Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2017

Zbog nešto bolje cijene zasijat ćemo 10 posto više pšenice nego lani

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Zbog nešto bolje cijene zasijat ćemo 10 posto više pšenice nego lani

Prošlogodišnja jesenska sjetva, kada je u Hrvatskoj zasijano nikad manje pšenice u 26 godina – na 105.000 hektara, što je čak 58.000 ha manje nego 2015., ove jeseni, prognoze su Žitozajednice (ŽZ) i Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ne bi se trebala ponoviti. Jer, ove godine naša najvažnija krušarica ipak je postigla nešto bolju cijenu od lanjske; prema podacima Žitozajednice, ali i Komore, prosječno je bila 1,15, a lani 1,05 kuna, pa je nešto bolja cijena u 2017. “odgovorila” ratare od daljnjeg smanjivanja površina pod pšenicom.

Iako su prognoze da se one neće (dalje) smanjivati, ipak nema mjesta prevelikom optimizmu i rastu brojki jer trend okretanja dohodovnijim kulturama poput uljane repice i dalje je prisutan. Svjedoče tomu ovogodišnji indeksi. Prema riječima direktorice ŽZ Nade Barišić, indeks za pšenicu bio je 60, za ječam 89, za zob 93, a za uljanu repicu čak 127,4.

- U ŽZ smatramo da će sjetva pšenice biti bolja od lanjske; ne bi bilo dobro da se pad površina pod tom kulturom nastavi u smislu da nemamo dovoljno za svoje potrebe. Mi još uvijek imamo prostora za izvoz pšenice koja je uvijek bila kultura koju smo jako dobro izvozili. Svakako je potrebno da se Ministarstvo poljoprivrede uključi u procjene da do toga ne dođe, da ne dođe do godine kada je ne bismo imali dovoljno za svoje potrebe - ocjenjuje Barišić.
Rast uvoza

Ratari ljetošnju žetvu navode kao jednu od boljih, čak i s ostvarenim rekordima poput prinosa i do 6 t/ha. U njoj smo poželi 578.000 tona. Naše prijašnje potrebe, a vrijeme je to kada nismo imali ovako veliki uvoz pekarskih proizvoda, za ovom krušaricom bile su 500 - 550 tisuća tona. S rastom tog uvoza naše su se potrebe za pšenicom smanjile na 400 - 450 tisuća tona.

– Stoga, imamo 128.000 tona iznad naših potreba za 2017., kaže Barišić i ponavlja staru “mantru” – kada pšenice ima puno, manja joj je cijena.

– Trebamo raditi na tome da pšenice uvijek imamo dovoljno za svoje potrebe. Nije nam cilj izvesti pšenicu treće klase ili stočnu pšenicu i ne zaraditi, nego da se izvozi visokokvalitetna pšenica i da se na njoj zaradi. Idealno bi bilo kada bismo mi proizvodili pšenicu i vani prodavali brašno kao dodanu vrijednost - kaže šefica ŽZ Barišić. Državni zavod za statistiku još nije izišao (ni s ranim) procjenama jesenske sjetve 2017. U Žitozajednici ih očekuju do kraja listopada. U HPK-u kažu da je sjetva pšenice na samom početku, da je je dosad zasijano tek oko 5 %.

– Cijena joj se ove godine malo popravila, a ove godine bolji su i vremenski uvjeti za sjetvu, pa bi sve to trebalo utjecati da se zasije nešto više pšenice nego lani, do 10 % više. Lanjski listopad bio je loš za sjetvu – blato, kiša…, neki su i zbog toga odustajali od nje - kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.
Ovisni o otkupljivaču

No, procjenjuje da će se smanjivati površine pod kukuruzom. Razlog je znan – zbog pada stočarske proizvodnje. Troškovi sjetve trebali bi se kretati do 4000 kn/ha.

Ratari u brodskom kraju sjetvu pšenice nisu smanjivali ni dosad, čak ju, kaže Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša, i povećavaju. – I sin i ja povećali smo sada površine pod njom za deset jutara. Jednostavno – ne znamo što bismo više radili… Sada smanjujemo kukuruz, no povećali smo poljoprivredne površine. Iako, ne vjerujem da će cijena pšenici biti nešto veća jer ovisi o otkupljivaču. Naš ljetos uopće nije gledao proteine, samo vlagu i hektolitar, a svima je cijena bila po kunu. Mi ovdje ne sijemo suncokret, uljanu repicu sije samo jedan. Kod nas se sije pšenica, soja, kukuruz. Te tri kulture naš su prioritet - kaže Klasnić, koji i dalje ostaje vjeran pšenici kao tradiciji u sjetvi.

Prirod suncokreta povećan, kukuruza znatno smanjen

Dok se očekuju rane procjene jesenske sjetve 2017., DZS je ovih dana objavio rane procjene važnijih kasnijih usjeva u ovoj godini. – Procjenjuje se da je prirod suncokreta povećan za 4,5 % u odnosu prema prošlogodišnjem ostvarenom prirodu, podaci su DZS-a. No, kukuruz bilježi znatan pad; procjenjuje se da je njegov prirod smanjen, i to za gotovo četvrtinu – za 22 %, dok je procijenjeni prirod soje smanjen za 16,4 % u usporedbi s prošlogodišnjim. Uzrok smanjenju je smanjeni prirod po hektaru, i to za kukuruz 1700 kg/ha, a za soju 700 kg/ha.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Šimić kupila sušare i krenula u ozbiljnu proizvodnju kamilice

02.06.2020.

Šimići iz Čađavičkog Luga u budućnosti planiraju širiti proizvodnju kamilice i daljnju preradu, ali i uzgajati ostalo ljekovito bilje. Također, posjeduju sušare, a u planu im je postavljanje solarnih panela kao i proizvodnja agropeleta.

Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

19.05.2020.

Postavljene cijevi izraelske tvrtke Netafim, svjetski poznatoga proizvođača opreme za navodnjavanje, gotovo su identične cijevima namijenjenim za površinsko navodnjavanje ‘kap po kap‘. Na svakih pola metra na gornjoj strani imaju otvor za istjecanje vode,

Robert Mesaroš: Odlično smo se pripremili za sjetvu, nema čekanja zbog pandemije

24.04.2020.

Proljetni radovi, posebice sjetva i njega ozimih usjeva ne smiju se zanemariti, bez obzira na pandemiju, kaže nam Robert Mesaroš koji s ocem Franjom obrađuje 60 hektara, a posao im je olakšan i mehanizacijom kupljenom kroz Program ruralnog razvoja

Proljetna sjetva uz Covid-19: zatraženo hitno otvaranje trgovina s dijelovima za strojeve

23.03.2020.

Provjerili smo kakvo je stanje i imamo li dovoljno repromaterijala za nadolazeću sjetvu, ali i rade li poljoprivredne ljekarne i veterinarske stanice. Evo što kaže zamjenik predsjednika HPK, Mato Brlošić.

U početku imao jedva četiri, danas Božidar Šarčević obrađuje 250 ha i - zapošljava!

17.01.2020.

Okušao se i u ugostiteljstvu, no ipak vratio korijenima. Taj uspješni ratar uzgaja pšenicu, ječam, uljanu repicu, soju, kukuruz, suncokret te sjemensku soju i pšenicu za poznatog kupca, izgradio je i podno skladište, a novih planova mu ne nedostaje.

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija