Hrvatska je rekorder EU. Gospodarstvo se najbrže oporavilo od pandemije

PANDEMIJA covida-19 i razne mjere koje su se uvodile da bi se pokušalo spriječiti ili usporiti širenje virusa su stvorile veliki negativni šok za gospodarstva svih država na svijetu. Restrikcije na kretanje ljudi među državama (često i unutar država, pa i unutar naselja), lockdown, kontrole i usporavanje svjetske trgovine, gotovo pa potpuni prekid zrakoplovnog i cestovnog prometa u nekim razdobljima, te razne druge namjerne i nenamjerne promjene su stvorili situaciju s kakvom se svjetsko gospodarstvo moralo suočavati rijetko kada u povijesti.

Hrvatska je 2020. imala jedan od najvećih padova BDP-a u EU, primarno zbog velikih ograničenja za međudržavna, a time turistička putovanja. Kako turizam čini jako velik dio gospodarstva Hrvatske, pad BDP-a od 8.4 posto je bio očekivan.

Do danas su se pojavili i drugi šokovi koji su direktna posljedica politika koje su se provodile u pandemiji (rast cijena), a koji su pogoršani događanjima u ostatku svijeta (rat u Ukrajini, produljeni lockdown u Kini). Ali izgleda da je Hrvatska jedna od država koje su se najbolje oporavile od pandemije, i realno najbolja u EU.

Hrvatska je imala najsnažniji oporavak gospodarstva nakon pandemije
Mjereno rastom bruto društvenog proizvoda (BDP) od posljednja tri mjeseca 2019., netom prije početka pandemije, do prva tri mjeseca ove godine, Hrvatska je najbolja u EU. Realni BDP (sezonski prilagođen) je narastao za 11.8 posto, daleko više od prosjeka EU (2.9 posto).

Ujedno se radi i o najbržem oporavku od svih država, a s Hrvatskom se može mjeriti samo realni rast BDP-a Poljske (11.2 posto). Ostale države koje su zabilježile snažan oporavak su Slovenija (7.8 posto), Danska (7.6 posto), Rumunjska (7.5 posto), Bugarska (6.8 posto), Švedska (6.4 posto), i Grčka (5.9 posto).

Doduše, jedna država je ostvarila i veći rast od Hrvatske, ali je izostavljena s razlogom. Radi se o Irskoj, koja je izostavljena zbog fenomena "vilenjačke ekonomije" (eng. leprechaun economics). Problem s mjerenjem BDP-a te države je što se u njoj nalaze sjedišta brojnih međunarodnih korporacija koje posluju u EU, a koje koriste Irsku kao poreznu oazu i izbjegavaju plaćanje poreza u drugim državama EU. Rekordan rast dobiti kompanija iz tehnološkog sektora 2022. je tako umjetno povećao i rast BDP-a Irske.

Iz podataka se može zaključiti da su se manje razvijene države EU puno bolje oporavile od bogatijih. Iznimke su Danska, koja je velik rast BDP-a imala zbog poskupljenja sirove nafte i plina 2022., te Švedska. Osim činjenice da je imala daleko manje protupandemijske mjere od ostalih država EU, nema drugog objašnjenja za dobru performansu Švedske.

Bitna informacija na makrorazini je daleko snažniji oporavak SAD-a (rast BDP-a 5.4 posto) od EU (rast BDP-a 2.9 posto). To se može objasniti većim problemima EU oko cijene nafte i plina, uzrokovanima napadom Rusije na Ukrajinu i posljedično odvajanjem država Europe od Rusije za uvoz tih energenata.

Tri države EU se još uvijek po vrijednosti sezonski prilagođenog realnog BDP-a nisu vratile na razine prije pandemije (posljednja tri mjeseca 2019.). To su Španjolska (-0.2 posto), Njemačka (-0.5 posto), i Češka (-1 posto). Isti problem ima i Ujedinjeno Kraljevstvo (-0.5 posto).

Snažan rast izvoza potvrđuje da se ne radi o statističkoj iluziji
Da se radi o realnom rastu gospodarstva, a ne samo statističkoj varci, lako je provjeriti iz podataka o vrijednosti izvoza proizvoda 2019. i 2022. Treba naglasiti da su u navedenom razdoblju svi proizvodi poskupjeli, posebno 2022., pa se velik dio toga rasta jednostavno odnosi na rast cijena. Ipak, rast je prevelik, a varijacija među državama preširoka, da bi sve bilo rezultat rasta cijena.

Hrvatska je 2022. ostvarila 24 milijarde eura izvoza proizvoda, dok je 2019. ostvareno 15 milijardi eura. To daje rast od 60 posto, ali nije korigirano za razliku u cijenama, pa je realni rast manji. Ali to ne znači da realni rast izvoza nije bio snažan, nego samo da je bio nešto manji od 60 posto, kako sugerira podatak o ukupnoj vrijednosti.

Tako se Hrvatska nalazi u društvu pet država EU koje su između 2019. i 2022. povećale izvoz proizvoda za 60 posto i više. Rekorder je Slovenija (rast 65 posto), zatim slijede Latvija (rast 64 posto), Grčka (rast 62 posto) i Bugarska (rast 60 posto).

Prosječno su države EU ostvarile rast vrijednosti izvoza od 39 posto, a najmanje Luksemburg (7 posto), Francuska (15 posto) i Njemačka (18 posto). Kada bi se uzeo rast cijena industrijskih i drugih proizvoda, realno je izvoz te tri zemlje najvjerojatnije pao, tj. nije se oporavio na razine otprije pandemije.