Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Srp 2022

AmCham: Potrebno je porezno rasterećenje ako Hrvatska želi konkurirati drugim državama te zadržati radnike

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Lider  

AmCham: Potrebno je porezno rasterećenje ako Hrvatska želi konkurirati drugim državama te zadržati radnike

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham), koja već godinama radi i aktivno daje preporuke za reformu poreznog sustava, na današnjem je okupljanju 'Porezna politika u izazovnim vremenima' kroz pet krugova poreznih izmjena dala prijedloge od kojih je znatan dio prihvaćen, navedeno je u priopćenju.

Na događanju se potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić osvrnuo na ulogu porezne politike u suvremenim ekonomskim događanjima, učincima dosadašnjih 5 krugova porezne reforme te planovima Vlade za daljnje porezno rasterećenje.

- Nakon što smo proveli značajne porezne promjene čiji je cilj bio pojednostavljenje poreznog sustava i rasterećenje, kako poduzetnika, tako i građana, sada smo i u završnoj fazi procesa uvođenja eura u Republici Hrvatskoj pa će tako Hrvatska nakon niza godina, brojnih provedenih mjera i izvršenih obveza, 1. siječnja 2023. postati dvadeseta država članica u kojoj će euro biti službena valuta. Vođenje odgovorne fiskalne politike omogućilo nam je da uopće započnemo cijeli ovaj proces, a njegovo finaliziranje, uz daljnju kontrolu rashoda, provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koja uključuje i brojne reforme javnog sektora, napore usmjerene ka stvaranju pozitivnog poduzetničkog okruženja te u konačnici međunarodno konkurentnog gospodarstva učinit će Hrvatsku još poželjnijom za rad, život i nove poduzetničke pothvate - istaknuo je ministar Marić.

Unatoč znatnom napretku vezanome uz porezno rasterećenje rada, u Istraživanju poslovne klime koje je AmCham predstavio početkom 2022. godine oporezivanje rada još uvijek je među tri ograničavajuća faktora poslovanja u Hrvatskoj. Stoga, AmCham smatra da ima još prostora za daljnje porezno rasterećenje rada kako bi on bio konkurentniji u usporedbi s drugim državama srednje i istočne Europe te usmjeren na zadržavanje radne snage u Hrvatskoj.

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj i ove je godine objavila stajalište 'Preporuke za reformu poreznog sustava u 2022. godini' koje je bilo predstavljeno na događanju. Stajalište predlaže niz preporuka za daljnje porezno rasterećenje usmjereno na još snažnije privlačenje ulaganja i veću konkurentnost hrvatskih poslodavaca kod privlačenja i zadržavanja radne snage.

U svom stajalištu AmCham predlaže tri ključne mjere:

Povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 4.900 Kn (650 EUR);
Smanjenje porezne stope od 20 posto na 10 posto poreza na dohodak i porezne stope od 30 posto na 25 posto;
Primjenu najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice pri obračunu doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Navedenim mjerama bi se osiguralo da uz isti trošak poslodavaca zaposlenici dobivaju veća neto primanja, što povećava njihovu gospodarsku moć i kapacitet za potrošnju, tj. povećava životni standard, a što posredno ima pozitivan utjecaj na gospodarski rast u Hrvatskoj.

Uz tri ključne mjere AmCham se zalaže i za implementaciju opcijskih planova i u društvima s ograničenom odgovornošću.

AmCham-ov prijedlog je izmjena Zakona o porezu na dohodak u kojoj bi se propisalo da se dohotkom od kapitala, osim dodjele ili kupnje vlastitih dionica, smatraju i dodjela i stjecanje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću. Ako bi se zakonski okvir u tom smislu uredio, to bi pomoglo razvoju manjih i srednjih poduzeća, kao i start-upova u Hrvatskoj.

Također, predlažu neoporezivi dodatak za rad od kuće od 360 kn (50 EUR) mjesečno kao i povećanje novčanih naknada i nagrada poput povećanja neoporezivog iznosa naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, dnevnica za službeni put u tuzemstvo i inozemstvo, prigodnih nagrada, paušalnih naknada za obrok u novcu, dar u naravi, dar za dijete, potpore za slučaj smrti, itd.

'Preporuke za reformu poreznog sustava u 2022.' predstavili su Hrvoje Jelić, partner, PwC Hrvatska (Porezne vlasti kao partneri poslovne zajednice), Paul Suchar, partner i Petra Megla, direktor, KPMG Hrvatska (Kako zadržati i nagraditi zaposlenike) i Krešimir Lipovšćak, partner, Crowe Hrvatska (Dodana vrijednost za zaposlenike).

Nakon predstavljanja AmCham-ovih Preporuka uslijedila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave; Josip Funda, glavni ekonomist, Svjetska banka; Stanko Kršlović, član Uprave, Philip Morris Zagreb i Bojan Poljičak, direktor, Adcubum.

- U kratkom roku teško je za očekivati bilo kakva dodatna porezna rasterećenja posebice ako se u obzir uzme rastuća neizvjesnost oko ekonomskih kretanja prema kraju godine. U srednjem roku, međutim, treba ići u smjeru ujednačenijeg oporezivanja dohotka iz različitih izvora, smanjenje poreznog opterećenja rada, posebice viših dohodaka, te snažnijeg poreznog stimuliranja ulaganja u istraživanje i razvoj i inovacije poduzeća - zaključio je Josip Funda, glavni ekonomist, Svjetska banka.


Komentari članka

Vezani članci

Porez na nekretnine za sada se neće uvoditi

31.01.2023.

Mjerama iz paketa Vlade RH ostvaren je niz poreznih rasterećenja te je omogućeno obveznicima jednostavniju i jeftiniju poreznu administraciju te je provedena socijalno osjetljivija porezna politika. U 2022. godini povećani su neoporezivi primitci čiji zbr

Stručnjak za nekretnine: 'Ovo su znakovi koji najavljuju pad cijena, u državama EU-a tržište se gotovo prepolovilo'

24.01.2023.

Uvijek je bio trend rasta cijena nekretnina kada su kamate padale, a kada su rasle, onda je bio silazni trend, kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, govoreći o iskustvu s tržištem nekre

Amerikanci su lani u Hrvatsku uložili više nego u prethodnih 28 godina ukupno

23.01.2023.

Prema HNB-ovim preliminarnim podacima, u prva tri prošlogodišnja kvartala u Hrvatsku je stiglo 2,85 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Ako su inozemna ulaganja jednakim tempom stizala i u posljednjem lanjskom kvartalu, može se pretpostaviti da će k

Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili

23.01.2023.

Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i

Hrvatska u 2023. ušla s 1,6 milijuna zaposlenih

13.01.2023.

Hrvatska je u novu godinu ušla s 1,6 milijuna zaposlenih, što je oko 36 tisuća radnika više nego što ih je bilo u istom razdoblju prošle godine, ali i oko 9 tisuća zaposlenih manje u odnosu na prethodni mjesec, piše u petak Večernji list

Tag cloud

  1. 2429 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1749 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1201 članka imaju tag ict
  9. 1306 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 644 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 368 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor