Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2023

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 2,7 posto

Izvor: privredni.hr · Autor: Hina/P.hr  

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 2,7 posto

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u drugom tromjesečju ove godine, 10. kvartal zaredom, no rast je blago usporen na 2,7 posto na godišnjoj razini. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je nešto sporiji rast nego u prvom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto, no to je već 10. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

„Rast gospodarstva u drugom tromjesečju predvođen je najvećom sastavnicom BDP-a, potrošnjom kućanstava, te nastavkom rasta bruto investicija u fiksni kapital. Podržana prvenstveno rastom u uslužnim djelatnostima, potrošnja kućanstava je u drugom tromjesečju bila realno viša za 2,3 posto... Rezultat je to i izraženog pritiska na rast plaća, i dalje otpornog tržišta rada, kao i kretanja u turizmu”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nešto brže u odnosu na 1,4-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 3,2 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,9 posto.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,3 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,2 posto.

S druge strane, izvoz roba i usluga pao je za 1,6 posto na godišnjoj razini, nakon snažnog rasta prethodnih kvartala. Pritom je izvoz roba pao za 9,7 posto, dok je izvoz usluga porastao za 8,3 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 3,6 posto, znatno više nego u prethodnom kvartalu, kada je skliznuo 0,8 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 7,3, dok je uvoz usluga porastao za 23,9 posto.

Pad izvoza i uvoza „posljedica je nepovoljnih kretanja kod vanjskotrgovinske razmjene... Pri tome je smanjenje realne vrijednosti izvoza roba izravna posljedica kretanja na najvažnijim hrvatskim izvoznim tržištima”, navodi se u analizi RBA.

Rast brži od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 1,1 posto.

Tako je rast domaćeg gospodarstva brži u odnosu na prosjek u EU.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,5 posto na godišnjoj razini.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u drugom tromjesečju poraslo za 0,3 posto na kvartalnoj, a 0,6 posto na godišnjoj razini.

RBA: U ovoj godini rast BDP-a od 2,5 posto
U trećem se tromjesečju očekuje nastavak rasta hrvatskog gospodarstva.

„Rezultati ljetnih mjeseci utjecat će, osim na izvoz usluga, na raspoloživi dohodak, potrošački optimizam i osobnu potrošnju. Za sada dostupni podaci glavne turističke sezone (srpanj) ukazuju na godišnji rast dolazaka te blagi pad noćenja, uz očekivanu veću potrošnju trgovine na malo. S druge strane, polagano slabljenje inflacije i smanjenje inflacijskih očekivanja, uz rast realnih plaća, podržavat će rast osobne potrošnje”, ističu analitičari RBA.

Međutim, pred kraj godine izgledno je usporavanje rasta gospodarstva.

Tome „doprinosi slabost industrije, koja još uvijek nije na stabilnom putu oporavka. Štoviše, kao i u ostatku Europe, nalazi se u fazi recesije. Uz to, razvoj gospodarske situacija u najvažnijim hrvatskim trgovinskim partnerima u EU sugerira na izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje”, navode analitičari RBA.

No, ističu da su i dalje optimistični glede nastavka korištenja europskih sredstava, što bi trebalo omogućiti nastavak rasta investicija.

Stoga analitičari RBA ostaju pri svojoj ranijoj procjeni da će u cijeloj ovoj godini gospodarstvo porasti za 2,5 posto. No, poručuju i to da je zbog visoke neizvjesnosti i vanjskog okruženja ta procjena izložena blago negativnim rizicima.

HGK: Rast BDP-a u skladu s očekivanjima, a inozemni okvir sve upitniji
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja ocijenio je da je rast hrvatskog BDP-a u drugom kvartalu u skladu s očekivanjima, no i da je "inozemni okvir" sve upitniji, a da će gospodarska kretanja u velikim članicama EU-a te Kini ključno utjecati na dinamiku rasta domaćeg gospodarstva u drugoj polovini godine.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema sezonski prilagođenim podacima, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 2,5 posto na godišnjoj, a 1,1 posto na kvartalnoj razini.

Rast od 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal znak je da je ekonomija ušla u treći kvartal solidno, ocijenio je Šaravanja, napomenuvši da je europodručje istovremeno raslo po stopi od 0,3 posto.

Sve ključne sastavnice BDP-a, navodi Šaravanja, zapravo su u skladu s mjesečnim objavama ekonomskih podataka. Plaće i zaposlenosti rastu, tako da porast osobne potrošnje od 2,3 posto godišnje u drugom kvartalu ne iznenađuje, a očekivan je i rast investicija od 3,2 posto godišnje. No ipak, upozorava Šaravanja, pad uvoza od 3,6 posto godišnje u drugom kvartalu upućuje na oprez.

Kako je pojasnio, pad zaliha i uvoza djelomično je rezultat prilagodbe nakon pandemije, s obzirom da su od drugog kvartala 2021. do četvrtog kvartala 2022. bilježene dvoznamenkaste realne godišnje stope rasta izvoza i uvoza.

"Svakako ćemo pomno pratiti kretanja ovih indikatora u drugoj polovini godine u smislu daljnjeg usporavanja zbog sporijeg globalnog gospodarskog rasta", istaknuo je Šaravanja.

Nadalje, pad izvoza roba na godišnjoj razini od 9,7 posto u drugom kvartalu i 4,6 posto u prvoj polovini godine samo potvrđuje utjecaj pada narudžbi iz Njemačke te činjenice da su i druge važne europske ekonomije poput Nizozemske u tehničkog recesiji ili kao Italija, u drugom kvartalu, zabilježile pad ekonomske aktivnosti.

Šaravanja je ustvrdio da će upravo gospodarska kretanja u velikim članicama EU-a te Kini, koja je važno izvozno tržište za Europu, biti ključan faktor za tempo rasta ekonomije u drugoj polovici 2023. godine.

"Za sada, 'vagani' prosjek procjena gospodarskog rasta za 2023. u rubrici HGK Konsenzus od 2,3 posto čini se prilično realan", zaključio je glavni ekonomist HGK.


Komentari članka

Vezani članci

Turistička noćenja u pola godine porasla za 2 posto, na 28 milijuna

09.07.2024.

U Hrvatskoj je u prvoj polovini godine boravilo 7,2 milijuna turista, koji su ostvarili 28,1 milijun noćenja, što je šest odnosno dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestila je u četvrtak Hrvatska turistička zajednica (HTZ), dodavši d

Hektar oranice u godinu dana prosječno poskupio za 740 eura

09.07.2024.

Prosječna cijena kupljenih oranica u Republici Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 4.440 eura po hektaru, što je 740 eura više nego 2022. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o cijenama određenih kategorija poljoprivredn

Fina: Najveću dobit ostvarili veliki poduzetnici

05.07.2024.

HRVATSKI poduzetnici u prošloj su godini ostvarili ukupnu konsolidiranu neto dobit od 8.76 milijardi eura, pri čemu je udio velikih poduzetnika u ukupno ostvarenoj neto dobiti 34 posto, srednjih 24 posto, malih 26.9 posto, a mikro poduzetnici 15.2 posto,

Inflacija u lipnju 2,4 posto, najniža godišnja stopa od lipnja 2021. godine

02.07.2024.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u lipnju 2024. u odnosu na lipanj 2023. u prosjeku su više za 2,4 posto, dok su u odnosu na svibanj, prema prvoj procjeni ostale na istoj razini, objavio

Hrvatska dobila prvi restoran s dvije Michelinove zvjezdice: Ovo su razlozi zašto je zablistao

28.06.2024.

Ovogodišnje izdanje Michelinova vodiča za Hrvatsku donijelo je značajnu vijest za hrvatsku gastronomsku scenu. Nakon dugo godina čekanja i solidnog broja restorana s jednom Michelinovom zvjezdicom, Hrvatska je prvi put dobila restoran s dvije zvjezdice, A

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1578 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1257 članka imaju tag trgovina
  10. 1142 članka imaju tag investicije
  11. 1183 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 574 članka imaju tag opg
  17. 745 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke