Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Ruj 2021

Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: novac.hr/hina  

Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Hrvatskoj je od 2004. do 2020. stalno rasla u gotovo svim segmentima, od prihoda do broja zaposlenih, no u 2020. je zbog pandemije došlo do pada i poduzetnici su u toj djelatnosti iskazali ukupni neto gubitak od 3,4 milijarde kuna.

Pokazuje to uz ostalo Finina analiza rezultata poslovanja poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - presjek 2004.-2009.-2014.-2020. godine, u kojoj se za svaku od tih godina iznose podaci o broju poduzetnika i zaposlenih, ukupnim prihodima i rashodima, dobitima i gubicima, izvozu itd.

Najviše poduzetnika u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane bilo je u 2020., nešto više od 13 tisuća, s time da im se brojnost povećavala od 2004., kada ih je bilo najmanje, oko tri tisuće.

Više poduzetnika značilo je i više zaposlenih, čiji je broj rastao svake promatrane godine, odnosno sa oko 36 tisuća u 2004., na više od 65 tisuća u 2020. godini.

Ukupni prihodi rasli, ali svake godine konsolidirani financijski rezultat - gubitak
Najviši ukupni prihodi poduzetnika u toj djelatnosti (skraćeno turizma i ugostiteljstva) prema analizi Fine su među promatranim godinama (ili svakih pet) bili u 2014., kada su iznosili 19,1 milijardu kuna, što je bilo i 9,1 milijardu kuna više nego su uprihodili u 2004. godini.

Ti su prihodi s obzirom na rekordne rezultate turizma u 2019. zasigurno porasli dodatno u 2019., za što u analizi nema podatka, ali ima za 2020. u kojoj su zbog pandemije bili manji i od oni iz 2014. te iznosili 17,6 milijardi kuna.

Uz prihode rasli su i ukupni rashodi, koji su za svaku promatranu godinu bili nešto iznad ukupnih prihoda - za 2004. su iznosili 10,2 milijarde kuna, za 2009. oko 13,8 milijardi kuna, za 2014. 19,3 milijarde, a za 2020. 21,3 milijardu kuna.

To je svake godine značio i negativni (ukupni) konsolidirani financijski rezultat ili gubitak djelatnosti, koji se sa 298,3 milijuna kuna iz 2004., u 2009. povećao na 989 milijuna kuna (što je bila i globalno ekonomski kriza godina, pa i za turizam), ali je u 2014., kada su ostvareni i najveći ukupni prihodi, gubitak 'pao' na samo 493,9 milijuna kuna. U 2020. gubitak je najveći, 3,4 milijarde kuna, zbog negativnog utjecaja pandemije na putovanja i povezane sektore.

Investicije u imovinu stabilno uz porast broja zaposlenih i plaća
Investicije u toj djelatnosti u novu dugotrajnu imovinu u svakoj su promatranoj godini bile stabilne, nešto iznad dvije milijarde kuna po godini, pa i u pandemijskoj 2020., kada su iznosile 2,08 milijardi kuna. Najviše se investiralo, 2,7 milijarde kuna, opet u 2014., dok je to u 2009. i 2004. bilo po oko 2,3 milijarde kuna.

Investiralo se i u novo zapošljavanje, pa se, po Fininoj analizi, brojka od 36 tisuća zaposlenih kod poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu u 2004. povećala na 43,5 tisuća u 2009., pa na 54 tisuće u 2014. U 2020. broj zaposlenih se povećao na više od 65 tisuća, što je, kako navode Finini analitičari, 81,3 posto više zaposlenih u odnosu na 2004. godinu.

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom su također rasle - 2004. ta je plaća iznosila 3.281 kunu, u 2009. je prvi puta prešla 4.000 kuna, na 4.057 kuna, da bi u 2014. porasla na 4.297 kuna, a u 2020. na 4.657 kuna.

Iako je ta plaća u 2020. bila za 42 posto veća u odnosu na plaću obračunatu u 2004., ipak je, kako navode iz Fine, bila za 22 posto manja nego prosječna mjesečna neto plaća poduzetnika RH (koja je bila 5.971 kuna).

Na prvih pet mjesta iste tvrtke
Kada su u pitanju zaposleni, prihodi, investicije, plaće, novo zapošljavanje i drugo, analiza Fine pokazuje da se u svakoj od četiri promatrane godine na prvih, pa i deset mjesta najjačih nalaze iste turističko-hotelske-ugostiteljske tvrtke, među kojima su po zapošljavanju i drugom na prva tri mjesta stalno Valamar Riviera iz Poreča, Maistra iz Rovinja i Plava laguna/Istraturist iz Poreč/Umag (koje su primjerice 20024. djelovale zasebno, a u 2020. objedinjeno, a takvih je još u analizi na prvih deset mjesta).

Te tri kompanije su i najveće u hrvatskom turizmu, pa su se u četiri promatrane godine izmjenjivale na prvim mjestima po prihodima i drugim parametrima, a među njima, na prva tri odnosno u prvih pet i deset mjesta za svaku godinu se nalaze i Globalna hrana, Arena Hospitality grupa/Arenaturist, Liburnia Riviera Hoteli (LRH), lošinjska Jadranka, Pleter usluge, Jadranski luksuzni hoteli (JLH) itd.


Komentari članka

Vezani članci

Velika novost za iznajmljivače i OPG-ovce: Svojim gostima će uskoro moći legalno prirediti doručak

21.10.2021.

Vlada je u četvrtak utvrdila prijedloge izmjena zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a među izmjenama je produljenje roka valjanosti privremenih dozvola za objekte zbog legalizacije, kao i omogućavanje svim iznajmljivačima usluživanja doručka. Ministrica

Biznis se vraća u normalu. Kako dobro iskoristiti europski novac?

20.10.2021.

U pandemiji su se ugasile mnoge tvrtke i obrti, no ima i onih kojima je u izazovnom vremenu poslovanje procvalo. Potvrđuju to poslovni rezultati IT sektora, farmaceutike, elektroindustrije, internetske trgovine, ali i rast izvoza koji je 26 posto veći neg

Kvarnerski hoteli koji štite okoliš, pregovori o ulaganjima

20.10.2021.

- Što su oni napravili u svojim hotelima kako bi se energetska učinkovitost povećala. Upotrebljavaju obnovljive izvore energije i došli su do smanjenja troškova, govori Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera.

Hrvatska najomiljenija destinacija Mađarima

19.10.2021.

Hrvatska turistička ponuda prezentirana je u Győru, Budimpešti i Debrecenu, dok će se zadnja u nizu prezentacija održati 15. listopada, u Szegedu. Ove su prezentacije okupile velik broj turoperatora i agenata iz brojnih turističkih agencija, ali i predsta

Ugostitelji traže legalizaciju "bakšiša"

18.10.2021.

Kako se od države do države razlikuje kultura plaćanja, tako se i razlikuje običaj ostavljanja napojnica. Dok jedni imaju već na računu ukalkuliranu vrijednost pružene usluge, drugi, poput SAD-a, očekuju napojnicu za pruženu uslugu. Kod nas taj segment ni

Tag cloud

  1. 2278 članka imaju tag turizam
  2. 2143 članka imaju tag hrvatska
  3. 1416 članka imaju tag izvoz
  4. 1643 članka imaju tag financije
  5. 1237 članka imaju tag svijet
  6. 939 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1163 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1086 članka imaju tag trgovina
  9. 1061 članka imaju tag ict
  10. 903 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 928 članka imaju tag investicije
  12. 749 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1047 članka imaju tag EU
  14. 950 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 446 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 647 članka imaju tag maloprodaja
  19. 444 članka imaju tag poticaji
  20. 610 članka imaju tag marketing
  21. 434 članka imaju tag opg
  22. 539 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 411 članka imaju tag eu fondovi
  25. 399 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 443 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 462 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 395 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 319 članka imaju tag hgk
  35. 440 članka imaju tag banke
  36. 399 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 414 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 317 članka imaju tag start up