Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Velj 2019

'Žive bolje od nas jer su još u Jugoslaviji prešli na kapitalizam': jedan od najmoćnijih splitskih poduzetnika objasnio razliku između Hrvata i Slovenaca

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

'Žive bolje od nas jer su još u Jugoslaviji prešli na kapitalizam': jedan od najmoćnijih splitskih poduzetnika objasnio razliku između Hrvata i Slovenaca

Prvi su se zauzeli za uvođenje višestranačke demokracije i prvi izišli iz Jugoslavije.
Prvi su od bivših jugoslavenskih republika primljeni u NATO i EU. I u zajedničkoj državi slovili su za najrazvijenije, a u nepuna tri desetljeća razlika u standardu između Slovenaca i nekadašnjih susjeda/komšija još se povećala, pa su im i perspektive, u odnosu na države istočnije od njih, znatno bolje.

Najniža mirovina u Sloveniji je petsto, a u Hrvatskoj samo dvjesto eura. Prosječna plaća u Sloveniji je u kolovozu prošle godine iznosila 1077,77 eura, a u Hrvatskoj 866,95 eura neto. Minimalna neto plaća u Sloveniji je gotovo 600, a u Hrvatskoj 400 eura.

Zbog svega toga, Slovenci nisu kao Hrvati pohrlili na rad u inozemstvo, i nije da im se baš sve, kao što je slučaj u Hrvatskoj, svelo na glavni grad i njegovu okolicu; podjednako je perspektivno i područje oko Maribora, Novog Mesta, ali i Slovensko primorje.

Dalje, stopa nezaposlenosti u Sloveniji je u kolovozu prošle godine iznosila 5,3, a u nas 8,3 posto. Unatoč rascjepkanosti posjeda, u Sloveniji ni približno nije zapušteno poljoprivredno zemljište kao u nas, gdje je gotovo trećina obradivih parcela zarasla u korov. Ljudi i dalje, kao nekada u Jugoslaviji, nakon odrađenog posla u državnoj ili privatnoj tvrtki marljivo rade na zemlji, proizvode hranu za svoje ili potrebe tržišta. Imaju više, a žive skromnije, što se da zamijetiti golim okom: kuće su im manje, ne pate od luksuzne garderobe i istih takvih automobila kao mi.

Kroz povijest, Slovenci nisu bili toliko izloženi ekonomskim i političkim emigracijama kao mi. Hrvata je tako koliko u domovini toliko i u dijaspori, s četvrtom i petom generacijom iseljenika ukupno osam milijuna, a tek pet posto Slovenaca živi preko granice.

Počasni konzul Slovenije u Splitu i jedan od naših najuspješnijih poduzetnika Branko Roglić dugo posluje u Deželi. Prije dvije godine, Roglićev "Orbico", najveća tvrtka za distribuciju u Europi, preuzeo je slovensku tvrtku "Everet grupa", drugog po veličini distributera kozmetike u regiji i uspješno ga integrirao.

– Glavna razlika je u mentalitetu. Oni su jednostavno odgovorniji i ozbiljniji od nas. Slovenci su otišli daleko naprijed, prvenstveno zato što su se oni još u socijalizmu počeli učiti kapitalizmu, prilagođavati onome za što je bilo jasno da dolazi. I drukčije nisu ni mogli jer im je okruženje takvo, bolje od njih – Austrija, Italija, a nije im daleko ni Njemačka, pa su se morali brusiti, raditi na sebi da bi jednoga dana opstali u okolnostima slobodnog tržišta.

Oni su, dakle, već u Jugoslaviji bili svjesni da je došao kraj planskoj ekonomiji i pripremili su se, za razliku od nas, za novo vrijeme i konkurenciju na tržištu s kojom će se suočiti – objašnjava Roglić, i dodaje da ga ne čudi što se razlika u standardu između Hrvatske i Slovenije u zadnja tri desetljeća dodatno povećala u korist naših susjeda.

– Oni jesu uvijek bili bolji od nas, ali nikad ovoliko koliko je to danas. Naravno da je nas unazadio nesretni rat, ali tu je i niz pogrešaka koje smo sami napravili koje su zapravo bile kobne. Evo vam ilustrativnog primjera u kojoj apsurdnoj zemlji živimo. Dakle, iako je formalno na djelu kapitalizam, mi smo faktički još u socijalizmu, jer kako tumačiti činjenicu da radnici "Uljanika" prosvjeduju protiv samih sebe?! Vlasnici su 46 posto dionica brodogradilišta, a izlaze na ulicu nezadovoljni stanjem u škveru za koji su odgovorni oni kao njegovi vlasnici?! Pa, gdje to ima? – pita Roglić.
U Sloveniji je administracija kudikamo manja i efikasnija.

– Evo vam pravog primjera. U njihovoj gospodarskoj komori radi 60 ljudi, a u našoj 600, a Hrvatska nema deset puta više stanovnika od Slovenije. Imaju i oni previše općina, ali rade na tome da smanje njihov broj, i ne guraju probleme pod tepih, nego čim se pojave, čim ih se detektira da su na vidiku, kreće se u njihovo rješavanje. I to je ta razlika u mentalitetu koje Slovence čiji uspješnijima od nas. Oni od problema ne bježe, oni probleme ne odgađaju, već se istoga trena s njima hvataju u koštac dok ih ne riješe. I tu se zapravo ponašaju kao Nijemci; uporno traže rješenje – veli vlasnik "Orbica", koji je integracijom slovenskog "Evereta" dobio regionalno tržište.

– I tu je razlika u odnosu na nas, jer su oni oduvijek izvozno orijentirani. Oni su upola manja zemlja od Hrvatske, a imaju dvostruko veći izvoz. Mi smo preuzimanjem "Evereta" dobili veliko izvozno tržište, i kad smo tvrtku posložili kako treba, riješili neke stvari u njezinu unutrašnjem ustroju, sve je krenulo naprijed. No, treba reći da je poslovanje u Sloveniji puno lakše nego u Hrvatskoj, jer tamo administracija shvaća da je ona tu radi građana i poduzetnika, a ne kao u Hrvatskoj gdje misle da svi ovisimo o njima. Administracija je u Sloveniji servis građanima i poslovnim ljudima, a kad je tako, a ja sam se osvjedočio na osobnom primjeru da jest, građevinsku dozvolu dobijete za mjesec dana – kaže Roglić.

Kad je riječ o hrvatskom selu, jedina aktivnost je ona poljoprivredna, pa osim rada na zemlji ili u državnim službama, treća vrsta zanimanja ne postoji.

– A u Sloveniji gotovo svako selo ima barem po neki pogon, pa ljudi rade i ostaju tu živjeti, a ne idu u gradove. Mi bismo od Slovenaca mogli puno toga naučiti – konstatira Roglić i napominje da je Hrvatska ključnu pogrešku napravila u trenutku kada je fiksirala kunu prema euru.

– Mi smo trebali dopustiti kuni da klizi, i tako olakšati ne samo izvoznicima, nego prije svega proizvođačima. Slovenci u takvu zamku nisu upali – veli naš sugovornik.
Odnosi između Slovenaca i Hrvata dugo su bili idilični. Nikakvih prijepora do osamostaljenja nismo imali.

– Spor oko Piranskog zaljeva je zapravo smiješan. I to svi znaju, i ovdje i tamo. Veze između Hrvata i Slovenaca su vrlo čvrste. Pa, Dalmacija i Slovenija su dugo bile izravno pod Bečom, mi imamo neka zajednička iskustva. Više gospodarske suradnje sa Slovencima, više primjene njihovih iskustava iz privrede i organizacije državne administracije, može nam samo koristiti – zaključuje Roglić.

Zatvorili lopove iz pretvorbe

Hrvatsku je gospodarskog napretka stajala i banditska pretvorba. No, ni u Sloveniji društveno vlasništvo nije svugdje pretvoreno sukladno zakonu i moralnim uzusima.

– Samo, razlika je u tome što su njihovi lopovi iz pretvorbe završili u zatvoru, a naši su na slobodi – kaže Roglić, i ističe da su Slovenci uložili puno više napora da bi velike tvrtke nastale u socijalizmu održali na životu.

– Oni jesu sada veliko "Gorenje" prodali Kinezima, ali zato da ga spase, da mu osiguraju tržište i budućnost – kaže Roglić.


Komentari članka

Vezani članci

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Poljska grupacija R22 preuzela vodeću hrvatsku hosting tvrtku Avalon

19.07.2019.

Nakon višemjesečnih pregovora vodeći hrvatski hosting provider Avalon prodan je R22 Grupi iz Poljske. Cijelu transakciju pratilo je društvo Grubišić & Partneri. Ovu ekskluzivnu vijest potvrdio je direktor i suvlasnik Damir Mujić.

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Za poduzetnike je 2018. godina bila najuspješnija u 17 godina

15.07.2019.

Veliki poduzetnici svojim rezultatima dominiraju u hrvatskom gospodarstvu - prošle godine zapošljavali su 263.465 radnika

Sezona je u isto vrijeme rekordna i katastrofalna. Evo zašto

12.07.2019.

MINISTAR turizma Gari Cappelli neki dan je predstavio turističke rezultate za prvih pola godine prema kojima je naš turizam u porastu, iako cijeli turistički sektor tvrdi da je pravo stanje na terenu lošije nego lani te da su slabije popunjeni i privatni

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija