Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2021

Zbog velike neizvjesnosti Hrvati štede: Na računima je 20 milijardi kuna više, a najviše se za crne dana ostavlja u Sisačko-moslavačkoj županiji

Izvor: www.tportal.hr · Autor: N. S./Hina  

Zbog velike neizvjesnosti Hrvati štede: Na računima je 20 milijardi kuna više, a najviše se za crne dana ostavlja u Sisačko-moslavačkoj županiji

Povećana neizvjesnost oko budućih gospodarskih kretanja dovodi i do rasta štednje, istaknuto je u analizi HGK u povodu Svjetskog dana štednje, pri čemu podaci HNB-a pokazuju da su depoziti kućanstava krajem rujna na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9,1 posto.
Prema najnovijim podacima HNB-a, depoziti kućanstava su krajem rujna iznosili 240,3 milijarde kuna i bili su za 1,6 milijardi kuna ili 0,7 posto veći u odnosu na kolovoz, dok su na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9,1 posto.

U povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) su poručili da u 2021. godini, u kojoj je i dalje prisutna pandemija koronavirusa, ali uz ostvaren oporavak gospodarske aktivnosti, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljnji rast.

Pozivajući se na podatke HNB-a od kolovoza, istaknuli su da je rast depozita na godišnjoj razini zabilježen u svim županijama, u rasponu od 4,2 posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 14,3 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Kada se promatra raspodjela depozita kućanstava u bankama, koncentracija depozita očekivano je najveća u Gradu Zagrebu, čiji su građani krajem kolovoza na štednji imali 67,2 milijarde kuna, što je udio od 29 posto.

Nadalje, ako se promatraju depoziti "per capita" po županijama, prema podacima HNB-a za kolovoz na razini iznad 50 tisuća kuna nalaze se županije Jadranske Hrvatske, izuzev Ličko-senjske, dok su Grad Zagreb i Zagrebačka županija jedine takve među kontinentalnim županijama.

Pritom, prva je Istarska županija (85.249 kuna), slijedi Grad Zagreb (83.049 kuna), dok je na začelju Vukovarsko-srijemska županija (26.068 kuna). Na razini Hrvatske depoziti "per capita" iznose 57.555 kuna, što je iznad prošlogodišnjeg iznosa na razini Hrvatske od 53.103 kune, pokazala je analiza HGK.

Struktura depozita kućanstava prema vrstama depozita pokazuje da je vidljiv nastavak trenda smanjenja udjela oročenih depozita uz porast udjela štednih depozita i depozitnog novca (depozita na transakcijskim računima i depozita po viđenju) što je posljedica niskih kamatnih stopa na oročenu štednju i posljedično povećanja sklonosti građana prema likvidnijim oblicima depozita.

Tako, prema kolovoškim podacima HNB-a, udio oročenih depozita iznosi 33,6 posto, što je pad udjela za 4,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prošle godine, dok je udio štednih depozita dosegnuo 35 posto, uz rast za 2,2 postotna boda, a depozitnog novca 31,4 posto, što je više za 2,5 postotnih bodova, izvijestili su iz Komore.

"Oscilacije štednje bile su goleme"

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher rekao je u izjavi koja se prenosi u objavi da povećanje štednje hrvatskih građana u bankama ne iznenađuje s obzirom na to da se u svakoj krizi, ovog puta uzrokovanoj pandemijom covid-19, uvijek više štedi.

Da sve dok je neizvjesnost glede budućih gospodarskih kretanja povišena, isto će biti i sa štednjom, također je istaknuo i glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, aposfofirajući da su oscilacije štednje bile goleme.

Tako se uslijed izbijanja pandemije i posljedičnog nedostatka dobara, a osobito usluga, kao i opreza i straha zbog potencijalnog gubitka prihoda, štednja "preko noći" udvostručila.

Otključavanje gospodarstva i oporavak povjerenja omogućili su postupno vraćanje pretpandemijskim obrascima potrošnje i štednje, iako je štednja uglavnom i dalje nešto povišena u odnosu na uobičajene razine, rekao je Šošić.

Naveo je i da su glavninu novčanih viškova akumuliranih nakon izbijanja pandemije građani polagali u banke u obliku depozita. Također, štednja se usmjeravala i u otplatu potrošačkog duga, a tu su i uvijek atraktivna ulaganja u stambene nekretnine, pa su i stambeni krediti rasli sve brže, uz sve očitije naznake precijenjenosti.

"Stjecati navike štednje od malih nogu"

Član Uprave Hrvatske poštanske banke i zamjenik predsjednika Udruženja banaka HGK Anto Mihaljević rekao je da značajnu ulogu i mjesto banaka vidi u oporavku gospodarstva i pružanju potpore daljnjem razvoju Hrvatske. "Time stvaramo i pretpostavke da sve veći broj građana može štedjeti bez značajnog smanjenja potrošnje i velikih odricanja", izjavio je Mihaljević, apostrofirajući da je štednja građana pretpostavka sigurnije budućnosti.

Predsjednik Uprave PBZ stambene štedionice Branimir Čosić rekao je da je vrlo važno da se navike štednje počnu stjecati već od malih nogu, a da se putem stambene štednje mogu stvoriti dobri temelji za rješavanje stambenih potreba u budućnosti, dok je predsjednik Uprave ZB Investa i predsjednik Udruženja investicijskih fondova HGK Hrvoje Krstulović istaknuo važnost štednje putem ulaganja u investicijske fondove.


Komentari članka

Vezani članci

Nikola Nikšić: Rimac je fokusiran na razvoj, a ne na dobit, visoke kapitalne rezerve jamče financijsku stabilnost

11.06.2024.

U bilanci društva Rimac Technology d.o.o., koje je s 1.1.2022. nastalo izdvajanjem gospodarske cjeline iz Rimac Group d.o.o., i u 100-postotnom je vlasništvu tog društva, na poziciji kapitalnih rezervi na dan 31.12.2023. (440.6 milijuna eura) došlo je do

MMF Vladi: Ukinite antiinflacijske mjere i uvedite porez na nekretnine

10.06.2024.

Pita li se ekonomiste Međunarodnog monetarnog fonda, tempo usporavanja inflacije u Hrvatskoj (i) ove godine će biti nešto slabiji nego što računaju u Vladi. Za razliku od njezinih projekcija prema kojima bi se prosječna inflacija 2024. trebala spustiti na

Trenutačno barem pet fondova rizičnog kapitala razmatra ulaganje u hrvatske tvrtke

07.06.2024.

Prema njegovom sudu, hrvatska je specifičnost da svake godine imamo do tri velike transakcije spajanja i preuzimanja. Jedna od naših osobina je i ‘trendovski‘ val ulaganja u jedan određeni sektor, a trenutno su to obnovljivi izvori energije.

Slatinska banka objavila preuzimanje Wüstenrot stambene štedionice

06.06.2024.

Nakon dugogodišnje pauze, konsolidacija na hrvatskom bankovnom tržištu opet se pokrenula. Nakon najave Nove ljubljanske banke (NLB) da je zanima Addiko banka, Slatinska banka u završnoj je fazi preuzimanja Wüstenrot stambene štedionice. U objavi na Zagreb

Financijsko-investicijski forum: Na burzu bi moglo izaći barem stotinjak hrvatskih tvrtki

06.06.2024.

– Mnogi misle da se na burzi mora prikupiti 50 do 100 milijuna eura. No, mogu se prikupiti i manji iznosi, oko milijun eura – pojasnila je čelnica burze. Dodala je kako mnoge tvrtke potpuno zanemaruju mogućnost izdavanja i korporativnih obveznica. – Svatk

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor