Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2019

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

Prekjučerašnja kiša samo je na trenutak zaustavila ratare na slavonsko-baranjskim obradivim površinama, na kojima je u tijeku sama završnica berbe kukuruza i intenzivna priprema za jesensku sjetvu ječma, odnosno pšenice. Dio seljaka, doduše, već je započeo sa sjetvom ječma, a ovih dana kreću i sa pšenicom.Tvrde da su vremenski uvjeti gotovo pa idealni i kako vlage ima dovoljno, a najava sunčanih dana daje im dodatni ‘‘vjetar u leđa‘‘.
- Nalazimo se u vremenu intenzivnih radova na poljoprivrednim površinama. U punom je jeku priprema za sjetvu, a vrijeme je i za skidanje kukuruza - priča Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, naglašavajući kako se, generalno gledajući, ništa negativno ne bi trebalo dogoditi što bi, eventualno, moglo ugroziti jesensku sjetvu.
Kaže kako su one kulture koje su bile u žetvi zadovoljile interese otkupljivača i ratara, pa se može očekivati da će sjetveni sklop tijekom jeseni biti sličan prošlogodišnjem. Ipak, nastavlja, vjeruje kako će žitarica biti zasijano nešto više nego prošle godine, što je tendencija već drugu-treću godinu zaredom.
Dovoljno sjemena
- Preporuku za više površina pod žitaricama dala je i Agencija za plaćanje, koja savjetuje da se 40 posto obradivih površina mora zasijati žitaricama ili ostaviti za proljeće kako bi forma Agencije bila zadovoljena - ističe Nad, dodajući kako se ratari za proširivanje površina zasijanih žitaricama odlučuju i zbog relativno dobre ovogodišnje cijene koja je, tvrdi, bila nešto veća, a kretala se od 1,05 do 1,25 kuna po kilogramu, u ovisnosti o kvaliteti zrna. U usporedbi s prošlom godinom, kukuruz i soja u tendenciji su pada, kao i suncokret.
- Prema informacijama koje imam, naši sjemenski instituti, u prvom redu osječki Poljoprivredni institut, koji je jedan od glavnih distributera, pripremili su sjemena u dovoljnim količinama, a ratari su osigurali dovoljne količine mineralnog gnojiva, što sve skupa jamči optimalnu jesensku sjetvu - ističe Nad.
Tvrdi kako Hrvatska, cjelokupno gledajući, mora proizvoditi više pšenice. Na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta, nastavlja Nad, proizvodnja mora biti bar milijun tona, a ove je godine u Hrvatskoj proizvedeno nešto više od 800.000 tona na približno 142.000 hektara.

‘‘Izgurali‘‘ repu
- Pšenicu ne bi trebalo izvoziti, nego prerađivati u Hrvatskoj. Ne smijemo si dopustiti da uvozimo brašno i smrznuto tijesto kada sve skupa možemo proizvesti ‘kod kuće‘ - podvlači Nad. Njegovu priču potvrđuje i Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca, član Odbora za ratarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Kaže kako se površine zasijane ječmovima i pšenicom na području Baranje godišnje povećavaju i po 20-ak posto te kako se baranjski poljoprivrednici sve više vraćaju tradicionalnim kulturama.
- Posebice se to odnosi na ječam. Kod mene su, primjerice, ječmovi gotovo ‘‘izgurali‘‘ šećernu repu. Riječ je o isplativoj kulturi koja ne treba puno ulaganja, a rezultati su u konačnici zadovoljavajući. Seljaci su, dakle, našli svoju ‘matematiku‘ i od nje neće lako odustati - tvrdi, dodajući kako stočni ječam najviše prodaje u Italiju, a pivarski završava u Novoj Gradišci. Dakako da zadržava, pa i povećava površine posijane pšenicom. Kaže kako se pridržavaju preporuke Agencije za plaćanje te kako su ju i ‘‘probili‘‘. Na njegovim obradivim površinama zasijano je gotovo 70 posto žitarica. Trenutačno je u fazi pripreme za jesensku sjetvu. Osigurao je dovoljnu količinu sjemena i gnojiva, a prezadovoljan je netom završenom berbom kukuruza, koji je odlično rodio. Zanimljivo je, dodaje, kako se to događa već drugu godinu zaredom, što do sada nije bio tako čest slučaj.


Komentari članka

Vezani članci

Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

19.05.2020.

Postavljene cijevi izraelske tvrtke Netafim, svjetski poznatoga proizvođača opreme za navodnjavanje, gotovo su identične cijevima namijenjenim za površinsko navodnjavanje ‘kap po kap‘. Na svakih pola metra na gornjoj strani imaju otvor za istjecanje vode,

Robert Mesaroš: Odlično smo se pripremili za sjetvu, nema čekanja zbog pandemije

24.04.2020.

Proljetni radovi, posebice sjetva i njega ozimih usjeva ne smiju se zanemariti, bez obzira na pandemiju, kaže nam Robert Mesaroš koji s ocem Franjom obrađuje 60 hektara, a posao im je olakšan i mehanizacijom kupljenom kroz Program ruralnog razvoja

Proljetna sjetva uz Covid-19: zatraženo hitno otvaranje trgovina s dijelovima za strojeve

23.03.2020.

Provjerili smo kakvo je stanje i imamo li dovoljno repromaterijala za nadolazeću sjetvu, ali i rade li poljoprivredne ljekarne i veterinarske stanice. Evo što kaže zamjenik predsjednika HPK, Mato Brlošić.

U početku imao jedva četiri, danas Božidar Šarčević obrađuje 250 ha i - zapošljava!

17.01.2020.

Okušao se i u ugostiteljstvu, no ipak vratio korijenima. Taj uspješni ratar uzgaja pšenicu, ječam, uljanu repicu, soju, kukuruz, suncokret te sjemensku soju i pšenicu za poznatog kupca, izgradio je i podno skladište, a novih planova mu ne nedostaje.

Ivan Delibos uzgaja eko proljetni ječam koji manje obolijeva od jesenskog

06.12.2019.

Ivan Delibos jedan je od rijetkih proizvođača ekoloških žitarica u Slavoniji, ali i u široj regiji. Sustavno istraživanje dovelo ga je do ječma, prilagođenog potrebama suvremenog čovjeka.

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 356 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija