Kako će izgledati trgovine u budućnosti?

U sve više trgovina se instaliraju samoposlužne blagajne. Postoji mogućnost manualnog skeniranja proizvoda ili beskontaktnog „prepoznavanja“ robe. No, nisu sve mušterije, a ni trgovci, oduševljeni takvim rješenjima.

U podružnici španjolskog modnog giganta Bershke u Frankfurtu, najvećoj filijali tog lanca u Europi, mušterije očekuje, kako ga portal Tagesschau.de naziva, futuristički doživljaj kupovine. A futuristički znači da kupci svoje artikle stavljaju na posebnu blagajnu koja onda automatski „prepoznaje“ što su kupili – i to bez uobičajenog manualnog skeniranja robe i bez kontakta sa zaposlenicima koji inače naplaćuju robu i skidaju sigurnosne čipove. Mušterije moraju samo još platiti svoje nove „krpice“, skinuti te čipove i spakirati robu u vrećice.

Taj futuristički doživljaj kupovine je zapravo samoposluga - od ulaska do izlaska iz filijale. Bershka tako samo kopira trend koji je, primjerice, u supermarketima već odavno stvarnost. Tamo kupci na blagajnama za samoposluživanje sami skeniraju artikle, pakiraju u vrećice i plaćaju. Posljednjih godina je broj samoposlužnih blagajni u Njemačkoj (neki koriste i engleski pojam „self-checkout“), po navodima istraživačkog instituta EHI, kontinuirano rastao.

Sustavi za „self-scanning"

U 2019. godini u Njemačkoj su 903 trgovine svojim mušterijama nudile „self-checkout“. A u 2023. bilo ih je već 4.270. Osim toga tu su i mobilni sustavi za „self-scanning”, koji funkcioniraju uz pomoć prijenosnih skenera ili aplikacija instaliranih na pametnim telefonima. Neki dućani nude i jedno i drugi rješenje, kaže stručnjak za trgovinu Jörg Funder s Visoke škole u Wormsu. „Broj trgovina je u međuvremenu tako velik da se tu radi gotovo o kompletnoj pokrivenosti Njemačke.“

Oko 60 posto svih trgovina sa stacionarnim blagajnama za samoposluživanje bile su trgovine iz sektora prodaje prehrambenih namirnica. Osim filijala velikih lanaca kao što su Rewe ili Edeka, taj servis nude i diskontni divovi poput Lidla i Aldija. Oko 15 % samoposlužnih blagajni je instalirano u drogerijama, odnosno u dućanima koji prodaju građevinski, odnosno materijal za radionicu, kuću i vrt.

Prednosti za trgovce i mušterije

I lanac drogerija dm od 2022. nudi svojim mušterijama samoposlužne blagajne. U međuvremenu takve blagajne, po navodima iz samog poduzeća, postoje u više od 350 filijala dm-a diljem Njemačke. U jednoj filijali u Fuldi ove je godine broj tih blagajni s dvije povećan na tri. Osim te tri, postoje i dvije standardne blagajne na kojima sjede zaposlenici. Mušterije su dobro prihvatile samoposlužne blagajne, kaže voditeljica filijale u Fuldi Vanessa Reinhardt. Te blagajne koriste kupci iz svih dobnih skupina, kaže ona. „U udarnim vremenima, kada je u filijali više ljudi, češće se koriste samoposlužne blagajne sa ciljem reduciranja vremena koje se potroši na čekanje u redu.“

A ne profitiraju samo kupci. I osoblje trgovine tako svoje kapacitete može koristiti na drugi način, na primjer za savjetovanje mušterija, kaže šefica filijale: “Zbog uvođenja samoposlužnih blagajni ni u kom slučaju se ne reducira broj zaposlenih osoba. Upravo suprotno”, tvrdi Reinhardt.

Stručnjak za trgovinski sektor Jörg Funder vidi i neke druge prednosti za trgovce: „Time se otvara mogućnost komunikacije jedan na jedan.“ A to znači da trgovci mogu animirati mušterije da kupuju još više robe, kako bi na koncu i profit bio veći.

Tradicija i tehnologija

A dok brojni trgovci vide mnoge prednosti samoposlužnih blagajni, za druge to nije prihvatljiva opcija. Pogotovo u manjim dućanima to nije isplativo rješenje: trgovine su premale, promet prenizak. Za Holgera Enicka iz modne kuće Fink u Fuldi to ipak nije glavni razlog zbog kojeg se odriče tehnologije. U njegovoj “butigi” on ne želi ubrzani proces kupovine i neovisnost mušterija u plaćanju robe, dakle ono što se očekuje u drogerijama. “Zato što mi njegujemo osobni kontakt. Od pozdrava kada netko dolazi pa do trenutka napuštanja trgovine”, naglašava Enick. Njegovim mušterijama je, kaže, taj osobni servis posebno važan u doživljaju šopinga, pogotovo kad se radi o skupocjen(ij)oj modi.

Želja za tim tradicionalnim doživljajem prilikom kupovine nije prisutna samo u modnoj branši. To je razlog zbog čega će, po mišljenju stručnjaka Jörga Fundera, i dalje u dućanima postojati dobre stare blagajne na kojima će zaposlenici posluživati mušterije.

Razvoj u sektoru maloprodaje potvrđuje trend napretka tehnologije koja nudi i neke nove mogućnosti za poboljšavanje doživljaja zvanog kupovina. Slično kao kod Bershke, i druga velika poduzeća već sad svojim mušterijama nude i samoposlužne blagajne na kojima se robu uopće ne mora skenirati, na primjer Zara, Uniqlo ili Decathlon.