Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ruj 2021

Konzervacijski sustav obrade tla jedan od najznačajnijih elemenata održivog gospodarenja

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Goran Gazdek  

Konzervacijski sustav obrade tla jedan od najznačajnijih elemenata održivog gospodarenja

Sudionici međunarodne znanstvene radionice održane u Osijeku u okviru projekta "Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla" obišli su eksperimentalna polja u Čačincima gdje provode istraživanja različitih sustava obrade i kondicionera koje se koriste u uzgoju najznačajnijih ratarskih kultura.

Ovim projektom tim od 16 znanstvenika s poljoprivrednih fakulteta i visokih učilišta prati biološku i ekološku sliku tla te ekonomski aspekt takve proizvodnje, od ideje do konačnog proizvoda. Istražuju tri osnovna sustava u kombinaciji s različitim kondicionerima i uz različite kulture koje mijenjaju u ovisnosti o pravilnom plodoredu.

"Prvi sustav je konvencionalni - uobičajeno oranje na dubini od tridesetak centimetara s klasičnom pripremom. Drugi je konverzacijski duboki sustav gdje tlo rahlimo i ne okrećemo ga, a biljne ostatke ostavljamo na površini. Treći sustav je također konverzacijski, ali vrlo plitak, s maksimalnom dubinom oranja do 10 centimetara uz uvjet da što veće količine biljnih ostataka ostavimo na površini“, ističe voditelj projekta prof. dr. sc. Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Demonstracija na šest otvorenih profila
Budući da je tlo na kojem se obavljaju pokusi dosta nepovoljnih fizikalno-kemijsko-bioloških sredstava tim je tražio načina kako ga popraviti. Dio površine su kalcizirali prema preporuci za kalcizaciju. Različitim kondicionerima obavljena je standardna varijanta gnojidbe prema preporuci, gnojidba prema preporuci umanjena za 50 posto, gnojidba prema preporuci uz dodavanje kondicionera GO2 i umanjena gnojidba za 50 posto uz dodavanje GO2.

Iza toga dolaze tretmani nakon berbe ili žetve ovisno o kojoj se kulturi radi. "Koncepcija je ta da tlo u konzervacijskim sustavima obrade kontinuirano bude pokriveno ili biljkama u uzgoju ili biljnim ostacima", pojasnio je. Ove godine je to kukuruz pa će nakon berbe posijati četiri različite postrne kulture i neće im biti bitno kako će one nicati jer važno je da nikne i malo pokrije tlo.

"Nagodinu će prema plodoredu biti posijana soja, iza toga pšenica, a poslije toga ponavljamo taj ciklus tri najznačajnije kulture na našem području. Možda rotacije nisu savršene, ali su uobičajene na ovim područjima“, objašnjava profesor Jug.

Prisjetio se i zgode kada je na jednom dijelu pokusa danima ležala je voda. Ostavili su ju neka stoji što je moguće duže kako bi istražili što se događa u tlu. "Poljoprivrednicima je to katastrofa, a nama zlata vrijedni podaci jer dobijemo višu kvalitetu rezultata i nadgradnju u znanstveno-stručnim dijelu koja se može dalje i prenositi i razvijati s proizvođačima“, kaže.

Demonstracija je provedena na šest otvorenih profila. Rezultati utjecaja tretmana su vidljivi: na jednom dijelu uopće nema kukuruza, na drugom je stabljika niska, na trećem nevjerojatno visoka. Vide se razlike u korovima, velika dreniranost na nekim površinama, jako raspucano tlo na drugim, velike grude, velike i vrlo male pokorice…

"Podizanje kvalitete tla se ne događa kroz jednu godinu, naš eksperiment traje tri godine. Nakon trogodišnjeg kontinuiranog tretmana GO2 pripravkom vide se značajne razlike u strukturi tla, proliferacija korijena, njegovoj distribuciji pa i samom nadzemnom dijelu kukuruza iako je godina bila iznimno loša, pogotovo na ovom području. Razlike se dobro uočavaju, a najbolji se vide na konzervacijskim sustavima uz dodatak poboljšivača tla“, ističe voditelj terenske prezentacije projekta Benoit Le Rumeur, menadžer francuske tvrtke Olmix zadužen za razvoj prodaje.

Istraživači očekuju da će podaci do kojih su došli poslužiti kao preporuka za daljnja postupanja i rješenja koja se mogu primijeniti za određena područja.

Istražuju pedofizikalne i pedomehaničke parametre, biologiju tla, bioraznolikost, uzgojne parametre za svaku kulturu, klimatske analize i simulacije mogućih događanja u budućnosti u suradnji sa strunjačama iz Hidrometeorološkog zavoda ekonomsku analizu ulaznih i izlaznih parametara. "Došli smo do stvarno iznimnih rezultata. Moram priznati da sam na početku bio sumnjičav, a na kraju ostao vrlo ugodno iznenađen. Nisam očekivao takvu reakciju“, zadovoljan je voditelj projekta.

20 godina u ratarstvu bez pluga
Vasja Majerič iz Gorišnice kod Ptuja u Sloveniji već 20 godina tlo obrađuje konzervacijskim sustavom. Na 40 hektara vlastite zemlje i nešto u najmu proizvodi kukuruz, soju, ječam, uljanu repicu, pšenicu i suncokret te ptujski luk i češnjak.

"Odlučio sam se raditi bez pluga jer živimo na lakšem tipu tla", kaže Majerić objašnjavajući da je prethodno sam zaključio da troše mnoge energije i organskih tvari te slabe zemljište. Udrugu korisnika konzervacijske obrade tla osnovali su 2015. godine, danas ima pedesetak članova. "Na našem imanju smanjili smo upotrebu NPK gnojiva za više od 50 posto. Proces degradacije tla ide polako, ne osjeti se, a regeneracija ide još sporije", kaže dodajući da prvi efekti dolaze nakon pet godina, a u dvadeset godina rada bez pluga promjene na zemlji su vidljive što je teško razumjeti.

"Mi u Sloveniji imamo dodatni problem iznosa zemlje s nagnutih terena – od 20 do 50 tona po hektaru na godinu“, napominje Majerič koji radi i kao savjetodavac za konzervacijsku obradu tla.

Predstavnik tvrtke Stockton, diplomirani inženjer Antun Grgić iz Brđana kod Rešetara obrađuje 100 hektara zemlje. Konzervacijskom obradom tla već 12 godina proizvodi pšenicu, soju, kukuruz i uljanu repicu. Dio tabli koje radi, a koje je dobio natječajem, nekada je posjedovao PPK Nova Gradiška. Tlo je, kaže, bilo zbijeno, imali su veliki problem s mikrodepresijama, a nije prošla ni drenaža.

Tražio je način kako da se riješe ležanja voda gdje su štete dosezale i do 30 posto. Iz Stocktona gdje je baš u to vrijeme počeo raditi savjetovali su mu GO2. "Probao sam na šećernoj repi sa 300 kila tog proizvoda, a komparativ je bio 700 kila sedmice. Radio sam i 200 kila petnaestice startno, komparativ 300 kila petnaestice s pripadajućim dušikom 120 kila po hektaru. Prinos je bio potpuno jednak", objašnjava ističući da je od tada kompletno promijenio tehnologiju.

U cijeloj proizvodnji ulaže samo u proizvodnju kukuruza 200 kila NPK gnojiva po hektaru u startu i naglašava da zbog takvog načina proizvodnje ove godine nema ili neće imati nikakav utjecaj suše na prinose.

Oranje je u izumiranju
Jedan od zaključaka istraživanja na ovom eksperimentalnom polju pokazuju da je primjena kondicionera značajan element u popravljanju kvalitete i sprječavanja daljnje degradacije pa čak i podizanja kvalitetnih svojstava tla.

Oranje je sustav koji još uvijek egzistira, ali on je – slobodno mogu reći – u izumiranju. To je nezaustavljiv trend. Nekada davno je bilo spasitelj civilizacije, a danas je možda i najveći degradirajući element kvalitete i stanja tla", naglasio je prof. Jug. Hrvatska poljoprivreda morat će se, dodao je, prilagoditi novim održivim sustavima gospodarenja, a jedan od možda najznačajnijih elemenata održivog gospodarenja je i okretanje na drugi sustav obrade tla. "To su u ovom slučaju konzervacijski", zaključio je.


Komentari članka

Vezani članci

Budućnost poljoprivrednika je na burzama i u prodaji ugljičnog dioksida?

22.09.2021.

Poljoprivrednik koji ima 10 ha može "zarobiti" 200 tona CO2, prodati ga po cijeni 60 eura i zaraditi 12.000 €, izračunao je Ivan Vrdoljak. Što je cilj projekta GECO2 i u kojoj je fazi ovakav način trgovanja kod nas?

Zlatni kuhar Hrvatske Damir Crleni: Moramo više cijeniti domaće namirnice

22.09.2021.

Svi, od djece i njihovih roditelja, do kuhara, turističkih djelatnika i političara, moramo početi više cijeniti lokalnu poljoprivrednu proizvodnju na malim obiteljskim gospodarstvima i povezivati ju s lokalnom gastronomijom, kaže poznati hrvatski chef.

Rekordne cijene pšenice hrvatskim ratarima donijele jako dobru zaradu

19.09.2021.

Objavljeni podaci upućuju na smanjenje proizvodnje pojedinih kultura u odnosu na 2020. godinu, a procjene su najavljivale znatno veći urod ranih kultura od onih objavljenih. Uzimajući to u obzir, stručnjaci Smartera su, putem izravne ankete kompanija koje

Proizvodnja pšenice ove je godine izrazito profitabilna djelatnost

17.09.2021.

Zanimljivo je kako je ove godine izostao veliki izvoz pšenice, jer su kupci očekivali da će se cijene na globalnim burzama smanjiti. No, srećom, za one koji čuvaju pšenicu na zalihama cijena pšenice na burzama i dalje raste te je na burzi u Budimpešti pre

Krenula žetva suncokreta, Robert Mesaroš očekuje prinos iznad 20 metara po jutru

15.09.2021.

Kombajn i vaga kažu da je suncokret ove godine dobar. Točno ću moći reći kad sve ovršim, otkriva poznati ratar koji ovu uljaricu uzgaja na oko 22 hektara. Jedno je ipak poznato - žetva kasni u odnosu na prošle godine.

Tag cloud

  1. 2264 članka imaju tag turizam
  2. 2138 članka imaju tag hrvatska
  3. 1411 članka imaju tag izvoz
  4. 1640 članka imaju tag financije
  5. 1231 članka imaju tag svijet
  6. 932 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1155 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1085 članka imaju tag trgovina
  9. 1057 članka imaju tag ict
  10. 902 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 921 članka imaju tag investicije
  12. 746 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1046 članka imaju tag EU
  14. 947 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 442 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 646 članka imaju tag maloprodaja
  19. 443 članka imaju tag poticaji
  20. 604 članka imaju tag marketing
  21. 429 članka imaju tag opg
  22. 538 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 406 članka imaju tag eu fondovi
  25. 316 članka imaju tag potpore
  26. 393 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 460 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 341 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 413 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici