Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Lip 2022

Cezareja pšenicu ne želi izvoziti, ali mora jer nemamo kapacitete za preradu

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Goran Gazdek  

Cezareja pšenicu ne želi izvoziti, ali mora jer nemamo kapacitete za preradu

Tvrtka Cezareja iz Ivankova koja ove godine obilježava četvrt stoljeća rada, jedna je od najvećih otkupljivača poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoji i među najvećim je firmama Vukovarsko-srijemske županije.

U fokus interesa javnosti Cezareja je došla početkom 2019. kada je protiv njenog osnivača, vlasnika i predsjednika Uprave Marijana Novoselca i još 18 osoba Uskok podigao optužnicu zbog sumnje na utaju poreza ili carine. Nakon toga Novoselec je vlasništvo prepustio kćerki Misli Varzić. U kompaniji slučaj ne komentiraju i vjeruju u presumpciju nevinosti.

Tvrtka se bavi veleprodajom žitarica i uljarica, mineralnih gnojiva, sjemenske robe i sredstava za zaštitu bilja. Primarno su orijentirani kooperaciji, ali poljoprivrednike s kojima surađuju više ne nazivaju kooperantima nego poslovnim partnerima jer je riječ o velikim i uglednim poljoprivrednim proizvođačima koji ostvaruju ozbiljne prinose i zapažene rezultate. Ratarske kulture proizvede na vlastitih 500 hektara.

- Osim kooperacije, bavimo se vlastitom proizvodnjom sjemena, doradom sjemenskih usjeva i pružanju usluga iz područja poljoprivrede. Mi smo valjda jedina tvrtka koja radi isključivo veleprodaju za firme i OPG-ove. Imamo tehnologe koji ih savjetuju i obučavaju, organiziraju razne prezentacije i predavanja. Iz godine u godinu partneri nam ukazuju sve više povjerenja u svim segmentima poslovanja – objašnjava direktor i član Uprave Branimir Kopić.

Usluge nude u vlastitim centrima u Nijemcima, Otoku, Ivankovu, Bošnjacima, Drenovcima i Čajkvocima, a dorada sjemena se nalazi u Bošnjacima. U njihovom stopostotnom vlasništvu je i tvrtka Meretine koja radi 400 hektara većinom sjemenske robe.

Najveći dio prihoda, 70 do 80 posto ostvaruju trgovinom merkantilnom robom, a 20 do 30 posto repromaterijalom.

- Prošle godine je u prihodima išla 17 posto gore, ali je dobit malo slabija radi velikih oscilacija u cijeni žitarica – objašnjava Kopić.

Četrdeset posto proizvodnju izvoze, trećinu i BiH, nešto i Italiju i ostale europske zemlje te u Rusiju

- Moja ideja je bila da preskočimo prekupce i izravno izvozimo. Voljeli bismo sve prodati ovdje, ali Hrvatska ima vrlo malu preradu. Izvozimo sirovinu, a onda u trgovačkom centru kupimo kiflu ispečenu od polusmrznutog tijesta napravljenog od naše pšenice. Prije tri-četiri godine svrstali su nas među top 10 izvoznika i pozvali da dođemo po nagradu, ali nisam otišao - kaže naš sugovornik.

Prošle godine sagradili su novi objekt u Ivankovu od 5500 kvadrata, multifunkcionalni objekt koji može služiti i kao podni silos i kao skladište tako da ćemo značajno manje koristiti usluge drugih tvrtki.

Kao i ostale tvrtke, i Cezareju opterećuje divljanje cijena energenata i repromaterijala što je dovelo do poremećaja na tržištu, otežane nabave i lančanog poskupljenja ostalih roba, ali naš sugovornik vjeruje kako je to dugoročno neodrživo.

- Bilo je malo napeto s isporukom gnojiva, ali sve smo uspjeli nabaviti na vrijeme. Jako je nezgodno raditi u vremenu naglih promjena cijena. Ako kupiš zalihu već sutra ona može imati puno manju vrijednost, ako prodaš unaprijed može rasti cijena. Nije dobro ni da kupiš pa imaš, ni da prodaš, a nemaš. Na kraju će se cijene, prije ili kasnije, morati iskorigirati. Samo treba preživjeti do tada – zaključuje Kopić.


Komentari članka

Vezani članci

Tko kaže da traktor nije za cure? Vedrana Poletar je ostala u Slavoniji i u polju sagradila unosan biznis

15.06.2022.

Dok mladi odlaze u velike gradove i druge države, Vedrana Poletar je odlučila ostati u malom slavonskom selu i ondje izgraditi svoj život. Danas je uspješna poljoprivrednica koja živi od posla u koji se zaljubila još kao djevojčica.

Azijski sezonci na slavonskim poljima

15.06.2022.

Što se uvozne radne snage tiče, u Baranji to i nije nekakva novost. Još davno Belje je uvozilo radnu snagu, doduše iz raznih krajeva bivše države. Mnogi od njih u Baranji su i ostali. Najviše ih je bilo po beljskim pustarama. U ožujku su u Baranju stigli

Povećan iznos potpore za osiguranje usjeva, životinja i biljaka

15.06.2022.

Izmjene četvrtog natječaja za provedbu podmjere 17.1. objavila je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

U kojem slučaju se isplati investirati u geotermalnu energiju?

14.06.2022.

U Hrvatskoj imamo dva geotermalna izvora koja se koriste za stakleničku proizvodnju. Njihova je potrošnja na nivou milijun kubnih metara plina. Troškovi su im na 5 ha stakleničke proizvodnje za 70 do 75 posto manji. Zašto onda i drugi proizvođači ne koris

Od svinjogojske farme do prve tvornice izolata proteina u Europi

13.06.2022.

Najsuvremenija tvornica za preradu boba i krumpira, NUTRIS.tech™ opremljena inovativnom zelenom tehnologijom dosad je integrirala 252 OPG-a na principima kružnog gospodarstva

Tag cloud

  1. 2341 članka imaju tag turizam
  2. 2214 članka imaju tag hrvatska
  3. 1347 članka imaju tag svijet
  4. 1461 članka imaju tag izvoz
  5. 1705 članka imaju tag financije
  6. 1010 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1251 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1121 članka imaju tag trgovina
  9. 1141 članka imaju tag ict
  10. 938 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 985 članka imaju tag investicije
  12. 1011 članka imaju tag industrija
  13. 772 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1066 članka imaju tag EU
  15. 865 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 955 članka imaju tag kriza
  18. 471 članka imaju tag poticaji
  19. 665 članka imaju tag maloprodaja
  20. 631 članka imaju tag marketing
  21. 465 članka imaju tag opg
  22. 561 članka imaju tag tehnologija
  23. 445 članka imaju tag eu fondovi
  24. 340 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag krediti
  26. 421 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 451 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 477 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 415 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 361 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 388 članka imaju tag energetika
  35. 356 članka imaju tag start up
  36. 325 članka imaju tag hgk
  37. 405 članka imaju tag vlada
  38. 421 članka imaju tag BDP
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor