim, u Ličko-senjskoj županiji predviđena je lokacija Ostvica-Vujanovac-Škadrice, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji određeno je da će županijski centar za gospodarenje otpadom Stari Jankovci ujedno biti i lokacija za gospodarenje građevnim otpadom. Doznajemo da je još jedna županija - Zagrebačka - odredila nekoliko lokacija za gospodarenje građevnim otpadom, i to na odlagalištima komunalnog i internog otpada Tarno (Ivanić Grad), Andrilovec (Dugo Selo), Beljavina (Vrbovec), Cerovka (Sveti Ivan Zelina), Novi Dvori (Zaprešić), Mraclinska Dubrava (Velika Gorica) i Božička (Jastrebarsko).

Važne sastavnice otpada
No, valja naglasiti, postupci obrade, oporabe, reciklaže i zbrinjavanja otpada uvelike ovise o njegovu sastavu. Zbog što potpunije oporabe otpada, naglašavaju u MZOPU-u, prilikom zbrinjavanja se nastoje odvojeno prikupiti i sastavnice takvog otpada kao što su željezo, drvo, staklo, cigla, beton i plastika koje potom valja pojedinačno zbrinuti. “Obradu građevnog otpada moguće je raditi na mjestu nastanka ako su na raspolaganju odgovarajući uređaji za tu namjenu. A druga mogućnost jest ta da se građevni otpad preveze do mjesta gdje će se obrađivati, pri čemu se izdvajaju vrijedne sastavnice otpada”, kažu u Ministarstvu objašnjavajući kako se, primjerice, drvo iz građevnog otpada može energetski oporabiti, beton i ciglu moguće je iskoristiti za nasipavanje površina, dok se metalne sastavnice građevnog otpada, kao što su željezo i aluminij, zbrinjavaju posebno.

Željko Marić, direktor Eurca, jedne od 62 tvrtki koje imaju dozvolu za oporabu i zbrinjavanje građevnog otpada, naglašava kako u Hrvatskoj nastane, prema podacima Građevinskih fakulteta u Splitu i Zagrebu, više od 2,5 milijuna kubika građevnog otpada godišnje.

“To je problem iz najmanje dva razloga. Kao prvo, nepotrebno se razbacuju resursi. Taj materijal se može reciklirati i iskoristiti za pomoćne namjene u graditeljstvu, a on na kraju završi na odlagalištu i zauzima mjesto za komunalni otpad, zbog čega se povećava volumen odloženog otpada. Također, odbačeni materijal koji je mogao biti iskorišten nerijetko se mora uzeti iz prirode, tako da je šteta višestruka. Nedavno doneseni Pravilnik trebao bi uvesti reda u to područje i mogao bi mnogo značiti za unaprjeđenje stanja okoliša”, zaključuje Marić.


Komentari članka

Vezani članci

Metis u četiri županije prikupi i obradi više od 100.000 tona raznog otpada

30.10.2019.

Kada je davne 1948. osnovana, teško je itko mogao pretpostaviti da će tijekom idućih sedamdeset godina dioničko društvo Metis iz Rijeke izrasti u jedno od najvećih domaćih poduzeća za gospodarenje otpadom i oporabu sekundarnih sirovina, s razgranatim posl

Komad papira ugrozio Adriadieselov posao, a uništio ‘samo’ ljevaonicu Ardens

26.08.2019.

Ljevaonica, naime i dalje nikako nije mogla do dozvole za gospodarenje otpadom (jer metal koji se lijeva inspektorica podrazumijeva kao otpad). Ne pomaže ni što se metal na istoj lokaciji lijevao ‘još od stare Italije’, ni dozvola za lijevanje iz 2002.

U Mirelinoj "Vještičjoj kuhinjici" sve se reciklira, čak i voda!

20.03.2019.

Mirela Jakuš Fröbe vlasnica je bajkovitog OPG-a pored rijeke Dobre koja sama izrađuje i sredstva za čišćenje, a troškove prehrane smanjila je na minimum, jer više od 90 posto namirnica proizvede i prikupi u prirodi. K tome, sve što može restaurira i recik

Vinkovačka tvrtka koja ruši sve pred sobom nema problema s radnicima, ali je muči nešto drugo

12.06.2018.

Oni ruše, i to im dobro ide. Vinkovački Eurco u 23 godine sravnio je sa zemljom oko 1100 hotela, mostova, industrijskih hala, silosa i dimnjaka u Hrvatskoj.

Obiteljska tvrtka najveći je igrač na hrvatskom tržištu recikliranja plastike

03.04.2018.

Mi-Plast s 14 radnika ravnopravan je partner u istraživačkim projektima u EU s kompanijama od 140.000 ljudi. razvijaju i proizvode bioplastične artikle i folije za hranu, elektroniku...

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2051 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija