Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2019

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

Prekjučerašnja kiša samo je na trenutak zaustavila ratare na slavonsko-baranjskim obradivim površinama, na kojima je u tijeku sama završnica berbe kukuruza i intenzivna priprema za jesensku sjetvu ječma, odnosno pšenice. Dio seljaka, doduše, već je započeo sa sjetvom ječma, a ovih dana kreću i sa pšenicom.Tvrde da su vremenski uvjeti gotovo pa idealni i kako vlage ima dovoljno, a najava sunčanih dana daje im dodatni ‘‘vjetar u leđa‘‘.
- Nalazimo se u vremenu intenzivnih radova na poljoprivrednim površinama. U punom je jeku priprema za sjetvu, a vrijeme je i za skidanje kukuruza - priča Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, naglašavajući kako se, generalno gledajući, ništa negativno ne bi trebalo dogoditi što bi, eventualno, moglo ugroziti jesensku sjetvu.
Kaže kako su one kulture koje su bile u žetvi zadovoljile interese otkupljivača i ratara, pa se može očekivati da će sjetveni sklop tijekom jeseni biti sličan prošlogodišnjem. Ipak, nastavlja, vjeruje kako će žitarica biti zasijano nešto više nego prošle godine, što je tendencija već drugu-treću godinu zaredom.
Dovoljno sjemena
- Preporuku za više površina pod žitaricama dala je i Agencija za plaćanje, koja savjetuje da se 40 posto obradivih površina mora zasijati žitaricama ili ostaviti za proljeće kako bi forma Agencije bila zadovoljena - ističe Nad, dodajući kako se ratari za proširivanje površina zasijanih žitaricama odlučuju i zbog relativno dobre ovogodišnje cijene koja je, tvrdi, bila nešto veća, a kretala se od 1,05 do 1,25 kuna po kilogramu, u ovisnosti o kvaliteti zrna. U usporedbi s prošlom godinom, kukuruz i soja u tendenciji su pada, kao i suncokret.
- Prema informacijama koje imam, naši sjemenski instituti, u prvom redu osječki Poljoprivredni institut, koji je jedan od glavnih distributera, pripremili su sjemena u dovoljnim količinama, a ratari su osigurali dovoljne količine mineralnog gnojiva, što sve skupa jamči optimalnu jesensku sjetvu - ističe Nad.
Tvrdi kako Hrvatska, cjelokupno gledajući, mora proizvoditi više pšenice. Na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta, nastavlja Nad, proizvodnja mora biti bar milijun tona, a ove je godine u Hrvatskoj proizvedeno nešto više od 800.000 tona na približno 142.000 hektara.

‘‘Izgurali‘‘ repu
- Pšenicu ne bi trebalo izvoziti, nego prerađivati u Hrvatskoj. Ne smijemo si dopustiti da uvozimo brašno i smrznuto tijesto kada sve skupa možemo proizvesti ‘kod kuće‘ - podvlači Nad. Njegovu priču potvrđuje i Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca, član Odbora za ratarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Kaže kako se površine zasijane ječmovima i pšenicom na području Baranje godišnje povećavaju i po 20-ak posto te kako se baranjski poljoprivrednici sve više vraćaju tradicionalnim kulturama.
- Posebice se to odnosi na ječam. Kod mene su, primjerice, ječmovi gotovo ‘‘izgurali‘‘ šećernu repu. Riječ je o isplativoj kulturi koja ne treba puno ulaganja, a rezultati su u konačnici zadovoljavajući. Seljaci su, dakle, našli svoju ‘matematiku‘ i od nje neće lako odustati - tvrdi, dodajući kako stočni ječam najviše prodaje u Italiju, a pivarski završava u Novoj Gradišci. Dakako da zadržava, pa i povećava površine posijane pšenicom. Kaže kako se pridržavaju preporuke Agencije za plaćanje te kako su ju i ‘‘probili‘‘. Na njegovim obradivim površinama zasijano je gotovo 70 posto žitarica. Trenutačno je u fazi pripreme za jesensku sjetvu. Osigurao je dovoljnu količinu sjemena i gnojiva, a prezadovoljan je netom završenom berbom kukuruza, koji je odlično rodio. Zanimljivo je, dodaje, kako se to događa već drugu godinu zaredom, što do sada nije bio tako čest slučaj.


Komentari članka

Vezani članci

U početku imao jedva četiri, danas Božidar Šarčević obrađuje 250 ha i - zapošljava!

17.01.2020.

Okušao se i u ugostiteljstvu, no ipak vratio korijenima. Taj uspješni ratar uzgaja pšenicu, ječam, uljanu repicu, soju, kukuruz, suncokret te sjemensku soju i pšenicu za poznatog kupca, izgradio je i podno skladište, a novih planova mu ne nedostaje.

Ivan Delibos uzgaja eko proljetni ječam koji manje obolijeva od jesenskog

06.12.2019.

Ivan Delibos jedan je od rijetkih proizvođača ekoloških žitarica u Slavoniji, ali i u široj regiji. Sustavno istraživanje dovelo ga je do ječma, prilagođenog potrebama suvremenog čovjeka.

U žetvi soje

07.10.2019.

Iako su kiše prekidale žetvu urod soje je solidan. U Slavoniji i do četiri tone po hektaru. Soje je sve više, žanjemo je ove godine s rekordnih 80.000 hektara. No sjemenska soja je podbacila, urod je - kao u Požeškoj dolini - prepolovljen.

Ratarstvo raste, a sve drugo opada ili stagnira

02.10.2019.

"Nužno je postići stupanj samodostatnosti te podići konkurentnost hrvatskog poljoprivrednog proizvoda", kaže Denis Matijević

Cijena hektara oranica porasla na 24.347 kuna

30.09.2019.

Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj lani je iznosila 24.347 kn/ha pri čemu je cijena u Jadranskoj Hrvatskoj bila za 18.166 kuna veća nego što je bila na kontinentu, podaci su Državnog zavoda za statistiku

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 863 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 936 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 640 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 385 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija