Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lip 2021

Novi podaci o realnom dohotku po stanovniku: Hrvatska uz Grčku i Tursku, mijenja se mapa EU

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Ekonomski lab  

Novi podaci o realnom dohotku po stanovniku: Hrvatska uz Grčku i Tursku, mijenja se mapa EU

Svakoga svibnja ili lipnja kada Eurostat objavi podatke o razini BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći za prošlu godinu, pažnju javnosti privuče rang-ljestvica europskih država jer je uvijek interesantno znati kako statističari i ekonomisti procjenuju ekonomski razvitak u usporedbi s drugim zemljama: je li društvo napredovalo, nazadovalo i što se događalo s drugima?

Sve bitne informacije sažete su na donjoj slici koja prikazuje odstupanje od prosjeka Europske unije u četiri vremenske točke: 2000., 2008. (na početku Velike recesije), 2015. (nakon Velike recesije) i 2020. (u Covid-recesiji). Odabran je uži skup zemalja radi preglednosti slike, pa tako na njoj nema dvije prema ovom kriteriju najrazvijenije europske zemlje (Luksemburga i Irske), koje snažno odstupaju prema gore zbog svojih specifičnosti koje ne moraju imati mnogo veze s životnim standardom širih slojeva građana.

Hrvatska je prema zadnjem podatku na 64% prosjeka EU (kao i Grčka i Turska). Za Grčku je to veliko nazadovanje (prije Velike recesije gotovo se bila približila prosjeku EU), a Hrvatska se dulje od deset godina nalazi na približno istoj relativnoj distanci. Ekonomisti bi rekli: nema realne konvergencije (približavanja prosjeku EU).

Prema tome, sada Hrvatska više nije samo predzadnja u EU ispred Bugarske, jer tu je, na istome mjestu, i Grčka. No, to nije posljedica hrvatskog uspjeha, nego grčkoga neuspjeha.

To što je Rumunjska ispred Hrvatske više nije vijest, jer takav odnos pratimo već dvije godine. Rumunjsku možemo smatrati jednim od „šampiona tranzicije“, pri čemu riječ tranzicija pišemo u navodnicima jer već dulje vrijeme možemo smatrati da je post-socijalistička tranzicija dovršena i zemlje se sada razvijaju svojim prirodnim razvojnim putanjama koje su u velikoj mjeri neovisne od povijesti pred tri desetljeća. Rumunjska je, osim Hrvatske, prestigla i Slovačku koja je od 2015. do 2020. relativno nazadovala i priključila se Mađarskoj.

No, pravi „šampioni tranzicije“ su zemlje koje brzo konvergiraju – uz Rumunjsku to su Poljska, Estonija i Češka. Češka je pred više od deset godina prestigla Sloveniju koja je do tada bila najrazvijenija post-socijalistička zemlja. S 94% od prosjeka EU približava se tome prosjeku, sustigla je Italiju, i time na simboličan način najavljuje brisanje nekih naslijeđenih razvojnih razlika između tradicionalnih pojmova zapadne (razvijenije) i istočne (slabije razvijene) EU.

Sličan zaključak vrijedi za odnos Slovenije i Španjolske. To što su Slovenci prestigli Španjolce a Česi sustigli Talijane ipak je više posljedica poznatih slabosti zemalja južne Europe nego velikoga uspjeha istočne Europe, osobito ako je riječ o Sloveniji koja se u relativnom smislu ne pomiče mnogo – zapravo je, kao i Hrvatska, približno tamo gdje je bila pred 10-12 godina gledano u odnosu na prosjek EU.

U svakom slučaju, mapa Europe se mijenja, osobito u sredini prikazane razvojne ljestvice. Kod Hrvatske nema značajnijih promjena, no Hrvatska u ovom desetljeću ima prigodu napraviti značajnije iskorake prema gore.


Komentari članka

Vezani članci

Ugledni ekonomski analitičar Velimir Šonje odgovara na goruća pitanja: O rastu plaća, inflaciji, BDP-u i procjenama kada će nam napokon biti bolje...

22.11.2021.

Sam rejting odražava analizu onoga što se već dogodilo. Zanimljiviji su stoga izgledi, a oni su nam dodijeljeni kao pozitivni, što znači da bi rejting mogao dalje rasti. Da, istina, najvećim dijelom zbog uvođenja eura i boljeg korištenja sredstava EU-a. T

Fitch podigao kreditni rejting Hrvatske na najvišu razinu u povijesti

15.11.2021.

Ključ i sidro našeg ekonomskog smjera zbog kojeg jača povjerenje u našu politiku od strane EK, agencija i međunarodnih financijskih institucija je ulazak u euro područje, komentirao je podizanje kreditnog rejtinga premijer Plenković SHARE

Hrvatska je na predzadnjem mjestu u EU po izvlačenju novca iz fondova, od nas su gori jedino Talijani: ‘Na selima se samo sporadično uspije dobiti sredstva‘

12.11.2021.

“Obveznici javne nabave, a to su javne institucije, imaju problem stalne izmjene kadrova pa dolazi do situacije u kojoj ono što su prethodni zaposlenici naučili, novi ne znaju. S druge strane, oni koji nisu obveznici javne nabave, a to su poljoprivrednici

Borba za ukidanje poreznih oaza: Europski parlament izglasao nova pravila o objavljivanju plaćenog poreza na dobit

12.11.2021.

Europski parlament je u četvrtak na plenarnoj sjednici izglasao nova pravila o objavljivanju plaćenog poreza na dobit po kojima će multinacionalna poduzeća morati objavljivati količinu poreza koju isplaćuju svakoj državi članici Europske unije u svrhu suz

EU: Gospodarski oporavak brži od očekivanog, ali i inflacija

12.11.2021.

Budući da bi se cijene energenata trebale postupno uravnotežiti, Komisija predviđa da će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac od 2.4 posto u 2021., a zatim se smanjiti na 2.2 posto 2022. i 1.4 posto u 2023. godine. U cijeloj Uniji očekuje se da će

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 947 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 751 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 953 članka imaju tag industrija
  15. 834 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 440 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 464 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up