Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Velj 2019

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ana Fresl  

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

Prijedlog nove Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima za razdoblje 2021.-2027. Europske komisije donosi niz izazova i promjena. Među njima najveći je izazov smanjenje maksimalne stope financiranja projekata EU-a koje bi se značajno reflektiralo na Republiku Hrvatsku.

Naime, za manje razvijene regije Komisija predlaže da maksimalna stopa financiranja bude 70 posto vrijednosti ulaganja. U odnosu na trenutno razdoblje, kada je maksimalna stopa 85 posto, to je velika izmjena. Valja napomenuti da je 70 posto maksimalna stopa iz izvora fondova EU-a, iako su zemlje članice u većini investicija slobodne samostalno sufinancirati krajnjim korisnicima do 30 posto, pa onda krajnjim korisnicima možda ostaviti i nula posto potrebe za njihovim sufinanciranjem.

No to nužno znači da će izdvajanja iz svih javnih proračuna morati biti dvostruko veća da bi pokrila istu količinu projekata kao u ovom razdoblju (2014.-2020.). U većini slučajeva korisnici će ih morati sami sufinancirati.

Osim financijskog efekta, još je jedan značajan utjecaj prijedloga nove Uredbe, a koji je u svojoj suštini jako dobar. Naime, ovo smanjenje stope financiranja fondovima EU-a ujedno znači da će predlagatelji projekata zaista morati biti ozbiljni u svojim projektnim prijedlozima jer moraju sami više sufinancirati. To znači da ćemo morati predlagati ozbiljnije i promišljenije projekte, one koji su zaista jako potrebni i imaju šanse da njihovi efekti budu održivi nakon financiranja.

Ne implicira se da su trenutni projekti neozbiljni, nego da će se udvostručenjem iznosa vlastitog sufinanciranja udvostručiti i ozbiljnost prijedloga te odabira predmeta financiranja, ozbiljnost u pravodobnom i kvalitetnom upravljanju projektima i razne druge odlike odgovornosti u društvu općenito.

Nadalje, apsolutni iznos dostupnih sredstava iz ESI fondova smanjit će se na 8,8 milijardi eura, a prethodno je bio 10 i pol milijardi. Međutim, kad se gleda broj stanovnika u razdoblju kada se određuje proračun za svaku zemlju, ulaganja iz fondova EU-a per capita nisu se uopće značajno izmijenila od prethodnog razdoblja. To govori, nažalost, dosta realno o drugoj stvari, a to je koliko Hrvatska gubi stanovništvo u zadnjih 10 godina.

Osim navedenih izmjena, još je nekoliko izmjena predloženo novom Uredbom o ESI fondovima - umjesto dosadašnjih 11, po novomu će biti pet ciljeva ulaganja, kojima EU želi financirati viziju Europe što je: 1. pametna, 2. zelenija, 3. bolje povezana, 4. više socijalna i 5. bliža građanima.

Već uobičajenim fondovima za regionalni razvoj, socijalni fond, kohezijski te fond za pomorstvo i ribarstvo, dodaju se: Fond za azil i migracije, Instrument za upravljanje granicama i vize i Fond za unutarnju sigurnost. Ovim promjenama EU odgovara na izazove u području sigurnosti, migracija, kriza i sl.

Nacionalna razvojna strategija postaje iznimno bitan novi strateški dokument u svakoj zemlji članici koji će definirati srednjoročne i dugoročne prioritete za održiv razvoj i prosperitet države i društva, i to za razdoblje od 10 godina. Strategija će biti temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz ESI fondova, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a koordinira razvoj NRS-a u RH.

Želja Komisije za uvećanjem odgovornosti zemalja članica ogleda se i u sljedećemu: operativni programi bit će zamišljeni po modelu 5+2. To znači da se programira za razdoblje od pet godina, nakon čega će se raditi revizija postignuća, sukladno tome izmjene programa i rebalansi i onda nastavak financiranja u ostatku razdoblja do roka prihvatljivosti izdataka.

O pregledu tih i drugih bitnijih među novim pravilima ESI fondova za razdoblje 2021.-2027., kako je do prijedloga promjena došlo i koji je kontekst uvođenja novih pravila Uredbe, govorit će uskoro u Hrvatskoj upravo autorica nove Uredbe Vittoria Alliata di Villafranca, ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije, na međunarodnoj konferenciji o fondovima EU-a koja će se održati u Trakošćanu 6. i 7. ožujka.


Komentari članka

Vezani članci

Mlada poljoprivrednica proizvela "lažnu Nutellu" od batata za kojom kupci luduju

19.03.2019.

"Kako je nastala Batela? To je bio veliki prasak u mojoj glavi. Nisam bila zadovoljna cijenom batata jer svi hoće ekološko, kvalitetno, ali kada treba otvoriti novčanik, ljudi se povuku, tako da sam željela povećati ekonomsku vrijednost batata i došla na

Doktori, odvjetnici, direktori... Bakinim savijačama ne znaju odoljeti

18.03.2019.

Prije pet godina Jadranka je preko noći ostala bez posla. U tom je trenutku imala dvije opcije - biro ili preuzimanje tvrtke koja je bila pred raspadom. Uz podršku obitelji i majčinu financijsku pomoć odlučila je krenuti od samog početka. Poučena iskustvo

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Testiranjima za posao ciljaju milijun dolara

14.03.2019.

Munjevit rast počeli bilježiti kad su se iz testova za programere proširili u testiranje projektnih menadžera, prodavača....

Financial Times dodijelio veliko priznanje Međimurju: 'Prepoznali su naše rezultate'

13.03.2019.

Iz Međimurske županije u utorak su izvijestili da je poslovni dnevnik Financial Times u okviru svog fDI Magazina toj županiji dodijelilo nagradu kao jednoj od pobjednika u kategoriji stvaranja povoljnog poduzetničkog okruženja, efikasnosti javne uprave, p

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 943 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 329 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija